Izvještaj s 13. plenuma, 2. svibnja 2009.

Na trinaestom plenumu, 2. svibnja 2009. godine raspravljalo se o 9 točaka dnevnog reda.

Medijska sekcija podnijela je izvještaj. Uz izjavu za medije medijima će od sada ići i uručak (handout) s podrškama, zahvalama, programom, kontaktima,…

Izvještaj su podnijele i grupa za peticije te grupa za međuplenumsku suradnju.

Skupina za tehnička pitanja plenuma obavijestila je plenum o svojim prijedlozima vezanim uz funkcioniranje plenuma:
1. Sve prijedloge koji se javljaju tijekom plenuma valja zapisane poslati na katedru i uvrstiti u točku „Razno“ dnevnog reda.
2. Jedan od moderatora povremeno će sumirati do tad iznesene argumente.
3. Pitanja koja idu na glasanje definira moderator, a ne zapisničar.
4. Moderatori se moraju upoznati s odlukama donesenim na svim prethodnim plenumima.
5. Moderator treba biti smiren, suzdržan, objektivan, ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zaključke, humor je dobrodošao, a ako se postave pitanja koja se ponavljaju – to riješiti obavijestima.
Mobilna akcijska grupa (MAG) podnijela je izvještaj sa sastanka delegata nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje održanog u Rijeci, 30.4. i 1.5.2009. godine. Iznesen je prijedlog sudionika nezavisne studentske inicijative iz Osijeka da plenumi usvoje dokument koji su oni sastavili i koji bi se uputio resornom ministru i Vladi RH. U raspravi su izneseni razlozi za (pitanje preciziranja deklaracije te pitanje Studentskog zbora i zastupništva) i razlozi protiv (na samom početku plenum je odbacio birokratske metode postizanja svog cilja, dokument je neprecizno formuliran, pitanje kvota nije univerzalno, a Vijeće našeg Fakulteta ministru se već obratilo birokratskim putem) ovog prijedloga. Plenum se glasanjem izjasnio protiv prijedloga.

Plenum je prihvatio ideju organiziranja tribine ili tribina s gostima koji su se izjasnili protiv blokade odnosno besplatnog obrazovanja.

Podnesen je izvještaj s jučerašnjeg sastanka studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću s dekanom koji u ponedjeljak mora pokušati provesti nastavu. Stav Fakultetskog vijeća spram našeg zahtjeva i blokade nepromijenjen je. Još se ne zna što će biti s minusima i kolokvijima.

Pročitana je obavijest dekana, prof. Jurkovića poslana na fakultetsku mailing listu:
Prema odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu od 30. travnja 2009. godine nastava na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu mora se odmah nastaviti, a ona neodržana nadoknaditi. U skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, odluka Senata obvezujuća je za sve sastavnice Sveučilišta pa tako i za nastavnike i studente Filozofskog fakulteta. Stoga pozivam sve nastavnike i studente Filozofskog fakulteta da od ponedjeljka, 4. svibnja 2009. godine započnu s održavanjem nastave prema izvedbenom planu studija i rasporedu.
Prisutni dekan naglasio je da su odluke Senata obvezujuće za sve.

Raspravljalo se o odlasku sudionika plenuma Mate Kapovića, višeg asistenta Odsjeka za lingvistiku, u emisiju Nedjeljom u dva. Naglašeno je da ne ide u ime plenuma već u svoje osobno ime.

Sudionik plenuma iznio je stav da je plenum trebao potvrditi izjavu koju je sastavila medijska radna grupa kao odgovor na predsjednikovo očitovanje 30. travnja na index.hr te zahtijeva da se dotična izjava povuče odnosno da se plenum izjasni o ovome. Plenum nije glasao stoji li iza spomenute izjave medijske radne grupe jer je povjerenje medijskoj radnoj grupi već izglasano.

Plenum se izjasnio protiv prijedloga da se paralelno uz našu peticiju sa zahtjevom za besplatno obrazovanje na potpisivanje stavi i peticija onih koji su protiv blokade nastave.

Plenum je pljeskom zahvalio anonimnoj profesorici na donaciji od 1000 HRK za tiskanje majica.

Naglašeno je da inicijativi nedostaje plahti te su se pozvali zainteresirani da doniraju plahte za transparente.

Plenum je izabrao sutrašnje glasnogovornike i moderatore te izglasao da se blokada nastavlja i sutra.

Plenum je zaključen u 22:30.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve