Iz medija – suspenzija blokade: 26. i 27. svibnja

Dnevnik.hr: Počela nastava na zagrebačkom Filozofskom fakultetu
Fakultetsko vijeće na današnjoj je sjednici odlučilo da se izostanci s nastave od 20. travnja do 24. svibnja neće uzimati u obzir kao izostanci za uskraćivanje potpisa za testiranje semestra, izjavio je nakon sjednice dekan Miljenko Jurković.

Glas Slavonije: O budućnosti i kvaliteti visokog obrazovanja odlučivat će i studenti
Bjeliš je izvijestio o zaključcima sjednice Rektorskog zbora i govoreći o studentskim prosvjedima, diplomatski kazao da su “rektori analizirali događanja proteklih mjesec dana”, ponavljajući tezu o uspostavi kriterija uspješnosti kao uvjeta za besplatno visoko obrazovanje.

Glas Slavonije: Ministar Primorac: Ako restoran ne bude radio, bit će problema!
Otvaranje novog studentskog restorana u campusu, zamišljeno kao “kruna” Dana osječkog Sveučilišta, na kraju se pretvorilo u – grotesku. Objekt vrijedan 19,77 milijuna kuna jučer je svečano otvoren, no odmah nakon odlaska 150 uzvanika, njegova vrata su zaključana do 1. listopada!

H-alter: To je i naša stvar!
Nevladine organizacije iskazale su danas podršku studentskoj borbi i pozvale ministra Primorca da prizna da nismo nikakvo “društvo znanja”.

Hrvatska radiotelevizija: Sjednica Rektorskog zbora (foto + video)
Zaključeno je i da provedba Bolonjskog procesa ni u kojem slučaju ne dolazi u pitanje te će se nastaviti s daljnjim usklađivanjem hrvatskoga visokoobrazovnog sustava s europskim sustavom.

Index.hr: “E-Sexy” Čengić uhvaćen u laži iliti dobro je biti šef studentske udruge
Tomislav Čengić o čijem smo trošenju novca riječkih studenata već ranije pisali, pokazao se kao loš gospodar i novca udruge “Foss MedRi” iliti Fakultetske udruge svih studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci, a s obzirom da se nije na vrijeme prijavio za predsjednika te udruge izvjesno je i da je učinio prekršaj iz Zakona o udrugama, doznajemo u Registru udruga.

Javno.hr: Organizacije civilnog društva podržale studente
Čak 47 organizacija civilnog društva izrazilo je potporu prosvjedima studenata ocijenivši ih kao pozitivan primjer pritiska na institucije.

Javno.hr: Treba izjednačiti diplome učiteljskih smjerova
Od Ministarstva obrazovanja očekuje se odluka o imenovanju radne skupine za rad na zakonima iz područja visokog obrazovanja.

Jutarnji list: Vratila se nastava na zagrebački Filozofski fakultet
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od danas se ponovno održava nastava, a Fakultetsko vijeće je odlučilo da studentima neće biti uskraćeni potpisi zbog nedolaska na nastavu tijekom blokade fakulteta od 20. travnja do 24. svibnja.

Monitor.hr: Rektorski zbor o studentskim prosvjedima i zakonskim izmjenama
Predsjednik Rektorskog zbora visokih učilišta RH i rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš izjavio je večeras u Osijeku da su predstavnici Ministarstva znanosti, na sjednici Zbora, izvijestili kako Ministarstvo danas treba donijeti odluku o imenovanju nacionalne radne skupine za rad na novoj legislativi iz područja visokog obrazovanja te uspostavi tzv. “kriterija uspješnosti”, što bi bili elementi budućeg sustava financiranja studija.

Nacional: Plati i šuti: Turobna budućnost medicine i obrazovanja
U štrajku studenata zaboravilo se ipak na najvažnije: pa ne studiraju oni samo za sebe, već i za društvo!

Novi list: Jurković: Studentima neće biti uskraćeni potpisi
Fakultetsko vijeće na sjednici je odlučilo da se izostanci s nastave od 20. travnja do 24. svibnja neće uzimati u obzir kao izostanci za uskraćivanje potpisa za testiranje semestra, izjavio je nakon sjednice dekan Miljenko Jurković.

Osijek 031: Gdje ste se skrivali 34 dana – rektor Bjeliš odgovara…
Budući je u ponedjeljak, 25. svibnja, u Rektoratu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održana sjednica Rektorskog zbora visokih učilišta Republike Hrvatske, odlučili smo iskoristiti priliku i na tiskovnoj konferenciji postaviti nekoliko pitanja predsjedniku Rektorskog zbora, prof. dr. sc. Aleksi Bjelišu.

Slobodna Dalmacija: Počela nastava na Filozofskom, potpisi neće biti uskraćeni
Odlučeno je i da se mogu tražiti “zamjenske vrste nadoknade studijskih obaveza” nastalih za vrijeme održavanja nastave na alternativnim lokacijama (od 11. svibnja do 22. svibnja), rekao je dekan.

Večernji list: Stručnjaci upozoravaju: Vlast ne želi jednako obrazovanje za sve, već da to bude privilegij bogatih
Uglavnom imućnije osobe (80 posto njih) šalju svoju djecu na visokoobrazovni studij, dok se tek trećina djece siromašnih obitelji školuje u visokoobrazovnim institucijama, istraživanja su o dostupnosti fakultetskog obrazovanja na globalnoj razini.

Večernji list: Sindikat ‘Preporod’: Štrajk uspio, a plaće smanjene!
Nešto manje od 9000 članova Sindikata “Preporod”, odnosno oko 15 posto zaposlenih u osnovnim i srednjim školama odbacit će Sporazum koji će se uskoro staviti na referendum za potpisivanje djelatnicima javnih službi u kojem se, uz ostalo, definira njihova plaća do 2016. godine.

Vjesnik: Intervju rektora Bjeliša Vjesniku
U vikend-izdanju Vjesnika izašao je opširan intervju rektora zagrebačkog Sveučilišta prof.dr. Bjeliša.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve