Iz medija – 2. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 21. travnja

24sata: “Zadarski studenti podržali prosvjed i blokirali nastavu”
“Oko podneva su na fakultet došli mladi HSS-ovci Ina Korošec i Hrvoje Horvat koji su pozivali na prekid prosvjeda. Prema njima školarine bi trebalo smanjiti, a ne ukinuti. Nakon provokativnih pitanja novinara ubrzo su odustali i otišli.”

Business.hr: “Studenti Filozofskog fakulteta nastavljaju blokadu”
“Prodekan Filozofskog fakulteta Damir Boras sazvao je sjednicu pročelnika katedra, koji od 11 sati razmatraju situaciju nakon što su prosvjednici uspjeli opstruirati nastavu. Ta je sjednica još u tijeku.” (clanak objavljen u 14:42)

Dnevnik.hr: “‘Novaca za besplatno obrazovanje ima, ali se pogrešno troši'”
“Studenti traže besplatno obrazovanje jer tvrde da ima dovoljno novaca iz poreza koji svi plaćamo. Stručnjaci koje smo kontaktirali većinom se slažu s time te poručuju da Vlada ima krive prioritete.” U članku možete naći izjave Gvozdena Flege, Ljilje Vokić i akademika Vlatka Silobrčića.

Dnevnik.hr: “Rektor priznao: ‘Školarine nepravično i loše postavljene'” (plus video s izjavom prorektorice Sveučilišta u Zadru Ane Proroković)
“‘Mislim da je dobar dio ovoga što smo čuli od studenata utemeljen i da bi zajednički trebali im dati podršku, pa evo pozivam sad i profesore našeg sveučilišta i druge djelatnike da im se pridruže’, izjavila je prorektorica sveučilišta u Zadru Ana Proroković.
Rektor zagrebačkog sveučilišta nije zadovoljan. ‘Predložio sam da odmah sjednemo i razgovaramo. On je rekao ne, oni žele samo plenumski razgovarati, dakle staviti rektora u inferiorni položaj pred skupinom od stotinu drugih’, dodaje Bjeliš no priznaje kako su školarine u Hrvatskoj ‘prije svega nepravično, nelogično i loše postavljene.’
U Ministarstvu znanosti ne usude se reći hoće li i što poduzeti. I na drugi dan blokade nastave, predvodnici društva znanja nezadovoljne studente ignoriraju.”

H-alter: “Borba se širi i na druge fronte, Primorac bez taktike”
“Što se studenata s Filozofskog fakulteta tiče, tamo se svakim danom okuplja sve više ljudi koji se nastoje na različite načine pridružiti svojim kolegama. Dokaz tome je drugi plenum za koji se tražilo mjesto na podu više, a mnogi su ostali i na hodniku pred najvećom dvoranom Filozofskog fakulteta.”

Hrvatska radiotelevizija: “Širi se studentska blokada” (plus video)
“Vijeće zagrebačkoga Filozofskog fakulteta sutra će održati sjednicu na koju će pozvati i predstavnike Nezavisne inicijative za pravo na besplatno obrazovanje kako bi raspravili zahtjeve studenata i uskladili stajališta koja bi poslali Sveučilištu i Vladi. Izjavio je to prodekan za znanost Damir Boras nakon trosatne sjednice pročelnika katedara.”

Index.hr: “Ako je besplatno obrazovanje nemoguće, zašto ga ima 13 članica EU?”
“Podršku inicijativi studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji od Vlade i Ministarstva obrazovanja zahtijevaju ukidanje naplaćivanja visokoškolskog obrazovanja na svim razinama, pružila je danas i slabo poznata stranka Zelena alternativa – Stranka potrošača.”

Javno.com: Studenti štrajkaši zatvoreni na faksu (plus foto i video)
“- Nas 20-30 ostat će ovdje cijelu noć, organizirali smo dežurstva po smjenama i ostajemo dok nam se ne ispune zahtjevi – rekao nam je jedan od organizatora prosvjeda, koji je htio ostati anoniman.”

Javno.com: ” Prosvjednici: Nismo gerilci i nastavljamo blokadu” (plus foto)
“- Prvi dan blokade protekao je po planu, disciplinirano i bez incidenata. Imamo veliku podršku studenata, te odličnu posjećenost predavanja i tribina u sklopu alternativnog edukativnog programa – rekao je jedan od izabranih glasnogovornika studentske akcije.”

Javno.com: “Studenti nisu u planu i programu ministra Primorca”
“- Komentar se svakako može očekivati, ali o pojavljivanju ministra na Filozofskom fakultetu zasad nema govora – rekli su nam iz ureda za odnose s javnošću pri Ministarstvu.”

Javno.com: “Unatoč blokadi 4 studentice predale seminare” (plus foto)
“Studenti su se okupili i skandiranjem podržali profesoricu i djevojke koje nisu željele otkriti ime niti o kojem je predmetu riječ. Jedan od studenata nam je rekao kako smatra da su ovim potezom pokazali kako ipak nisu ‘gerilci kojih se treba bojati nego razumni ljudi koji znaju ocijeniti kada i kako krenuti u kompromise’.”

Javno.com: “HSS pred Filozofskim protiv prosvjednika” (plus foto)
“Pred zgradu Filozofskog fakulteta došli su predsjednici Sveučilišne organizacije Hrvatske seljačke stranke (HSS) Ina Korošec i Hrvoje Horvat koji su blokadu predavanja ocijenili neetičnom i zahtjeve prosvjednika nerealnima. (…)
– Studenti bi se trebali baviti drugim pitanjima poput lošeg smještaja u domovima, prehrane u studentskim menzama, provedbe Bologne. Slažemo se da su cijene postdiplomskih studija previsoke, no nismo za ukidanje školarina, nego za njihovo smanjenje – rekao je Hrvoje Horvat.”

Javno.com: “U strahu od štrajka tajna predavanja u kabinetima”

Javno.com: “Dogovor Filozofskog fakulteta i studenata sutra?”
“Priznao je kako je moguće da su profesori kroz uvođenje bolonjskog procesa previdjeli činjenicu da je zakonom utvrđeno da obrazovanje država financira ‘u cijelosti ili djelomično’.
– Očito uvođenjem bolonjskog procesa nisu bile riješene neke stvari koje su nam obećane. Naravno da želimo besplatno obrazovanje na svim razinama i moguće je da smo previdjeli činjenicu da bi se mogli pojaviti ovakvi problemi – rekao je Boras.
(…) Boras ne zna koliko je točno država lani platila participacije u školarini na Filozofskom fakultetu, ali je rekao kako je riječ o otprilike 28 milijuna kuna. Nije precizno znao ni koliko jedan student stoji državu, ali je otkrio da je puna cijena redovitoga trogodišnjeg doktorskog studija 100 tisuća američkih dolara.”

Javno.com: “I Fakultetu političkih znanosti prijeti blokada”
“Potpora je prvo stigla od kolega njihova fakulteta, zatim su svoj fakultet blokirali i studenti srodnog im fakulteta u Zadru, a sada se pokreće i konkretna inicijativa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. (…) U njihovom proglasu, kojim pozivaju na blokadu zgrade fakulteta, stoji:

Zauzimanjem fakulteta bi se obustavilo provođenje nastave, ispita i kolokvija i pružila podrška studentima FFZG-a koji su već poduzeli taj korak. Blokada bi započela po dogovoru, a trajala bi sve dok se ne odobre naši uvjeti:
1) UKIDANJE ŠKOLARINA
2) BESPLATNI UPIS NA PREDDIPLOMSKI, DIPLOMSKI I POSTDIPLOMSKI STUDIJ.
3) UKIDANJE BOLONJSKOG PROCESA
4) VEĆE SUDJELOVANJE STUDENATA U UPRAVLJANJU SVEUČILIŠTEM”

Nova TV: Petominutni prilog dnevnika Nove TV od 20.4.2009. (video)

T-portal: “Studentski bunt se proširio na Zadar” (plus video)
“Prema procjenama, prvoga dana prosvjeda u studentskim aktivnostima je sudjelovalo najmanje tisuću studenata. Blokada će se nastaviti sve dok god Plenum studenata bude izglasavao da traje. Na plenumu koji se održava svaki dan mogu sudjelovati svi zainteresirani studenti Filozofskog fakulteta, kao i ostali zainteresirani. Prema riječima isturenih članova Nezavisne incijative studenata Filozofskog fakulteta nastavak blokade je izglasan na sinoćnjem plenumu na kojem je sudjelovalo više od 500 studenata.”
U članku možete naći izjave Ane Proroković, Nevena Budaka, Žarka Puhovskog, Borislava Mikulića i Ive Goldsteina te pjesmu Predraga Lucića.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve