Izvještaj s 13. plenuma, 2. svibnja 2009.

Na trinaestom plenumu, 2. svibnja 2009. godine raspravljalo se o 9 točaka dnevnog reda.

Medijska sekcija podnijela je izvještaj. Uz izjavu za medije medijima će od sada ići i uručak (handout) s podrškama, zahvalama, programom, kontaktima,…

Izvještaj su podnijele i grupa za peticije te grupa za međuplenumsku suradnju.

Skupina za tehnička pitanja plenuma obavijestila je plenum o svojim prijedlozima vezanim uz funkcioniranje plenuma:

1. Sve prijedloge koji se javljaju tijekom plenuma valja zapisane poslati na katedru i uvrstiti u točku „Razno“ dnevnog reda.
2. Jedan od moderatora povremeno će sumirati do tad iznesene argumente.
3. Pitanja koja idu na glasanje definira moderator, a ne zapisničar.
4. Moderatori se moraju upoznati s odlukama donesenim na svim prethodnim plenumima.
5. Moderator treba biti smiren, suzdržan, objektivan, ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zaključke, humor je dobrodošao, a ako se postave pitanja koja se ponavljaju – to riješiti obavijestima.

Mobilna akcijska grupa (MAG) podnijela je izvještaj sa sastanka delegata nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje održanog u Rijeci, 30.4. i 1.5.2009. godine. Iznesen je prijedlog sudionika nezavisne studentske inicijative iz Osijeka da plenumi usvoje dokument koji su oni sastavili i koji bi se uputio resornom ministru i Vladi RH. U raspravi su izneseni razlozi za (pitanje preciziranja deklaracije te pitanje Studentskog zbora i zastupništva) i razlozi protiv (na samom početku plenum je odbacio birokratske metode postizanja svog cilja, dokument je neprecizno formuliran, pitanje kvota nije univerzalno, a Vijeće našeg Fakulteta ministru se već obratilo birokratskim putem) ovog prijedloga. Plenum se glasanjem izjasnio protiv prijedloga.

Plenum je prihvatio ideju organiziranja tribine ili tribina s gostima koji su se izjasnili protiv blokade odnosno besplatnog obrazovanja.

Podnesen je izvještaj s jučerašnjeg sastanka studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću s dekanom koji u ponedjeljak mora pokušati provesti nastavu. Stav Fakultetskog vijeća spram našeg zahtjeva i blokade nepromijenjen je. Još se ne zna što će biti s minusima i kolokvijima.

Pročitana je obavijest dekana, prof. Jurkovića poslana na fakultetsku mailing listu:

Prema odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu od 30. travnja 2009. godine nastava na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu mora se odmah nastaviti, a ona neodržana nadoknaditi. U skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, odluka Senata obvezujuća je za sve sastavnice Sveučilišta pa tako i za nastavnike i studente Filozofskog fakulteta. Stoga pozivam sve nastavnike i studente Filozofskog fakulteta da od ponedjeljka, 4. svibnja 2009. godine započnu s održavanjem nastave prema izvedbenom planu studija i rasporedu.

Prisutni dekan naglasio je da su odluke Senata obvezujuće za sve.

Raspravljalo se o odlasku sudionika plenuma Mate Kapovića, višeg asistenta Odsjeka za lingvistiku, u emisiju Nedjeljom u dva. Naglašeno je da ne ide u ime plenuma već u svoje osobno ime.

Sudionik plenuma iznio je stav da je plenum trebao potvrditi izjavu koju je sastavila medijska radna grupa kao odgovor na predsjednikovo očitovanje 30. travnja na index.hr te zahtijeva da se dotična izjava povuče odnosno da se plenum izjasni o ovome. Plenum nije glasao stoji li iza spomenute izjave medijske radne grupe jer je povjerenje medijskoj radnoj grupi već izglasano.

Plenum se izjasnio protiv prijedloga da se paralelno uz našu peticiju sa zahtjevom za besplatno obrazovanje na potpisivanje stavi i peticija onih koji su protiv blokade nastave.

Plenum je pljeskom zahvalio anonimnoj profesorici na donaciji od 1000 HRK za tiskanje majica.

Naglašeno je da inicijativi nedostaje plahti te su se pozvali zainteresirani da doniraju plahte za transparente.

Plenum je izabrao sutrašnje glasnogovornike i moderatore te izglasao da se blokada nastavlja i sutra.

Plenum je zaključen u 22:30.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.