Demant Čičkova članka ”Zadarska medijacija”

U nastavku teksta vam prenosimo potpuni tekst i demant članka objavljenog u kolumni pod nazivom ”Koalicija mrzitelja HDZ-a”, koju je napisao Ivan Zvonimir Čičak. Članak je objavljen u Jutarnjem listu 23. svibnja 2009. godine.

Zadarska medijacija

“HHO-ova trojka u sastavu Banac-Silobrčić-Čičak na putu za Zadar. Pobunjeni studenti pozvali su nas da im pomognemo u sporu s upravom sveučilišta, koja je pozvala zaštitare te na taj način spriječila daljnje odvijanje prosvjeda na sveučilištu. U Zadru su nas dočekali studenti, ali i podvornici i zaštitari, zapriječivši nam ulazak u prostorije sveučilišta. Osjećali smo se poniženo čekajući desetak minuta u predvorju da nam iz rektorata dopuste ulazak na razgovore sa studentima u jednoj od zaključanih učionica. Novinari su kroz vrata snimali naše čekanje dok su im podvornik i redari pokušali to zapriječiti. Studenti su nam sat i pol vremena objašnjavali u čemu je prijepor s upravom sveučilišta. Nakon toga uslijedili su razgovori s upravom, rektorom i dvoje prorektora. Prvo što smo im prigovorili bilo je angažiranje redara i činjenicu da ni nas nisu pustili u zgradu fakulteta. Rektor je objasnio da su se na tu mjeru odlučili zbog činjenice da je stanoviti Radeka, nastavnik koji je ujedno i predsjednik sindikata, a tvrdi se da je bio umiješan u balvan revoluciju 90-ih na srpskoj strani, javno pozvao studente da autobusima krenu u Zagreb u pokušaju rušenja Sanaderove Vlade. Rekao je da osim što ne dopušta politiku na sveučilištu, on kao rektor mora voditi računa i o reakcijama drugih studenata i nastavnika. Zadar je poznat kao HDZ-ova tvrđava i nakon Radekina ispada dio studenata i profesora htio se fizički obračunati s pobunjenim studentima. Do tada je uprava fakulteta bila benevolentna prema studentima, a i dalje održava studentske zahtjeve. Nakon incidenta s Radekom i uvođenjem redara prekinuta je svaka komunikacija između studenata i uprave. Na naše inzistiranje na razgovor su pozvani i predstavnici studenata te smo dogovorili zajednički istup na studentskom plenumu. Uprava je nama i studentima predočila petsto potpisa kojim se traži prekid štrajka, pa je i po procjenama samih štrajkaša njihova skupina izgubila legitimitet. Na zajedničkom razgovoru sa svim studentima na plenumu donesena je odluka da se privremeno obustavi blokada fakulteta , da uprava povuče sve redare, a po studente neće biti nikakvih posljedica, dok će se nastava produžiti za 10-14 dana. U telefonskom razgovoru s ministrom Primorcem dogovorio sam razgovor između njega, uprave sveučilišta i studenata na kojem bi se razbistrili stavovi. “

Izvor: www.jutarnji.hr

Demant Nezavisne studentske inicijative Zadar:

“Sukladno člancima 40. i 41. Zakona o medijima, pozivamo Vas da u cijelosti objavite ispravak netočnih navoda objavljenih u kolumni Ivana Zvonimira Čička 23. svibnja 2009. Dužnost nam je upozoriti javnost na niz neistina navedenih u kolumni, a vezanih za događanja na zadarskom Sveučilištu. Obraćanje profesora Radeke studentskom plenumu 11. svibnja 2009. nije obuhvaćalo nikakav revolucionarni sadržaj u smislu “rušenja Sanaderove Vlade”, kako sugerira g. Čičak prenoseći svoj razgovor s rektorom. Od strane prof. Radeke studentima je jedino prenesen poziv Nezavisnog sindikata javnih službi za zajedničko sudjelovanje u planiranom prosvjedu, što je upućeno i svim drugim studentima u Hrvatskoj. Nadalje, g. Čičak navodi: “nakon Radekina ispada dio studenata i profesora htio se obračunati s pobunjenim studentima”. Od obraćanja prof. Radeke plenumu pa do prvog represivnog čina od strane Uprave, zaključavanja zgrada Sveučilišta, prošlo je svega nekoliko sati. Odgovorno tvrdimo da u tih nekoliko sati, kao ni idućeg dana (nakon kojega su se na ulazu Sveučilišta pojavili zaštitari privatnih tvrtki) nije došlo do niti jednog incidenta.”

Napomena: navedeni tekst kojim smo prethodno demantirali Čičkov članak poslan je na redakciju Jutarnjeg lista.


Nezavisna studentska inicijativa Zadar
Web: http://nekomercijalizacijiunizd.blog.hr/
E-mail: nekomercijalizaciji@gmail.com

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve