Izvještaj s 2. plenuma, 21. travnja 2009.

Na plenumu održanom 21.4.2009. raspravljalo se deset točaka dnevnog reda, te su većinskim glasanjem izglasane daljnje akcije u sklopu blokade.

Što se tiče sudjelovanja u emisiji Otvoreno, zahtjevi su upućeni prema vladi i ministarstvu te je potrebno razgovarati s ministrom a ne s našim profesorima. Odabrana je studentica da dâ izjavu za Otvoreno putem kamera ispred faksa u kojoj je izrečeno da nećemo sudjelovati u takvim raspravama bez ministra Primorca, koji je odbio poziv u emisiju i dva dana se nije očitovao o blokadi.

Što se tiče komunikacije s fakultetskom upravom, na plenumu su izabrani su studenti koji idu na Fakultetsko vijeće kao predstavnici plenuma (uz redovne studente-članove Vijeća) gdje će zatražiti da Vijeće podrži blokadu tako što će obustaviti nastavu. Prodekan Boras je prethodno izjavio da u potpunosti podržavaju naše zahtjeve.

Odlučeno je da se u sklopu blokade organizira i peticija, te je predloženo nekoliko zahtjeva za istu: besplatno visoko školstvo na svim razinama; drugačije financiranje sektora obrazovanja vođeno načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti te idejom da je znanje javno dobro; potpuna transparentnost proračuna MZOŠ-a (na što se točno troše školarine i novac poreznih obveznika); znanje je javno dobro, a ne roba i mora biti dostupno svima.

Revidirana je jučerašnja odluka o kolokvijima – odlučeno je da se oni tijekom blokade sprječavaju na svaki način, ali ako se neki uspije održati, neće biti poništen. Tražit će se da studenti koji su sudjelovali u blokadi i nisu pristupili kolokviju u dogovoru s profesorom izađu na kolokvij naknadno bez ikakvih sankcija. Tražit će se i poništavanje minusa studentima koji nisu prisustvovali nastavi koja se održala unatoč blokadi – ove odluke plenuma bit će teme sutrašnjeg razgovora s Fakultetskim vijećem.

Nastava koja ne spada u preddiplomski, diplomski i doktorski studij se ne blokira – to uključuje Croaticum, slobodne studije, tečajeve jezika itd.

Redare se podsjetilo da djeluju u skladu s kodeksom te da pri prekidanju nastave nastupaju miroljubivo i dostojanstveno. Dodatno ih se podsjetilo da: jave ako ne mogu doći kako bi se osigurala zamjena; da jutarnja smjena počinje u 8 sati; da nikakvo fizičko zaustavljanje nastavnika i/ili studenata ne dolazi u obzir ni u kojem slučaju; te da pri svakom prekidanju nastave zahtjev mora prvo biti pristojno obrazložen nastavniku.

Nakon toga na dnevni red došla je odluka o nastavku blokade, te je izglasano da se s blokadom nastavlja i idući dan.

Raspravljalo se i o događajima na drugim sveučilištima. Zadarsko Sveučilište je blokirano, dok se u Splitu i Rijeci priprema prosvjed – tamošnji studenti traže pomoć i savjet za pokretanje blokade. Riječani mole za delegate koji će pomoći detaljnim informiranjem, javila su se dva studenta. Sutrašnji plenum možda će uključivati izravnu videokonferenciju sa Zadrom i Rijekom.

Plenum je obaviješten da Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nudi još snažniju podršku ovoj inicijativi. Sindikati uskoro kreću u prosvjede a nakon toga i u štrajk, te je uzajamna podrška od velike važnosti za sve.

Izglasano je da se presica produži sa 15 na 30 minuta, te su predložene i prihvaćene tri glasnogovorne osobe za sutra. Napravljen je blog gdje se mogu naći informacije. Videomaterijali su dostupni na www.restarted.hr. Zaključeno je da prema medijima trebamo biti maksimalno korektni i da su oni počeli prihvaćati naš princip izlaska u javnost.

Što se tiče aktivnosti tijekom blokade, kontakt za prijedloge programa je program.blokade [at]gmail.com. Studente se podsjeća da je Fakultet u rukama studenata, studenti organiziraju nastavu. Pozivaju se studenti da organiziraju vlastitu nastavu.

Na kraju plenuma izabrana su dva moderatora za sutrašnji plenum.

Prije zaključenja plenuma, javio se kolega s PMF-a, član SZPMF-a i član FV-a PMF-a. Prenosi da predsjednik SZPMF-a podupire ciljeve, ali ne i blokadu.

Plenum raspušten u 22:50.

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve