Izvještaj s 2. plenuma, 21. travnja 2009.

Na plenumu održanom 21.4.2009. raspravljalo se deset točaka dnevnog reda, te su većinskim glasanjem izglasane daljnje akcije u sklopu blokade.

Što se tiče sudjelovanja u emisiji Otvoreno, zahtjevi su upućeni prema vladi i ministarstvu te je potrebno razgovarati s ministrom a ne s našim profesorima. Odabrana je studentica da dâ izjavu za Otvoreno putem kamera ispred faksa u kojoj je izrečeno da nećemo sudjelovati u takvim raspravama bez ministra Primorca, koji je odbio poziv u emisiju i dva dana se nije očitovao o blokadi.

Što se tiče komunikacije s fakultetskom upravom, na plenumu su izabrani su studenti koji idu na Fakultetsko vijeće kao predstavnici plenuma (uz redovne studente-članove Vijeća) gdje će zatražiti da Vijeće podrži blokadu tako što će obustaviti nastavu. Prodekan Boras je prethodno izjavio da u potpunosti podržavaju naše zahtjeve.

Odlučeno je da se u sklopu blokade organizira i peticija, te je predloženo nekoliko zahtjeva za istu: besplatno visoko školstvo na svim razinama; drugačije financiranje sektora obrazovanja vođeno načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti te idejom da je znanje javno dobro; potpuna transparentnost proračuna MZOŠ-a (na što se točno troše školarine i novac poreznih obveznika); znanje je javno dobro, a ne roba i mora biti dostupno svima.

Revidirana je jučerašnja odluka o kolokvijima – odlučeno je da se oni tijekom blokade sprječavaju na svaki način, ali ako se neki uspije održati, neće biti poništen. Tražit će se da studenti koji su sudjelovali u blokadi i nisu pristupili kolokviju u dogovoru s profesorom izađu na kolokvij naknadno bez ikakvih sankcija. Tražit će se i poništavanje minusa studentima koji nisu prisustvovali nastavi koja se održala unatoč blokadi – ove odluke plenuma bit će teme sutrašnjeg razgovora s Fakultetskim vijećem.

Nastava koja ne spada u preddiplomski, diplomski i doktorski studij se ne blokira – to uključuje Croaticum, slobodne studije, tečajeve jezika itd.

Redare se podsjetilo da djeluju u skladu s kodeksom te da pri prekidanju nastave nastupaju miroljubivo i dostojanstveno. Dodatno ih se podsjetilo da: jave ako ne mogu doći kako bi se osigurala zamjena; da jutarnja smjena počinje u 8 sati; da nikakvo fizičko zaustavljanje nastavnika i/ili studenata ne dolazi u obzir ni u kojem slučaju; te da pri svakom prekidanju nastave zahtjev mora prvo biti pristojno obrazložen nastavniku.

Nakon toga na dnevni red došla je odluka o nastavku blokade, te je izglasano da se s blokadom nastavlja i idući dan.

Raspravljalo se i o događajima na drugim sveučilištima. Zadarsko Sveučilište je blokirano, dok se u Splitu i Rijeci priprema prosvjed – tamošnji studenti traže pomoć i savjet za pokretanje blokade. Riječani mole za delegate koji će pomoći detaljnim informiranjem, javila su se dva studenta. Sutrašnji plenum možda će uključivati izravnu videokonferenciju sa Zadrom i Rijekom.

Plenum je obaviješten da Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja nudi još snažniju podršku ovoj inicijativi. Sindikati uskoro kreću u prosvjede a nakon toga i u štrajk, te je uzajamna podrška od velike važnosti za sve.

Izglasano je da se presica produži sa 15 na 30 minuta, te su predložene i prihvaćene tri glasnogovorne osobe za sutra. Napravljen je blog gdje se mogu naći informacije. Videomaterijali su dostupni na www.restarted.hr. Zaključeno je da prema medijima trebamo biti maksimalno korektni i da su oni počeli prihvaćati naš princip izlaska u javnost.

Što se tiče aktivnosti tijekom blokade, kontakt za prijedloge programa je program.blokade [at]gmail.com. Studente se podsjeća da je Fakultet u rukama studenata, studenti organiziraju nastavu. Pozivaju se studenti da organiziraju vlastitu nastavu.

Na kraju plenuma izabrana su dva moderatora za sutrašnji plenum.

Prije zaključenja plenuma, javio se kolega s PMF-a, član SZPMF-a i član FV-a PMF-a. Prenosi da predsjednik SZPMF-a podupire ciljeve, ali ne i blokadu.

Plenum raspušten u 22:50.

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve