Iz medija – 6. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 25. travnja

Izgleda da je medijima dosadila odlučnost i postojanost studentske revolucije – čitamo u komentarima na našemu blogu kako Dnevnik nije uopće izvijestio o blokadama osam fakulteta i jednog sveučilista u zemlji. Čeka li se povratak dekana da stvari opet postanu malo sočnije? Ili su vijest u ovoj zemlji samo dvije stvari: ono sto počinje, i ono sto propadne? Civiliziranost i organiziranost studenata i studentica koje se kroz ovaj tjedan uporno pokušavalo proglasiti neartikuliranom masom, dječurlijom i koječim, dosadila je, čini se, hrvatskim medijima. Stvar funkcionira uljuđeno: svaki dan izvještaj na blogu s plenuma, svako jutro izjava za medije, objavljuju se hrpe i hrpe podrška raznih udruga i pojedinaca koje ne prestaju pristizati, ostatak dana čekaju se valjda, a u nekim medijima i pokušavaju iskopati, incidenti i eventualni kaosi ili naznake da pokoji fakultet nije apsolutno savršeno uspio izorganizirati svoju blokadu. Dijana Čuljak u Otvorenom govori o nemirima pa je čak i njezin novinar mora ispravljati, a Sanader unezvjereno u svemu pokušava pronaci nekakvu navodnu političku stranku koja je sve pokrenula. (Voljeli bismo vidjeti političku stranku u ovoj zemlji koja je u stanju izvesti i organizirati ovo sto su organizirali studenti i studentice diljem Hrvatske, zaista!). Današnji Dnevnik bez vijesti o studentskim blokadama hrpe fakulteta u zemlji. U iznenadno započetoj sezoni kiselih krastavaca, ovo je pressclipping koji smo uspjeli napraviti danas za vas:

Business.hr: Crnogorski studenti podržali zagrebačke
“Crnogorsko Udruženje studenata političkih znanosti poduprlo je kolege sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji prosvjeduju zahtijevajući ukinuće školarina i preispitivanje bolonjskog procesa.”

Business.hr: Studenti ogorčeni ponašanjem rektora Bjeliša
“Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš sinoć je samoinicijativno došao na studentski plenum te je, kažu prosvjednici, pred oko 800 okupljenih studenata, na eksplicitno pitanje, odgovorio kako podupire njihove zahtjeve za besplatnim školovanjem.
Međutim, jutros u Intervjuu tjedna Radija 101 promijenio je, kažu, stajalište rekavši da rješenje problema vidi u studentskim kreditima, čime se izravno suprotstavlja volji studenata i njihovih profesora.”

Business.hr: I studenti prava i ekonomije na plenumu na Filozofskom fakultetu
Stotinjak studenata prava i dvadesetak s ekonomije okupilo se jučer popodne ispred zagrebačkog Filozofskog fakulteta kako bi pružili potporu studentima prosvjednicima.

Dnevnik.hr: Nastavlja se studentska blokada
“Nastava na Fakultetu političkih znanosti bit će blokirana i u ponedjeljak, kada će se na plenumu odlučiti o daljnjem tijeku prosvjeda, izvijestili su studentski predstavnici. (…)
Studenti riječkog Filozofskog fakulteta nastavljaju tijekom vikenda prosvjednu blokadu fakulteta zahtijevajući besplatno visoko obrazovanje na svim razinama i sprječavanje komercijalizacije obrazovanja.”

Glas Dalmacije: Split: Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta podržalo legitimno pravo studentske inicijative
“Na današnjoj izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća splitskoga Filozofskog fakulteta jednoglasno je podržano legitimno pravo studentske inicijative da se omogući besplatno školovanje studentima na svim razinama, ali se Vijeće ogradilo od studentskih metoda blokade nastave.”

T-portal: Studenti i idućeg tjedna bez nastave
“Studenti okupljeni u Nezavisnu studentsku inicijativu ne žele pregovarati s ministrom Primorcem, nego su mu poručili da dođe na plenum s prijedlogom zakona koji će omogućiti besplatno obrazovanje za sve. Peti dan drže ‘vlast’ na fakultetu u svojim rukama. S obzirom na svakodnevno širenje studentskog bunta po hrvatskim gradovima, na svim filozofskim fakultetima u državi se predavanja, kolokviji, seminari vjerojatno neće održavati ni sljedećeg tjedna. Blokadu Filozofskog fakulteta do ponedjeljka je već izglasao plenum u Osijeku, a njihove kolege iz Rijeke i jučer su nastavile prosvjede i blokadu zgrada.”

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve