Izvještaj s 13. plenuma, 2. svibnja 2009.

Na trinaestom plenumu, 2. svibnja 2009. godine raspravljalo se o 9 točaka dnevnog reda.

Medijska sekcija podnijela je izvještaj. Uz izjavu za medije medijima će od sada ići i uručak (handout) s podrškama, zahvalama, programom, kontaktima,…

Izvještaj su podnijele i grupa za peticije te grupa za međuplenumsku suradnju.

Skupina za tehnička pitanja plenuma obavijestila je plenum o svojim prijedlozima vezanim uz funkcioniranje plenuma:

1. Sve prijedloge koji se javljaju tijekom plenuma valja zapisane poslati na katedru i uvrstiti u točku „Razno“ dnevnog reda.
2. Jedan od moderatora povremeno će sumirati do tad iznesene argumente.
3. Pitanja koja idu na glasanje definira moderator, a ne zapisničar.
4. Moderatori se moraju upoznati s odlukama donesenim na svim prethodnim plenumima.
5. Moderator treba biti smiren, suzdržan, objektivan, ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zaključke, humor je dobrodošao, a ako se postave pitanja koja se ponavljaju – to riješiti obavijestima.

Mobilna akcijska grupa (MAG) podnijela je izvještaj sa sastanka delegata nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje održanog u Rijeci, 30.4. i 1.5.2009. godine. Iznesen je prijedlog sudionika nezavisne studentske inicijative iz Osijeka da plenumi usvoje dokument koji su oni sastavili i koji bi se uputio resornom ministru i Vladi RH. U raspravi su izneseni razlozi za (pitanje preciziranja deklaracije te pitanje Studentskog zbora i zastupništva) i razlozi protiv (na samom početku plenum je odbacio birokratske metode postizanja svog cilja, dokument je neprecizno formuliran, pitanje kvota nije univerzalno, a Vijeće našeg Fakulteta ministru se već obratilo birokratskim putem) ovog prijedloga. Plenum se glasanjem izjasnio protiv prijedloga.

Plenum je prihvatio ideju organiziranja tribine ili tribina s gostima koji su se izjasnili protiv blokade odnosno besplatnog obrazovanja.

Podnesen je izvještaj s jučerašnjeg sastanka studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću s dekanom koji u ponedjeljak mora pokušati provesti nastavu. Stav Fakultetskog vijeća spram našeg zahtjeva i blokade nepromijenjen je. Još se ne zna što će biti s minusima i kolokvijima.

Pročitana je obavijest dekana, prof. Jurkovića poslana na fakultetsku mailing listu:

Prema odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu od 30. travnja 2009. godine nastava na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu mora se odmah nastaviti, a ona neodržana nadoknaditi. U skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, odluka Senata obvezujuća je za sve sastavnice Sveučilišta pa tako i za nastavnike i studente Filozofskog fakulteta. Stoga pozivam sve nastavnike i studente Filozofskog fakulteta da od ponedjeljka, 4. svibnja 2009. godine započnu s održavanjem nastave prema izvedbenom planu studija i rasporedu.

Prisutni dekan naglasio je da su odluke Senata obvezujuće za sve.

Raspravljalo se o odlasku sudionika plenuma Mate Kapovića, višeg asistenta Odsjeka za lingvistiku, u emisiju Nedjeljom u dva. Naglašeno je da ne ide u ime plenuma već u svoje osobno ime.

Sudionik plenuma iznio je stav da je plenum trebao potvrditi izjavu koju je sastavila medijska radna grupa kao odgovor na predsjednikovo očitovanje 30. travnja na index.hr te zahtijeva da se dotična izjava povuče odnosno da se plenum izjasni o ovome. Plenum nije glasao stoji li iza spomenute izjave medijske radne grupe jer je povjerenje medijskoj radnoj grupi već izglasano.

Plenum se izjasnio protiv prijedloga da se paralelno uz našu peticiju sa zahtjevom za besplatno obrazovanje na potpisivanje stavi i peticija onih koji su protiv blokade nastave.

Plenum je pljeskom zahvalio anonimnoj profesorici na donaciji od 1000 HRK za tiskanje majica.

Naglašeno je da inicijativi nedostaje plahti te su se pozvali zainteresirani da doniraju plahte za transparente.

Plenum je izabrao sutrašnje glasnogovornike i moderatore te izglasao da se blokada nastavlja i sutra.

Plenum je zaključen u 22:30.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve