Iz medija – 3. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 22. travnja

24sata: “Rektor Bjeliš: Za prosvjed je kriv dekan Filozofskog”

Dnevnik.hr: “Studenti smatraju kukavičkim ponašanje ministra Primorca” (plus video)
“Na novinarski upit što će se dogoditi ako studenti nastave s blokadom i nakon ponedjeljka, Boras je rekao da će u tom slučaju odmah sazvati novu izvanrednu sjednicu Vijeća.”

Glas Slavonije: “Prosvjedi se šire diljem zemlje”
“U provedbi blokade nastave u ponedjeljak je aktivno sudjelovalo barem tisuću studenata, rekli su studentski glasnogovornici.”

H-alter: “Ministar u nestanku”
“Da su državne instance zabrinute i po običaju ne znaju reagirati u nepoznatoj situaciji, pokazao je prvo državni tajnik Radovan Fuchs sa svojom deplasiranom i smiješnom usporedbom studentskog plenuma sa sjednicama Komunističke partije, a danas je to potvrdio i glasnogovornik Duje Bonacci u svom odgovoru ‘Nova TV’ u kojem kaže da ministar nema što odgovarati ‘dječurliji sa Filozofskog fakulteta koja ionako ne zna što želi’. (…)
Koliko će se još blokada dogoditi dok se Ministarstvo ne izjasni?”

Javno.com: “Studenti nisu zvali Primorca na razgovor”
“- Nije točno da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa ignorira studentske prosvjede i ne želi se o njima očitovati – rekao je Bonacci.”

Javno.com: “Vijeće Filozofskog pridružilo se bojkotu nastave”
“Prije samog početka konferencije za medije novinari su došli do dopisa upućenog prodekanu Borasu u kojem su navedene PR strategije koje je poslao Krešimir Macan, inače poznati stručnjak za komunikacije i bivši ‘spin doktor’ pokojnog Ivice Račana.
U spomenutom dopisu navedene su neke teze nakon početka studentskih prosvjeda: da su postigli efekt, zainteresirali su medije za problematiku i imaju partnera u Fakultetu i Sveučilištu koji se zalaže za besplatan studij redovnim studentima. U dopisu stoji i da za konstruktivan dijalog moraju imenovati predstavnike i definirati svoje zahtjeve kako bi eventualno zajednički studenti i Fakultet nastupili prema Vladi.”

Javno.com: ” Puhovski: Studenti su impotentni, traže premalo “
“- Njihove metode su legitimne, ali nisu demokratske. Ja sam žalostan što je njihov nastup impotentan. Traže premalo, trebali su tražiti ukidanje Bologne – rekao je Žarko Puhovski u emisiji ”Otvoreno”. Također, kazao je kako je prva žrtva prosvjeda, barem onih na Filozofskom fakultetu, studentska organizacija, koja se u pravilu raspada nakon prosvjeda.
Rektor zagrebačkog Sveučilišta Alekasa Bjeliš smatra da bi se ukidanje školarina katastrofalno odrazilo na kvalitetu obrazovanja. – Oko 80 posto ljudi poslije srednje škole ide studirati, a ta bi brojnost, ako se ukinu školarine, dodatno ‘srozala’ kvalitetu visokog obrazovanja – smatra Aleksa Bjeliš.”

Javno.com: “Štulhofer upozorava na kolateralne žrtve blokade”
Uz sve moje simpatije prema ovakvim inicijativama jednostavno ne vidim kako se ovako radikalnim načinom išta može riješiti i stvarno bih zamolio ukoliko netko iz Inicijative za besplatno obrazovanje ovo pročita da mi to objasni – poručuje profesor i unaprijed zahvaljuje.”

Jutarnji list: “Studenti vježbaju jogu i pitaju se gdje je nestao Primorac”
” – Ovu akciju poduzimamo u znak prosvjeda protiv oduzimanja prava na svima dostupno obrazovanje, bez obzira na imovinsko stanje – potvrdio nam je Petar Bogdan, predsjednik udruge ‘Studenti za studente’. Zahtjevi splitskih studenata su trenutno smanjivanje školarina za 50 posto, s ciljem da se one kroz razdoblje od 5 godina potpuno ukinu.”

Jutarnji list: “I dalje blokirana nastava na Filozofskom fakultetu”
“Ovo su do sada najžešći studentski prosvjedi u Zadru (…) U srijedu ujutro predavanja su blokirana i u sveučilišnom campusu u bivšoj vojarni Franka Lisice koji je u utorak radio normalno.”

Monitor.hr: “Studenti PMF-a podupiru studente Filozofskog fakulteta”
“(…) [P]održavamo studente Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, a i sve druge, u njihovim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem, tj. oslobađanja studenata od plaćanja participacije u školarinama i administrativnih troškova na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom stupnju studija unutar kapaciteta iskazanih kroz donesene ukupne kvote sveučilišta.”

Nacional: “Studenti nastavili s blokadom nastave na Filozofskom fakultetu”
“Na fakultetu je sve mirno, nema nikakvih incidenata, a ispiti i međunarodni skupovi normalno se održavaju, rekao je Boras.”

Net.hr: “I političke znanosti kreću u blokadu”
Među studentima na Filozofskom fakultetu doznaje se da će studenti politologije i novinarstva blokirati Fakultet političkih znanosti, piše Večernjak.

ZaMirZine.net: “Nastavljene blokade u Zadru i Zagrebu, održani prosvjedi u Rijeci”
“Državni tajnik Radovan Fuchs rekao je da će se Ministarstvo očitovati kad se studenti artikuliraju i odrede tko su njihovi predstavnici, i da to nije upitno. Time je zapravo još jednom potvrdio već izražene stavove, ali i činjenicu da Ministarstvo, čini se, ne razumije demokratske procese i način odlučivanja koji su studenti odlučili primjenjivati.”

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve