7. FESTIVAL PRVIH na temu “BESPLATNO OBRAZOVANJE” – popis i opis radionica

Dragi prijatelji, sretni smo što Vas možemo pozvati na sedmo izdanje Festivala prvih. U sklopu festivala održavat će se brojne radionice na koje se možete prijaviti na našem info pultu. Na nekima od njih broj sudionika je ograničen, stoga budite brzi!

Očekujte sljedeće radionice:

1. RADIONICA 2D RAČUNALNE ANIMACIJE
Voditelj : Aleksandar Faraguna
Termin: 19.00h
Počinje u ponedjeljak od 19h na Filozofskom fakultetu.
Pokušaj izrade jako kratkog animiranog filmića u kolaž stilu, pod nazivom “Drvo znanja”.
Alati: Photoshop & Fusion. Zadnji dan Festivala prezentirat će se napravljeni animirani film.
U radionicu se uključuje maksimalno 4 ljudi.

2. FILMSKA RADIONICA
Voditelj: Andrija Mardešić
Termin: pon, 17:00 h
Cilj radionice je nemoguća misija – u 5 dana proći sve – od ideje, preko izrade scenarija, snimanja i montaže kratkog filma (dokumentarnog ili igranog) na temu besplatnog obrazovanja. Zadnji dan Festivala prezentirat će se napravljeni film.
U radionicu se uključuje maksimalno 10 ljudi.

3. RADIONICA STRANIH JEZIKA
Radionica je zamišljena kao početni tečaj navedenih jezika, ali u dogovoru s voditeljima moguće je krenuti i u nekome drugom smjeru. Pozivaju se svi zainteresirani – ukoliko imate ideja, bit će moguće pripremiti neki kratki performans na novo naučenom jeziku.
Moguće je maksimalno 10 sudionika.

Španjolski jezik: Voditeljica Vanja Vreća, termin 11-12h
Portugalski jezik: Voditelji Katarina Bralić, Dean Rilak, termin (u hodu) 18-19h
Francuski jezik: Voditeljice Maja Mikeš i Mateja Bartolović, termin 11-12h
Turski jezik: Voditeljica Isidora Hercigonja, termin 11-12h

4. RADIONICA KREATIVNOG PISANJA POEZIJE
Voditeljica: Marija Andrijašević
Termin: pon-pet, 17:00-18:00
Trajanje radionice je 60 minuta. Ako grupa bude inzistirala, moglo bi se i produžiti za dodatnih pola sata. Zadnji dan radionice organizirat će se čitanje pjesama napisanih za vrijeme trajanja radionice u prostoru radionice, vrtu Filozofskog fakulteta ili ispred samog Fakulteta. Naravno, radionica kreativnog pisanja poezije poticat će čitanje poezije i kreativno izražavanje sudionika, bez postavljanja ograničenja na temu onoga o čemu bi sudionici pisali (iako će se većim dijelom sama radionica oslanjati na ideju ovogodišnjeg Festivala – besplatno obrazovanje). Cilj same radionice je upoznati sudionike sa suvremenim hrvatskim i stranim pjesništvom, suvremenim hrvatskim i stranim časopisima koji potiču pisanu riječ te sa pojmom „aktivističke poezije“ kao i sa dekonstrukcijom raznih pojmova i definicija koje se vezuju uz poeziju, a nisu joj imanentni. Ova radionica će većinom biti orijentirana na čitanje prakse kako bi se stvorio prividan poetski prostor koji će sudionike potaknuti na kreativno izražavanje. Nisam baš gospodin Keating, al’ vidjet ćemo što će se dati napraviti s ovim.
Maksimalan broj ljudi koji mogu sudjelovati u radionici je 10.

5. RADIONICA SVIRANJA GITARE
Voditeljica: Marina Ivandić
Termin: 18.00h
Početnički tečaj gitare. Naučit ćemo sve akorde koji Vam mogu poslužiti za interpretaciju hitova na vikend tulumima. Na raspolaganju ćemo imati četiri gitare pa apeliramo na potencijalne sudionike da ponesu i svoju gitaru, ukoliko je, naravno, imaju.
Moguće je maksimalno 7 sudionika.

6. RADIONICA KLASIČNOG INDIJSKOG PLESA KATHAK (ZA POČETNIKE)
Voditeljica: Marina Krkač
Termin: 17.00 – 18.30
Kathak je klasični ples sjeverne Indije kojega odlikuju brze piruete (chakkar), izražajna mimika lica, graciozni pokreti ruku i nevjerojatno ritamski razrađen i precizan rad stopala (tatkar) sa stotinu zvončića (ghunghru) omotanih oko svakog gležnja. Kathak se prvi put spominje već u velikom indijskom epu Mahabharati iz oko 500. godine prije Krista. Riječ kathak dolazi od sanskrtske riječi katha, što znači priča, odnosno umjetnost pripovijedanja priča. Pod utjecajem islamske tradicije razvila se nritta, dio repertoara kathaka koji naglašava apstraktnu ljepotu pokreta i ritma, za razliku od nritye, narativnog dijela koji „govori“ priču ili pjesmu mimikom, gestama lica i ruku (mudra) te simboličnim položajima tijela. Danas je kathak diljem svijeta prepoznat kao prekrasna umjetnička forma i učvršćuje svoje korijene njegujući klasičnu tradiciju, ali i eksperimentirajući s utjecajima suvremenog plesa ili drugih plesnih tradicija. Moderni repertoar kathaka vrlo je raznolik. Poznavanje njegovih osnova, kao i sadržaja iz indijske kulture koji se kriju iza pokreta tijela, omogućuje bolje razumijevanje i poštivanje ove sveobuhvatne drevne umjetnosti.

7. RADIONICA ŽONGLIRANJA
Voditelji: Tomo i Lana
termin: pon- pet, 18:00-20:00
Žongliranje se ugrubo može definirati kao uspjeh održavanja ili pokretanja dvaju ili više aktivnosti odnosno objekata u isto vrijeme. Žongliranje poboljšava koordinaciju, povećava snagu mišića, smanjuje stres i napetost, vježba obje polutke mozga… Motivi za žongliranje mogu biti razni: neki ne znaju što bi drugo radili, neki zarađuju žongliranjem, neki ga koriste kao tjelovježbu, neki da bi bili u centru pažnje, neki da bi poboljšavali komunikacijske sposobnosti prenoseći na druge tu vještinu, neki da bi postavili rekorde… Svaki novi žongler žongliranju može dodati nešto svoje, jer je to aktivnost koja se može izvoditi na mnoštvu različitih mjesta i prilika. Za razliku od mađioničara, koji skrivaju svoju vještinu, žongler otkriva sve, ali ipak izvodi vještinu koja je promatraču teško shvatljiva, a u njoj kao da se krije izvor istinske magije.

8. RADIONICA KOMUNIKACIJA
Voditeljica: Andrijana Parić
termin: čet, 12:00-14:00
Andrijana kao voditeljica kolegija Uvod u komunikaciju i transformaciju sukoba u Centru za mirovne studije održat će jednodnevnu radionicu s ciljem upoznavanja načina na koji komuniciramo i ulazimo u sukobe te ih razrješavamo. Cilj je radionice upoznati polaznike/ice s najosnovnijim terminima, dakle dati im osnovna znanja, ali i prikazati i osigurati prijenos vještina potrebnih za dobru komunikaciju, a samim time i transformaciju sukoba. Tema Festivala bit će uklopljena u ovaj esencijalni aspekt međuljudskih odnosa.

9. RADIONICA OSNOVNIH POPRAVAKA BICIKLA
Voditelj: Ivan „Deda“ Puzek
termin: uto-čet, 18:00-19:30
Vaš bicikl je stara krama koja očajno čezne za vještim i spretnim dodirom koji mu vi ne možete pružiti? Dođite na ovu ležernu radionicu i naučite kako pružiti svom dvokotačnom ljubimcu potrebnu njegu i pažnju. Jer On to zaslužuje! 🙂

10. RADIONICA SVIRANJA DŽEMBE
Voditelj: Ivana Đula
Termin: bit će objavljen naknadno
Prema narodu Bamani iz Malija sama riječ „Djembe“ dolazi od izraza “Anke dje, anke be” što u doslovnom prijevodu znači „neka se svi okupe“ i tako definira samu bit i svrhu ovog instrumenta. Djembe je kožom prekriveni bubanj koji se svira golim rukama. Cilj je radionice naučiti kako postići maksimalan efekt uz minimum uloženog truda. Štos je u usmjeravanju ili raspršivanju energije ruku i postavljanje istih u pravilan položaj.

11. KUNG FU RADIONICA
Voditelj: Jani
Termin:
Dovoljna je jedna riječ, a to su dvije riječi- Brus Li.

*organizatori zadržavaju pravo izmjene programa.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve