Izvještaj s 2. plenuma, 21. travnja 2009.

Na plenumu održanom 21.4.2009. raspravljalo se deset točaka dnevnog reda, te su većinskim glasanjem izglasane daljnje akcije u sklopu blokade.

Što se tiče sudjelovanja u emisiji Otvoreno, zahtjevi su upućeni prema vladi i ministarstvu te je potrebno razgovarati s ministrom a ne s našim profesorima. Odabrana je studentica da dâ izjavu za Otvoreno putem kamera ispred faksa u kojoj je izrečeno da nećemo sudjelovati u takvim raspravama bez ministra Primorca, koji je odbio poziv u emisiju i dva dana se nije očitovao o blokadi.

Što se tiče komunikacije s fakultetskom upravom, na plenumu su izabrani su studenti koji idu na Fakultetsko vijeće kao predstavnici plenuma (uz redovne studente-članove Vijeća) gdje će zatražiti da Vijeće podrži blokadu tako što će obustaviti nastavu. Prodekan Boras je prethodno izjavio da u potpunosti podržavaju naše zahtjeve.

Odlučeno je da se u sklopu blokade organizira i peticija, te je predloženo nekoliko zahtjeva za istu: besplatno visoko školstvo na svim razinama; drugačije financiranje sektora obrazovanja vođeno načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti te idejom da je znanje javno dobro; potpuna transparentnost proračuna MZOŠ-a (na što se točno troše školarine i novac poreznih obveznika); znanje je javno dobro, a ne roba i mora biti dostupno svima.

Revidirana je jučerašnja odluka o kolokvijima – odlučeno je da se oni tijekom blokade sprječavaju na svaki način, ali ako se neki uspije održati, neće biti poništen. Tražit će se da studenti koji su sudjelovali u blokadi i nisu pristupili kolokviju u dogovoru s profesorom izađu na kolokvij naknadno bez ikakvih sankcija. Tražit će se i poništavanje minusa studentima koji nisu prisustvovali nastavi koja se održala unatoč blokadi – ove odluke plenuma bit će teme sutrašnjeg razgovora s Fakultetskim vijećem.

Nastava koja ne spada u preddiplomski, diplomski i doktorski studij se ne blokira – to uključuje Croaticum, slobodne studije, tečajeve jezika itd.

Redare se podsjetilo da djeluju u skladu s kodeksom te da pri prekidanju nastave nastupaju miroljubivo i dostojanstveno. Dodatno ih se podsjetilo da: jave ako ne mogu doći kako bi se osigurala zamjena; da jutarnja smjena počinje u 8 sati; da nikakvo fizičko zaustavljanje nastavnika i/ili studenata ne dolazi u obzir ni u kojem slučaju; te da pri svakom prekidanju nastave zahtjev mora prvo biti pristojno obrazložen nastavniku.

Nakon toga na dnevni red došla je odluka o nastavku blokade, te je izglasano da se s blokadom nastavlja i idući dan.

Raspravljalo se i o događajima na drugim sveučilištima. Zadarsko Sveučilište je blokirano, dok se u Splitu i Rijeci priprema prosvjed – tamošnji studenti traže pomoć i savjet za pokretanje blokade. Riječani mole za delegate koji će pomoći detaljnim informiranjem, javila su se dva studenta. Sutrašnji plenum možda će uključivati izravnu videokonferenciju sa Zadrom i Rijekom.

Plenum je obaviješten da Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nudi još snažniju podršku ovoj inicijativi. Sindikati uskoro kreću u prosvjede a nakon toga i u štrajk, te je uzajamna podrška od velike važnosti za sve.

Izglasano je da se presica produži sa 15 na 30 minuta, te su predložene i prihvaćene tri glasnogovorne osobe za sutra. Napravljen je blog gdje se mogu naći informacije. Videomaterijali su dostupni na www.restarted.hr. Zaključeno je da prema medijima trebamo biti maksimalno korektni i da su oni počeli prihvaćati naš princip izlaska u javnost.

Što se tiče aktivnosti tijekom blokade, kontakt za prijedloge programa je program.blokade [at]gmail.com. Studente se podsjeća da je Fakultet u rukama studenata, studenti organiziraju nastavu. Pozivaju se studenti da organiziraju vlastitu nastavu.

Na kraju plenuma izabrana su dva moderatora za sutrašnji plenum.

Prije zaključenja plenuma, javio se kolega s PMF-a, član SZPMF-a i član FV-a PMF-a. Prenosi da predsjednik SZPMF-a podupire ciljeve, ali ne i blokadu.

Plenum raspušten u 22:50.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.