Iz medija – 2. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 21. travnja

24sata: “Zadarski studenti podržali prosvjed i blokirali nastavu”
“Oko podneva su na fakultet došli mladi HSS-ovci Ina Korošec i Hrvoje Horvat koji su pozivali na prekid prosvjeda. Prema njima školarine bi trebalo smanjiti, a ne ukinuti. Nakon provokativnih pitanja novinara ubrzo su odustali i otišli.”

Business.hr: “Studenti Filozofskog fakulteta nastavljaju blokadu”
“Prodekan Filozofskog fakulteta Damir Boras sazvao je sjednicu pročelnika katedra, koji od 11 sati razmatraju situaciju nakon što su prosvjednici uspjeli opstruirati nastavu. Ta je sjednica još u tijeku.” (clanak objavljen u 14:42)

Dnevnik.hr: “‘Novaca za besplatno obrazovanje ima, ali se pogrešno troši'”
“Studenti traže besplatno obrazovanje jer tvrde da ima dovoljno novaca iz poreza koji svi plaćamo. Stručnjaci koje smo kontaktirali većinom se slažu s time te poručuju da Vlada ima krive prioritete.” U članku možete naći izjave Gvozdena Flege, Ljilje Vokić i akademika Vlatka Silobrčića.

Dnevnik.hr: “Rektor priznao: ‘Školarine nepravično i loše postavljene'” (plus video s izjavom prorektorice Sveučilišta u Zadru Ane Proroković)
“‘Mislim da je dobar dio ovoga što smo čuli od studenata utemeljen i da bi zajednički trebali im dati podršku, pa evo pozivam sad i profesore našeg sveučilišta i druge djelatnike da im se pridruže’, izjavila je prorektorica sveučilišta u Zadru Ana Proroković.
Rektor zagrebačkog sveučilišta nije zadovoljan. ‘Predložio sam da odmah sjednemo i razgovaramo. On je rekao ne, oni žele samo plenumski razgovarati, dakle staviti rektora u inferiorni položaj pred skupinom od stotinu drugih’, dodaje Bjeliš no priznaje kako su školarine u Hrvatskoj ‘prije svega nepravično, nelogično i loše postavljene.’
U Ministarstvu znanosti ne usude se reći hoće li i što poduzeti. I na drugi dan blokade nastave, predvodnici društva znanja nezadovoljne studente ignoriraju.”

H-alter: “Borba se širi i na druge fronte, Primorac bez taktike”
“Što se studenata s Filozofskog fakulteta tiče, tamo se svakim danom okuplja sve više ljudi koji se nastoje na različite načine pridružiti svojim kolegama. Dokaz tome je drugi plenum za koji se tražilo mjesto na podu više, a mnogi su ostali i na hodniku pred najvećom dvoranom Filozofskog fakulteta.”

Hrvatska radiotelevizija: “Širi se studentska blokada” (plus video)
“Vijeće zagrebačkoga Filozofskog fakulteta sutra će održati sjednicu na koju će pozvati i predstavnike Nezavisne inicijative za pravo na besplatno obrazovanje kako bi raspravili zahtjeve studenata i uskladili stajališta koja bi poslali Sveučilištu i Vladi. Izjavio je to prodekan za znanost Damir Boras nakon trosatne sjednice pročelnika katedara.”

Index.hr: “Ako je besplatno obrazovanje nemoguće, zašto ga ima 13 članica EU?”
“Podršku inicijativi studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji od Vlade i Ministarstva obrazovanja zahtijevaju ukidanje naplaćivanja visokoškolskog obrazovanja na svim razinama, pružila je danas i slabo poznata stranka Zelena alternativa – Stranka potrošača.”

Javno.com: Studenti štrajkaši zatvoreni na faksu (plus foto i video)
“- Nas 20-30 ostat će ovdje cijelu noć, organizirali smo dežurstva po smjenama i ostajemo dok nam se ne ispune zahtjevi – rekao nam je jedan od organizatora prosvjeda, koji je htio ostati anoniman.”

Javno.com: ” Prosvjednici: Nismo gerilci i nastavljamo blokadu” (plus foto)
“- Prvi dan blokade protekao je po planu, disciplinirano i bez incidenata. Imamo veliku podršku studenata, te odličnu posjećenost predavanja i tribina u sklopu alternativnog edukativnog programa – rekao je jedan od izabranih glasnogovornika studentske akcije.”

Javno.com: “Studenti nisu u planu i programu ministra Primorca”
“- Komentar se svakako može očekivati, ali o pojavljivanju ministra na Filozofskom fakultetu zasad nema govora – rekli su nam iz ureda za odnose s javnošću pri Ministarstvu.”

Javno.com: “Unatoč blokadi 4 studentice predale seminare” (plus foto)
“Studenti su se okupili i skandiranjem podržali profesoricu i djevojke koje nisu željele otkriti ime niti o kojem je predmetu riječ. Jedan od studenata nam je rekao kako smatra da su ovim potezom pokazali kako ipak nisu ‘gerilci kojih se treba bojati nego razumni ljudi koji znaju ocijeniti kada i kako krenuti u kompromise’.”

Javno.com: “HSS pred Filozofskim protiv prosvjednika” (plus foto)
“Pred zgradu Filozofskog fakulteta došli su predsjednici Sveučilišne organizacije Hrvatske seljačke stranke (HSS) Ina Korošec i Hrvoje Horvat koji su blokadu predavanja ocijenili neetičnom i zahtjeve prosvjednika nerealnima. (…)
– Studenti bi se trebali baviti drugim pitanjima poput lošeg smještaja u domovima, prehrane u studentskim menzama, provedbe Bologne. Slažemo se da su cijene postdiplomskih studija previsoke, no nismo za ukidanje školarina, nego za njihovo smanjenje – rekao je Hrvoje Horvat.”

Javno.com: “U strahu od štrajka tajna predavanja u kabinetima”

Javno.com: “Dogovor Filozofskog fakulteta i studenata sutra?”
“Priznao je kako je moguće da su profesori kroz uvođenje bolonjskog procesa previdjeli činjenicu da je zakonom utvrđeno da obrazovanje država financira ‘u cijelosti ili djelomično’.
– Očito uvođenjem bolonjskog procesa nisu bile riješene neke stvari koje su nam obećane. Naravno da želimo besplatno obrazovanje na svim razinama i moguće je da smo previdjeli činjenicu da bi se mogli pojaviti ovakvi problemi – rekao je Boras.
(…) Boras ne zna koliko je točno država lani platila participacije u školarini na Filozofskom fakultetu, ali je rekao kako je riječ o otprilike 28 milijuna kuna. Nije precizno znao ni koliko jedan student stoji državu, ali je otkrio da je puna cijena redovitoga trogodišnjeg doktorskog studija 100 tisuća američkih dolara.”

Javno.com: “I Fakultetu političkih znanosti prijeti blokada”
“Potpora je prvo stigla od kolega njihova fakulteta, zatim su svoj fakultet blokirali i studenti srodnog im fakulteta u Zadru, a sada se pokreće i konkretna inicijativa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. (…) U njihovom proglasu, kojim pozivaju na blokadu zgrade fakulteta, stoji:

Zauzimanjem fakulteta bi se obustavilo provođenje nastave, ispita i kolokvija i pružila podrška studentima FFZG-a koji su već poduzeli taj korak. Blokada bi započela po dogovoru, a trajala bi sve dok se ne odobre naši uvjeti:
1) UKIDANJE ŠKOLARINA
2) BESPLATNI UPIS NA PREDDIPLOMSKI, DIPLOMSKI I POSTDIPLOMSKI STUDIJ.
3) UKIDANJE BOLONJSKOG PROCESA
4) VEĆE SUDJELOVANJE STUDENATA U UPRAVLJANJU SVEUČILIŠTEM”

Nova TV: Petominutni prilog dnevnika Nove TV od 20.4.2009. (video)

T-portal: “Studentski bunt se proširio na Zadar” (plus video)
“Prema procjenama, prvoga dana prosvjeda u studentskim aktivnostima je sudjelovalo najmanje tisuću studenata. Blokada će se nastaviti sve dok god Plenum studenata bude izglasavao da traje. Na plenumu koji se održava svaki dan mogu sudjelovati svi zainteresirani studenti Filozofskog fakulteta, kao i ostali zainteresirani. Prema riječima isturenih članova Nezavisne incijative studenata Filozofskog fakulteta nastavak blokade je izglasan na sinoćnjem plenumu na kojem je sudjelovalo više od 500 studenata.”
U članku možete naći izjave Ane Proroković, Nevena Budaka, Žarka Puhovskog, Borislava Mikulića i Ive Goldsteina te pjesmu Predraga Lucića.

Vezani članci

  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima U dječjim animiranim filmovima, a osobito u individualističkim reprezentacijama dispozicija i postignuća likova, zanemaruju se prikazi socioekonomske stratifikacije i klasnih podjela, a djeca i njihovi kapaciteti za razumijevanje sadržaja (pa i korijena nejednakosti) uporno podcjenjuju. Prema još uvijek prevladavajućoj viktorijanskoj optici, djeca su nevina i krhka bića koja treba štititi od svijeta, dok djeca u realnom svijetu vrlo brzo uviđaju pravila i implikacije klasnih pozicija, a rano dožive i vršnjačko nasilje upravo na tim osnovama. Klasa je, za razliku od orodnjenog, rasiziranog i seksualnog identiteta, u animiranim filmovima prikazana sporedno, uglavnom kroz nekoliko okvira: dobroćudni (narativi u kojima se siromaštvo i klasna nejednakost ili ne prikazuju ili se radnička klasa prikazuje kao da nikada nije prijetnja višoj, već s njom dijeli interese), zloćudni (klasna mobilnost je određena moralnim zaslugama protagonista), konsenzualni (bogati se prikazuju kao obični ljudi s kojima je moguće suosjećati), okvir divljenja (bogati su divni jer nesebično pomažu svijetu) i oponašanja (svi bi trebali imitirati stil i oznake bogatstva). Izbjegavajući nagovore na programatsko usmjerenje animiranog filma u buđenje klasne svijesti djece, autorica ističe značaj fiktivnog u senzibiliziranju za drugačije klasne pozicije, kao i revolucionarni potencijal dječje mašte.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve