Iz medija – suspenzija blokade: 29. i 30. svibnja

Business.hr: Primorac imenovao povjerenstvo za novi zakon o visokom obrazovanju
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac imenovao je Povjerenstvo za izradbu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju, potvrđeno je danas u Ministarstvu.

Glas Slavonije: 34 dana koja su promijenila Hrvatsku
Studenti više ne spavaju “zimski san”. Po tradiciji najaktivniji, a u hrvatskoj praksi najpasivniji dio društva, nakon desetljeća “mirnog suživota” sa sustavom, napokon je pokazao zube borbom za besplatno školstvo, te drugim zahtjevima poput reforme nakaradnog Bolonjskog procesa. Na početku ih je malo tko ozbiljno shvaćao. Kao, uostalom, i maturante lani. No, poslije 34 dana blokade zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koju su u kraćem razdoblju primijenili i njihovi kolege s drugih fakulteta i sveučilišta, jasno je da se ne radi o običnoj dječjoj igri, kako su neki u prvim danima komentirali akciju studenata, nego o najozbiljnijoj društvenoj akciji.

Index.hr: Batinom protiv studentske pobune
Dok poznati slovenski sociolog Rastko Močnik govori o pobuni hrvatskih studenata kao demokratskoj inovaciji od svjetskog značaja, u Hrvatskoj se inoviraju načini kako se na nju nabaciti s što više blata i gnojnice. Izgleda da u ovoj zemlji postoji spremnost nakeljiti naljepnicu “kupujmo hrvatsko” na koješta. Ali kada se pojavi nešto doista vrijedno, nešto što bi trebalo staviti u izlog i pokazivati svijetu, već će se naći oni koji će u taj izlog pljunuti. Ili i baciti ciglu.

Jutarnji list: Besplatan studij platit će siromašni
Filozof Neven Sesardić uključuje se u polemiku o besplatnom školovanju i tvrdi: besplatno školovanje ne postoji kao ni besplatan ručak.

MojPosao: Trećina mladih zna što želi raditi nakon školovanja
Trećina mladih u Hrvatskoj točno zna što želi raditi nakon školovanja, a velika većina (80 posto) bi radije ostala i radila u Hrvatskoj, nego otišla u inozemstvo. Pokazalo je to istraživanje o profesionalnim očekivanjima mladih koje je portal MojPosao proveo u sklopu 8. hrvatskog Dana Karijera održanog u svibnju.

Monitor.hr: HND i SNH upozoravaju na krizu medija i traže političku potporu za rješavanje problema
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) predložili su danas saborskim odborima za informiranje, informatizaciju i medije te za ljudska prava i prava nacionalnih manjina da do sredine srpnja održe tematske sjednice na kojima bi se raspravljalo o profesionalnoj i ekonomskoj krizi hrvatskih medija koja, po mišljenju novinarske strukovne udruge i sindikata, prijeti slabljenju demokracije i pluralizma te jačanju korupcije u zemlji.

Novi list: Imenovano Povjerenstvo za promjenu zakona o visokom obrazovanju
Ministar znanosti, obrazovanja i športa imenovao je spomenuto povjerenstvo na osnovi zaključaka Rektorskog zbora od 28. travnja, kad je predloženo da se pristupi promjeni zakonske legislative o visokom obrazovanju kojom će se definirati novi sustav studiranja i sudjelovanja u troškovima studiranja. Također svim će se socijalnim kategorijama omogućiti jednak pristup visokom obrazovanju primjenom novog sustava stipendiranja i kreditiranja.

T-Portal: Studenti od Merkel tražili ukidanje školarina
Njemačka kancelarka Angela Merkel iznova je u govoru o smjernicama europske politike na Humboltovu sveučilištu u Berlinu u srijedu odbacila mogućnost brza proširenja EU-a, izrazivši uvjerenost da će Irci na referendumu planiranu za jesen ove godine prihvatiti Lisabonski sporazum. Kancelarkin su govor u nekoliko navrata prekidali studenti prosvjedujući zbog teškog položaja visokog školstva te su tražili ukidanje školarina na njemačkim sveučilištima.

Vjesnik: Štrajk studenata – što je ostalo?
Možda naši studenti nisu realni, ali svojom kritikom i svojim zahtjevima prisiljavaju sve nas da se zamislimo nad onim što se događa u visokom školstvu.

Vjesnik: Kupovanje vremena
Bit će pogrešno ako proljetna pobuna hrvatskih studenata posve izmakne pozornosti javnosti jer je prestala biti vidljiva. Statistički uzevši, mali dio studenata koji je u njoj sudjelovao, možda bolje kazati koji ju je organizirao, tvrdi kako je prekid pobune ionako tek privremen, ali kada kažemo da je pobuna prestala biti vidljiva, a nije »prekinuta«, ne mislimo na taj njen manifestacijski karakter.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve