Iz medija – 23. dan preuzimanja Filozofskog fakulteta: 12. svibnja

Bussines.hr: Ogorčeni studenti: Žele nas prikazati kao neradnike
Studenti pulskoga Sveučilišta Jurja Dobrile danas su prosvjedom u gradskome središtu na Trgu Dantea Alighierija još jednom istaknuli zahtjeve zbog kojih štrajkaju već treći tjedan.

Dnevnik.hr: Sada uprava blokira zadarsko sveučilište (foto + video)
Uprave blokiranih fakulteta očito polako počinju poduzimati radnje kojima pokušavaju vratiti nadzor nad svojim ustanovama. Tako su jutros na zadarskom sveučilištu studente koji provode blokadu dočekale promijenjene brave te im je onemogućen ulazak u prostorije sveučilišta.

Glas Dalmacije: Split: Studenti dijelili kruh i vodu (foto)
Predstavnici Nezavisne studentske inicijative dijelili su na splitskoj peškariji kruh i vodu.
– Upravo kruh i voda je ono što nam ostane nakon plaćanja školarina – pojasnili su studenti udruženi u Nezavisnu inicijativu, ako je bilo nesporazuma što simbilični performans predstavlja.

Glas Istre: Automobilskim sirenama podržali studente (foto)
Na svim glavnim raskrižjima u centru Pule jučer u 15 sati okupili su se studenti i transparentima pozivali vozače da u znak podrške zatrube za besplatno školstvo, što su građani masovno i prihvatili. Studenti su ovim činom javnosti poručili da resorno ministarstvo i dalje odbija ispuniti njihov zahtjev za besplatnim studiranjem na svim razinama obrazovanja, zbog čega već treći tjedan nastavljaju s blokadom Sveučilišta Jurja Dobrile.

HRT: Borba molbama i trubama (foto + video)
Zagrebački studenti ne odustaju. Nastavljaju akcije za besplatno obrazovanje. Danas su svoje zahtjeve i službeno uobličili. Sastavili su molbu koja se mogla skinuti s interneta i počeli ih predavati Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.

HRT: Studentski plakati na 13 lokacija (foto + video)
Studenti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta i dalje, četvrti tjedan, blokiraju nastavu s porukom kako alternativna nastava znači bijeg od rješenja njihovih zahtjeva, a iznad svega studentskih problema. Na sinoćnjem plenumu studenata, neslužbeno doznajemo, raspravljalo se o pokretanju inicijative za smjenu rektora Alekse Bjeliša.

Nacional: Zadar: Uprava Sveučilišta zaključala zgradu, u Rijeci i dalje prosvjed
Studenti prosvjednici jutros nisu mogli ući u zadarsko Sveučilište jer je Uprava Sveučilišta prošle noći donijela odluku da se zaključaju sve zgrade u kojima se održava nastava.

Novi list: »Potrubi ako podržavaš besplatno školovanje«
»Potrubi ako podržavaš besplatno školovanje« naziv je akcije koju su organizirali članovi Nezavisne inicijative za besplatno školovanje na način da su u središtu Rijeke stajali uz prometnice i transparentima pozivali vozače da se solidariziraju sa studentskim zahtjevima trubljenjem.

Večernji list: Nastava riječkog Filozofskog počela, a blokada traje i dalje
Prema odluci dekana Filozofskog fakulteta, prof. dr. Elvia Baccarinija, nastava je počela u ponedjeljak, a od jučer se održava na čak šest mjesta. Kolege s Filozofskog ugostili su Medicinski, Pomorski, Tehnički i Građevinski fakultet, a dio nastave održava se i u zgradi Rektorata Sveučilišta Rijeka, te u Polivalentnom studentskom centru.

ZaMirZine: Ima za udžbenike, nema za školarine?
Od iduće školske godine svih 550.000 učenika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj dobit će besplatne udžbenike, za što će država osigurati 440 milijuna kuna, objavio je danas ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve