kolumna

Demant Čičkova članka ”Zadarska medijacija”

U nastavku teksta vam prenosimo potpuni tekst i demant članka objavljenog u kolumni pod nazivom ”Koalicija mrzitelja HDZ-a”, koju je napisao Ivan Zvonimir Čičak. Članak je objavljen u Jutarnjem listu 23. svibnja 2009. godine.

Zadarska medijacija

“HHO-ova trojka u sastavu Banac-Silobrčić-Čičak na putu za Zadar. Pobunjeni studenti pozvali su nas da im pomognemo u sporu s upravom sveučilišta, koja je pozvala zaštitare te na taj način spriječila daljnje odvijanje prosvjeda na sveučilištu. U Zadru su nas dočekali studenti, ali i podvornici i zaštitari, zapriječivši nam ulazak u prostorije sveučilišta. Osjećali smo se poniženo čekajući desetak minuta u predvorju da nam iz rektorata dopuste ulazak na razgovore sa studentima u jednoj od zaključanih učionica. Novinari su kroz vrata snimali naše čekanje dok su im podvornik i redari pokušali to zapriječiti. Studenti su nam sat i pol vremena objašnjavali u čemu je prijepor s upravom sveučilišta. Nakon toga uslijedili su razgovori s upravom, rektorom i dvoje prorektora. Prvo što smo im prigovorili bilo je angažiranje redara i činjenicu da ni nas nisu pustili u zgradu fakulteta. Rektor je objasnio da su se na tu mjeru odlučili zbog činjenice da je stanoviti Radeka, nastavnik koji je ujedno i predsjednik sindikata, a tvrdi se da je bio umiješan u balvan revoluciju 90-ih na srpskoj strani, javno pozvao studente da autobusima krenu u Zagreb u pokušaju rušenja Sanaderove Vlade. Rekao je da osim što ne dopušta politiku na sveučilištu, on kao rektor mora voditi računa i o reakcijama drugih studenata i nastavnika. Zadar je poznat kao HDZ-ova tvrđava i nakon Radekina ispada dio studenata i profesora htio se fizički obračunati s pobunjenim studentima. Do tada je uprava fakulteta bila benevolentna prema studentima, a i dalje održava studentske zahtjeve. Nakon incidenta s Radekom i uvođenjem redara prekinuta je svaka komunikacija između studenata i uprave. Na naše inzistiranje na razgovor su pozvani i predstavnici studenata te smo dogovorili zajednički istup na studentskom plenumu. Uprava je nama i studentima predočila petsto potpisa kojim se traži prekid štrajka, pa je i po procjenama samih štrajkaša njihova skupina izgubila legitimitet. Na zajedničkom razgovoru sa svim studentima na plenumu donesena je odluka da se privremeno obustavi blokada fakulteta , da uprava povuče sve redare, a po studente neće biti nikakvih posljedica, dok će se nastava produžiti za 10-14 dana. U telefonskom razgovoru s ministrom Primorcem dogovorio sam razgovor između njega, uprave sveučilišta i studenata na kojem bi se razbistrili stavovi. “

Izvor: www.jutarnji.hr

Demant Nezavisne studentske inicijative Zadar:

“Sukladno člancima 40. i 41. Zakona o medijima, pozivamo Vas da u cijelosti objavite ispravak netočnih navoda objavljenih u kolumni Ivana Zvonimira Čička 23. svibnja 2009. Dužnost nam je upozoriti javnost na niz neistina navedenih u kolumni, a vezanih za događanja na zadarskom Sveučilištu. Obraćanje profesora Radeke studentskom plenumu 11. svibnja 2009. nije obuhvaćalo nikakav revolucionarni sadržaj u smislu “rušenja Sanaderove Vlade”, kako sugerira g. Čičak prenoseći svoj razgovor s rektorom. Od strane prof. Radeke studentima je jedino prenesen poziv Nezavisnog sindikata javnih službi za zajedničko sudjelovanje u planiranom prosvjedu, što je upućeno i svim drugim studentima u Hrvatskoj. Nadalje, g. Čičak navodi: “nakon Radekina ispada dio studenata i profesora htio se obračunati s pobunjenim studentima”. Od obraćanja prof. Radeke plenumu pa do prvog represivnog čina od strane Uprave, zaključavanja zgrada Sveučilišta, prošlo je svega nekoliko sati. Odgovorno tvrdimo da u tih nekoliko sati, kao ni idućeg dana (nakon kojega su se na ulazu Sveučilišta pojavili zaštitari privatnih tvrtki) nije došlo do niti jednog incidenta.”

Napomena: navedeni tekst kojim smo prethodno demantirali Čičkov članak poslan je na redakciju Jutarnjeg lista.

—
Nezavisna studentska inicijativa Zadar
Web: http://nekomercijalizacijiunizd.blog.hr/
E-mail: nekomercijalizaciji@gmail.com

28. svibnja 2009.
Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka