Reakcija nezavisne studentske inicijative na dezinformacije i neosnovane tvrdnje iz nekih medija

Nezavisna studentska inicijativa za pravo na besplatno obrazovanje reagirala je pismom upućenim internetskom portalu index.hr na dezinformacije i neosnovane tvrdnje koje su se pojavile u nekim medijima. Njihova reakcija objavljena je jutros na gorespomenutom portalu (Plenum pobunjenih studenata: Besplatno obrazovanje imaju Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka…) a objavljujemo je i na našemu blogu:


Medijsko praćenje prvoga dana blokade nastave na Filozofskom fakultetu u Zagrebu rezultiralo je, između ostalog, i nekim sasvim neosnovanim tvrdnjama. Funkcija je ovoga teksta otkloniti neke od najčešćih dezinformacija i neutemeljenih glasina o ciljevima i smislu naše akcije.

Na žalost, uvijek se iznova povlače „argumenti“ čija je neodrživost u prethodnim raspravama na temu obrazovanja već višestruko dokazana. Važan je aspekt ove akcije i nastojanje konačnog ukidanja mogućnosti igarâ pokvarenog telefona – mogućnosti kojoj instance (koje nad medijima imaju neusporedivo više utjecaja od studenata) redovito pribjegavaju. Svrha je tih manevara diskvalifikacija studentskih zahtjeva i prikazivanje istih nerealnima ili utemeljenima na navodno nedostatnome razumijevanju društvenih odnosa. Tako nam se i u ovome kontekstu predbacuje tobože nedostatna jasnoća ili nerazumljivost našega zahtjeva za besplatnim obrazovanjem.

Predstavnici Uprave, Ministarstva te njihovi službeni i neslužbeni glasnogovornici sugeriraju nam kako je zahtjev za besplatnim obrazovanjem, a da bi bio suvisao i razumljiv, nužno formulirati u birokratskome žargonu pravnika i administratora. Time impliciraju kako su valjda samo pravnici u stanju izraziti relevantne i suvisle političke zahtjeve, što je besmislica čiju očitost, nadamo se, nije potrebno posebno dokazivati. Svrhu te igre, međutim, nije teško prozreti: ona predstavlja pokušaj da se nadležnost za proizvodnju društveno relevantnih i „kompetentnih“ političkih stavova suzi na vrlo usku elitu birokratskih stručnjaka. Politički su zahtjevi, međutim, zahtjevi koji se tiču pitanja od važnosti za društvo u cjelini. Smisao demokracije leži upravo u tome što artikulaciju političkih zahtjeva dopušta svim građanima.

Pored te temeljne diskvalifikacije javlja se i skup uvijek istih tvrdnji koje je, očito, i ovim putem potrebno još jednom opovrgnuti. Prvi od argumenata koji se stalno ponavljaju jest kako bi besplatno obrazovanje narušilo kvalitetu studija. Da bi se tako nešto sa sigurnošću moglo tvrditi, Ministarstvo i Sveučilište prvo bi trebali podastrijeti relevantnu studiju koja bi pokazala na što su se dosad naplaćivane školarine uopće trošile. No upravo takvu studiju dotične institucije već godinama propuštaju podastrijeti. U kontekstu gdje podaci te vrste nisu dostupni javnosti, argumenti o „padu kvalitete“ postaju potpuno proizvoljni, a posezanje za njima dokaz nedogovornosti. Jedina relevantna studija u tom području (Dolenec, Marušić, Puzić 2006) pokazuje kako plaćanje studija nimalo ne utječe na brže ili uspješnije studiranje.

Posebno su neuvjerljivi argumenti koji bi nas htjeli uvjeriti u „očiglednost“ prema kojoj obrazovanje, kao i sve drugo, netko mora platiti. Trebalo bi biti jasno kako sintagma „besplatno obrazovanje“ ne znači ništa drugo do obrazovanje koje se financira iz redovnih poreza svih nas. S obzirom na tu činjenicu, treba biti jasno da se školarinama samo još jednom naplaćuje nešto što smo svi mi već jednom platili. Ako taj novac ne dospijeva gdje bi trebao, još se jednom postavlja pitanje o legitimnosti kriterijâ koji su ga preusmjerili, primjerice, u „mirovne misije“ poput one u Afganistanu.

Govori se kako je besplatno obrazovanje nemoguće te kako je u pitanju relikt mrtve ideologije. Koliko je uvjerljiva takva procjena pokazuje činjenica da je obrazovanje i dan danas besplatno u četrnaest europskih zemalja, od kojih su njih trinaest članice Europske unije: Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Irska, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska, Slovenija, Švedska i Škotska.

Prvi dan studentske blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu protekao je po planu. U blokadi je aktivno sudjelovalo više od tisuću studenata. Predviđeni je edukativni program održan uz iznimnu posjećenost a na plenumu, kojemu je nazočilo preko pet stotina studenata, jednoglasno je izglasan nastavak blokade.

Na solidarnost u obrani prava na besplatno obrazovanje i socijalnu jednakost pozivamo sve studente, profesore i ostale građane i građanke. Studenti se ne bore samo za svoja prava, nego za obranu interesa društva u cjelini.

Vrijeme je da nam se i drugi u tome pridruže.

Vezani članci

  • 9. prosinca 2019. Indikator trenutnog raspoloženja Na valu široke podrške javnosti, zahtjev za dostojanstvom koji su prosvjetne radnice i radnici artikulirali kroz ustrajnu trideset i šestodnevnu štrajkačku borbu za povećanje plaća kroz 6,11% veće koeficijente složenosti poslova, nagovijestio je potencijale, ali i ograničavajuće faktore idućih etapa borbe za širu političku i društvenu promjenu. Unatoč visokoj aktivnosti u štrajkačkoj bazi i dobro pogođenom trenutku, sindikalna su vodstva zbog selektivnog uvažavanja imperativnog mandata u konačnici kapitulirala, pristavši na tek gradualno povećanje koeficijenata samo za nastavno osoblje, čime su pogazila jedinstvo i solidarnost štrajkačkog pokreta.
  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve