Iz medija – suspenzija blokade: 29. i 30. svibnja

Business.hr: Primorac imenovao povjerenstvo za novi zakon o visokom obrazovanju
Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac imenovao je Povjerenstvo za izradbu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju, potvrđeno je danas u Ministarstvu.

Glas Slavonije: 34 dana koja su promijenila Hrvatsku
Studenti više ne spavaju “zimski san”. Po tradiciji najaktivniji, a u hrvatskoj praksi najpasivniji dio društva, nakon desetljeća “mirnog suživota” sa sustavom, napokon je pokazao zube borbom za besplatno školstvo, te drugim zahtjevima poput reforme nakaradnog Bolonjskog procesa. Na početku ih je malo tko ozbiljno shvaćao. Kao, uostalom, i maturante lani. No, poslije 34 dana blokade zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koju su u kraćem razdoblju primijenili i njihovi kolege s drugih fakulteta i sveučilišta, jasno je da se ne radi o običnoj dječjoj igri, kako su neki u prvim danima komentirali akciju studenata, nego o najozbiljnijoj društvenoj akciji.

Index.hr: Batinom protiv studentske pobune
Dok poznati slovenski sociolog Rastko Močnik govori o pobuni hrvatskih studenata kao demokratskoj inovaciji od svjetskog značaja, u Hrvatskoj se inoviraju načini kako se na nju nabaciti s što više blata i gnojnice. Izgleda da u ovoj zemlji postoji spremnost nakeljiti naljepnicu “kupujmo hrvatsko” na koješta. Ali kada se pojavi nešto doista vrijedno, nešto što bi trebalo staviti u izlog i pokazivati svijetu, već će se naći oni koji će u taj izlog pljunuti. Ili i baciti ciglu.

Jutarnji list: Besplatan studij platit će siromašni
Filozof Neven Sesardić uključuje se u polemiku o besplatnom školovanju i tvrdi: besplatno školovanje ne postoji kao ni besplatan ručak.

MojPosao: Trećina mladih zna što želi raditi nakon školovanja
Trećina mladih u Hrvatskoj točno zna što želi raditi nakon školovanja, a velika većina (80 posto) bi radije ostala i radila u Hrvatskoj, nego otišla u inozemstvo. Pokazalo je to istraživanje o profesionalnim očekivanjima mladih koje je portal MojPosao proveo u sklopu 8. hrvatskog Dana Karijera održanog u svibnju.

Monitor.hr: HND i SNH upozoravaju na krizu medija i traže političku potporu za rješavanje problema
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) predložili su danas saborskim odborima za informiranje, informatizaciju i medije te za ljudska prava i prava nacionalnih manjina da do sredine srpnja održe tematske sjednice na kojima bi se raspravljalo o profesionalnoj i ekonomskoj krizi hrvatskih medija koja, po mišljenju novinarske strukovne udruge i sindikata, prijeti slabljenju demokracije i pluralizma te jačanju korupcije u zemlji.

Novi list: Imenovano Povjerenstvo za promjenu zakona o visokom obrazovanju
Ministar znanosti, obrazovanja i športa imenovao je spomenuto povjerenstvo na osnovi zaključaka Rektorskog zbora od 28. travnja, kad je predloženo da se pristupi promjeni zakonske legislative o visokom obrazovanju kojom će se definirati novi sustav studiranja i sudjelovanja u troškovima studiranja. Također svim će se socijalnim kategorijama omogućiti jednak pristup visokom obrazovanju primjenom novog sustava stipendiranja i kreditiranja.

T-Portal: Studenti od Merkel tražili ukidanje školarina
Njemačka kancelarka Angela Merkel iznova je u govoru o smjernicama europske politike na Humboltovu sveučilištu u Berlinu u srijedu odbacila mogućnost brza proširenja EU-a, izrazivši uvjerenost da će Irci na referendumu planiranu za jesen ove godine prihvatiti Lisabonski sporazum. Kancelarkin su govor u nekoliko navrata prekidali studenti prosvjedujući zbog teškog položaja visokog školstva te su tražili ukidanje školarina na njemačkim sveučilištima.

Vjesnik: Štrajk studenata – što je ostalo?
Možda naši studenti nisu realni, ali svojom kritikom i svojim zahtjevima prisiljavaju sve nas da se zamislimo nad onim što se događa u visokom školstvu.

Vjesnik: Kupovanje vremena
Bit će pogrešno ako proljetna pobuna hrvatskih studenata posve izmakne pozornosti javnosti jer je prestala biti vidljiva. Statistički uzevši, mali dio studenata koji je u njoj sudjelovao, možda bolje kazati koji ju je organizirao, tvrdi kako je prekid pobune ionako tek privremen, ali kada kažemo da je pobuna prestala biti vidljiva, a nije »prekinuta«, ne mislimo na taj njen manifestacijski karakter.

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve