Izjava za medije 5. svibnja 2009. – 16. dan blokade

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 4. svibnja sveučilištima je poslalo dopis kojime obznanjuje „prihvaćanje inicijative Rektorskog zbora za uvođenje novog modela financiranja sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.“ Rektorski zbor bio je predložio besplatno obrazovanje po kriteriju izvrsnosti. Time je zapravo kao tobože novo rješenje još jednom „ponuđen“ već postojeći linearni model plaćanja. Prihvaćanjem prijedloga Rektorskoga zbora, Ministarstvo pokušava obmanuti javnost, fingirajući ustupak tamo gdje ga nema. Sam dopis toliko je kontradiktoran, nejasan i dvosmislen u gotovo svakoj formulaciji da je nemoguće sa sigurnošću utvrditi o čemu je tu zapravo riječ. Ako je doista riječ o koraku naprijed od strane ministarstva, postoji način da se to kaže jasno. Jučerašnji dopis to nipošto ne čini. Dapače, ostavlja dojam namjerno proizvedene dvosmislenosti i nejasnoće. Ministarstvo se i dalje odbija izjasniti o zahtjevu studentske inicijative, odnosno uvjetima za prekid blokade iznesenima u Otvorenom pismu javnosti. Time još jednom pokazuje razmjere svoje arogantne ravnodušnosti i nekompetencije, duboko ispod nivoa koji pristaje službenicima javnog interesa.

Na jučerašnjoj sjednici Vijeća Filozofskog fakulteta povučena je potpora blokadi nastave, iako Vijeće ciljeve inicijative i dalje podržava. Svjesni smo da se članovi fakulteta nalaze pod velikim pritiskom. Ipak, razočarani smo vidjeti da su kalkulacije oko kratkoročnih interesa institucije pretegnule nad hrabrošću u obrani dugoročnog i općeg prava.

Oštro osuđujemo represiju i kršenje ljudskih prava na pojedinim drugim fakultetima te pozivamo studente, profesore i širu javnost da skupa s nama ustraju u obrani javnog interesa i fundamentalnih prava.



OTVORENO PISMO JAVNOSTI


Filozofski fakultet u Zagrebu ulazi u treći tjedan blokade. Istodobno se u blokadi nalazi i dvadesetak drugih fakulteta u osam hrvatskih gradova. Isključivu odgovornost za to stanje snosi resorno ministarstvo i Vlada Republike Hrvatske. Ni dva tjedna blokade nastavnoga procesa nisu ponukala nadležne da preuzmu odgovornost, iako je adresat studentskih zahtjeva od samoga početka jasno ekspliciran. Niti jednom adekvatnom reakcijom Ministarstvo ni Vlada RH nisu odgovorili na studentske zahtjeve, već su pribjegavali zamjenskim strategijama prebacivanja loptice na različite akademske institucije. Takvu politiku smatramo katastrofalnom, nekompetentnom i neodgovornom. Ništa manje promašena i neodgovorna nije bila ni reakcija Senata Sveučilišta.

Ponavljamo još jednom: tražimo ostvarenje Ustavom zajamčena prava na obrazovanje za sve na svim razinama – preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj. Pod tim razumijemo potpuno javno financiranje javnog obrazovanja za sve one koji zadovolje uvjete upisa i izvršavaju obveze studija. Ponavljamo da bolonjski sustav onemogućuje tzv. „vječno studiranje.“ Potrebna financijska sredstva treba osigurati dodatnim izdvajanjima za obrazovanje, a ne redistribucijom ili prenamjenom dosad izdvajanih sredstava.

Minimalni su uvjeti za prekid blokade na koje možemo pristati:

1. uredba kojom se nadležni obavezuju platiti sve školarine za akademsku godinu 2009./10.

2. pokretanje procedure za izmjenu zakona kojim bi se osiguralo potpuno javno financiranje visokoškolskog obrazovanja na svim razinama, na način da prijedlog ide na čitanje najkasnije na prvoj jesenskoj sjednici Sabora. Tražimo hitno formiranje radne skupine za izradu zakona u kojoj će sudjelovati i predstavnici fakultetâ. Nacrt zakona mora biti upućen na očitovanje znanstvenim i akademskim institucijama.

Tražimo ispunjenje naših zahtjeva u najkraćemu mogućem roku. Zahtjev ćemo ponavljati svakodnevno do ispunjenja.

Vezani članci

  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve