Izvještaj s 2. plenuma, 21. travnja 2009.

Na plenumu održanom 21.4.2009. raspravljalo se deset točaka dnevnog reda, te su većinskim glasanjem izglasane daljnje akcije u sklopu blokade.

Što se tiče sudjelovanja u emisiji Otvoreno, zahtjevi su upućeni prema vladi i ministarstvu te je potrebno razgovarati s ministrom a ne s našim profesorima. Odabrana je studentica da dâ izjavu za Otvoreno putem kamera ispred faksa u kojoj je izrečeno da nećemo sudjelovati u takvim raspravama bez ministra Primorca, koji je odbio poziv u emisiju i dva dana se nije očitovao o blokadi.

Što se tiče komunikacije s fakultetskom upravom, na plenumu su izabrani su studenti koji idu na Fakultetsko vijeće kao predstavnici plenuma (uz redovne studente-članove Vijeća) gdje će zatražiti da Vijeće podrži blokadu tako što će obustaviti nastavu. Prodekan Boras je prethodno izjavio da u potpunosti podržavaju naše zahtjeve.

Odlučeno je da se u sklopu blokade organizira i peticija, te je predloženo nekoliko zahtjeva za istu: besplatno visoko školstvo na svim razinama; drugačije financiranje sektora obrazovanja vođeno načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti te idejom da je znanje javno dobro; potpuna transparentnost proračuna MZOŠ-a (na što se točno troše školarine i novac poreznih obveznika); znanje je javno dobro, a ne roba i mora biti dostupno svima.

Revidirana je jučerašnja odluka o kolokvijima – odlučeno je da se oni tijekom blokade sprječavaju na svaki način, ali ako se neki uspije održati, neće biti poništen. Tražit će se da studenti koji su sudjelovali u blokadi i nisu pristupili kolokviju u dogovoru s profesorom izađu na kolokvij naknadno bez ikakvih sankcija. Tražit će se i poništavanje minusa studentima koji nisu prisustvovali nastavi koja se održala unatoč blokadi – ove odluke plenuma bit će teme sutrašnjeg razgovora s Fakultetskim vijećem.

Nastava koja ne spada u preddiplomski, diplomski i doktorski studij se ne blokira – to uključuje Croaticum, slobodne studije, tečajeve jezika itd.

Redare se podsjetilo da djeluju u skladu s kodeksom te da pri prekidanju nastave nastupaju miroljubivo i dostojanstveno. Dodatno ih se podsjetilo da: jave ako ne mogu doći kako bi se osigurala zamjena; da jutarnja smjena počinje u 8 sati; da nikakvo fizičko zaustavljanje nastavnika i/ili studenata ne dolazi u obzir ni u kojem slučaju; te da pri svakom prekidanju nastave zahtjev mora prvo biti pristojno obrazložen nastavniku.

Nakon toga na dnevni red došla je odluka o nastavku blokade, te je izglasano da se s blokadom nastavlja i idući dan.

Raspravljalo se i o događajima na drugim sveučilištima. Zadarsko Sveučilište je blokirano, dok se u Splitu i Rijeci priprema prosvjed – tamošnji studenti traže pomoć i savjet za pokretanje blokade. Riječani mole za delegate koji će pomoći detaljnim informiranjem, javila su se dva studenta. Sutrašnji plenum možda će uključivati izravnu videokonferenciju sa Zadrom i Rijekom.

Plenum je obaviješten da Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nudi još snažniju podršku ovoj inicijativi. Sindikati uskoro kreću u prosvjede a nakon toga i u štrajk, te je uzajamna podrška od velike važnosti za sve.

Izglasano je da se presica produži sa 15 na 30 minuta, te su predložene i prihvaćene tri glasnogovorne osobe za sutra. Napravljen je blog gdje se mogu naći informacije. Videomaterijali su dostupni na www.restarted.hr. Zaključeno je da prema medijima trebamo biti maksimalno korektni i da su oni počeli prihvaćati naš princip izlaska u javnost.

Što se tiče aktivnosti tijekom blokade, kontakt za prijedloge programa je program.blokade [at]gmail.com. Studente se podsjeća da je Fakultet u rukama studenata, studenti organiziraju nastavu. Pozivaju se studenti da organiziraju vlastitu nastavu.

Na kraju plenuma izabrana su dva moderatora za sutrašnji plenum.

Prije zaključenja plenuma, javio se kolega s PMF-a, član SZPMF-a i član FV-a PMF-a. Prenosi da predsjednik SZPMF-a podupire ciljeve, ali ne i blokadu.

Plenum raspušten u 22:50.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve