Reakcija nezavisne studentske inicijative na dezinformacije i neosnovane tvrdnje iz nekih medija

Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje reagirala je pismom upućenim internetskom portalu index.hr na dezinformacije i neosnovane tvrdnje koje su se pojavile u nekim medijima. Njihova reakcija objavljena je jutros na gorespomenutom portalu (Plenum pobunjenih studenata: Besplatno obrazovanje imaju Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka…) a objavljujemo je i na našemu blogu:


Medijsko praćenje prvoga dana blokade nastave na Filozofskom fakultetu u Zagrebu rezultiralo je, između ostalog, i nekim sasvim neosnovanim tvrdnjama. Funkcija je ovoga teksta otkloniti neke od najčešćih dezinformacija i neutemeljenih glasina o ciljevima i smislu naše akcije.

Na žalost, uvijek se iznova povlače „argumenti“ čija je neodrživost u prethodnim raspravama na temu obrazovanja već višestruko dokazana. Važan je aspekt ove akcije i nastojanje konačnog ukidanja mogućnosti igarâ pokvarenog telefona – mogućnosti kojoj instance (koje nad medijima imaju neusporedivo više utjecaja od studenata) redovito pribjegavaju. Svrha je tih manevara diskvalifikacija studentskih zahtjeva i prikazivanje istih nerealnima ili utemeljenima na navodno nedostatnome razumijevanju društvenih odnosa. Tako nam se i u ovome kontekstu predbacuje tobože nedostatna jasnoća ili nerazumljivost našega zahtjeva za besplatnim obrazovanjem.

Predstavnici Uprave, Ministarstva te njihovi službeni i neslužbeni glasnogovornici sugeriraju nam kako je zahtjev za besplatnim obrazovanjem, a da bi bio suvisao i razumljiv, nužno formulirati u birokratskome žargonu pravnika i administratora. Time impliciraju kako su valjda samo pravnici u stanju izraziti relevantne i suvisle političke zahtjeve, što je besmislica čiju očitost, nadamo se, nije potrebno posebno dokazivati. Svrhu te igre, međutim, nije teško prozreti: ona predstavlja pokušaj da se nadležnost za proizvodnju društveno relevantnih i „kompetentnih“ političkih stavova suzi na vrlo usku elitu birokratskih stručnjaka. Politički su zahtjevi, međutim, zahtjevi koji se tiču pitanja od važnosti za društvo u cjelini. Smisao demokracije leži upravo u tome što artikulaciju političkih zahtjeva dopušta svim građanima.

Pored te temeljne diskvalifikacije javlja se i skup uvijek istih tvrdnji koje je, očito, i ovim putem potrebno još jednom opovrgnuti. Prvi od argumenata koji se stalno ponavljaju jest kako bi besplatno obrazovanje narušilo kvalitetu studija. Da bi se tako nešto sa sigurnošću moglo tvrditi, Ministarstvo i Sveučilište prvo bi trebali podastrijeti relevantnu studiju koja bi pokazala na što su se dosad naplaćivane školarine uopće trošile. No upravo takvu studiju dotične institucije već godinama propuštaju podastrijeti. U kontekstu gdje podaci te vrste nisu dostupni javnosti, argumenti o „padu kvalitete“ postaju potpuno proizvoljni, a posezanje za njima dokaz nedogovornosti. Jedina relevantna studija u tom području (Dolenec, Marušić, Puzić 2006) pokazuje kako plaćanje studija nimalo ne utječe na brže ili uspješnije studiranje.

Posebno su neuvjerljivi argumenti koji bi nas htjeli uvjeriti u „očiglednost“ prema kojoj obrazovanje, kao i sve drugo, netko mora platiti. Trebalo bi biti jasno kako sintagma „besplatno obrazovanje“ ne znači ništa drugo do obrazovanje koje se financira iz redovnih poreza svih nas. S obzirom na tu činjenicu, treba biti jasno da se školarinama samo još jednom naplaćuje nešto što smo svi mi već jednom platili. Ako taj novac ne dospijeva gdje bi trebao, još se jednom postavlja pitanje o legitimnosti kriterijâ koji su ga preusmjerili, primjerice, u „mirovne misije“ poput one u Afganistanu.

Govori se kako je besplatno obrazovanje nemoguće te kako je u pitanju relikt mrtve ideologije. Koliko je uvjerljiva takva procjena pokazuje činjenica da je obrazovanje i dan danas besplatno u četrnaest europskih zemalja, od kojih su njih trinaest članice Europske unije: Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska, Slovenija, Švedska i Škotska.

Prvi dan studentske blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu protekao je po planu. U blokadi je aktivno sudjelovalo više od tisuću studenata. Predviđeni je edukativni program održan uz iznimnu posjećenost a na plenumu, kojemu je nazočilo preko pet stotina studenata, jednoglasno je izglasan nastavak blokade.

Na solidarnost u obrani prava na besplatno obrazovanje i socijalnu jednakost pozivamo sve studente, profesore i ostale građane i građanke. Studenti se ne bore samo za svoja prava, nego za obranu interesa društva u cjelini.

Vrijeme je da nam se i drugi u tome pridruže.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve