Izvještaj s 13. plenuma, 2. svibnja 2009.

Na trinaestom plenumu, 2. svibnja 2009. godine raspravljalo se o 9 točaka dnevnog reda.

Medijska sekcija podnijela je izvještaj. Uz izjavu za medije medijima će od sada ići i uručak (handout) s podrškama, zahvalama, programom, kontaktima,…

Izvještaj su podnijele i grupa za peticije te grupa za međuplenumsku suradnju.

Skupina za tehnička pitanja plenuma obavijestila je plenum o svojim prijedlozima vezanim uz funkcioniranje plenuma:

1. Sve prijedloge koji se javljaju tijekom plenuma valja zapisane poslati na katedru i uvrstiti u točku „Razno“ dnevnog reda.
2. Jedan od moderatora povremeno će sumirati do tad iznesene argumente.
3. Pitanja koja idu na glasanje definira moderator, a ne zapisničar.
4. Moderatori se moraju upoznati s odlukama donesenim na svim prethodnim plenumima.
5. Moderator treba biti smiren, suzdržan, objektivan, ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zaključke, humor je dobrodošao, a ako se postave pitanja koja se ponavljaju – to riješiti obavijestima.

Mobilna akcijska grupa (MAG) podnijela je izvještaj sa sastanka delegata nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje održanog u Rijeci, 30.4. i 1.5.2009. godine. Iznesen je prijedlog sudionika nezavisne studentske inicijative iz Osijeka da plenumi usvoje dokument koji su oni sastavili i koji bi se uputio resornom ministru i Vladi RH. U raspravi su izneseni razlozi za (pitanje preciziranja deklaracije te pitanje Studentskog zbora i zastupništva) i razlozi protiv (na samom početku plenum je odbacio birokratske metode postizanja svog cilja, dokument je neprecizno formuliran, pitanje kvota nije univerzalno, a Vijeće našeg Fakulteta ministru se već obratilo birokratskim putem) ovog prijedloga. Plenum se glasanjem izjasnio protiv prijedloga.

Plenum je prihvatio ideju organiziranja tribine ili tribina s gostima koji su se izjasnili protiv blokade odnosno besplatnog obrazovanja.

Podnesen je izvještaj s jučerašnjeg sastanka studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću s dekanom koji u ponedjeljak mora pokušati provesti nastavu. Stav Fakultetskog vijeća spram našeg zahtjeva i blokade nepromijenjen je. Još se ne zna što će biti s minusima i kolokvijima.

Pročitana je obavijest dekana, prof. Jurkovića poslana na fakultetsku mailing listu:

Prema odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu od 30. travnja 2009. godine nastava na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu mora se odmah nastaviti, a ona neodržana nadoknaditi. U skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, odluka Senata obvezujuća je za sve sastavnice Sveučilišta pa tako i za nastavnike i studente Filozofskog fakulteta. Stoga pozivam sve nastavnike i studente Filozofskog fakulteta da od ponedjeljka, 4. svibnja 2009. godine započnu s održavanjem nastave prema izvedbenom planu studija i rasporedu.

Prisutni dekan naglasio je da su odluke Senata obvezujuće za sve.

Raspravljalo se o odlasku sudionika plenuma Mate Kapovića, višeg asistenta Odsjeka za lingvistiku, u emisiju Nedjeljom u dva. Naglašeno je da ne ide u ime plenuma već u svoje osobno ime.

Sudionik plenuma iznio je stav da je plenum trebao potvrditi izjavu koju je sastavila medijska radna grupa kao odgovor na predsjednikovo očitovanje 30. travnja na index.hr te zahtijeva da se dotična izjava povuče odnosno da se plenum izjasni o ovome. Plenum nije glasao stoji li iza spomenute izjave medijske radne grupe jer je povjerenje medijskoj radnoj grupi već izglasano.

Plenum se izjasnio protiv prijedloga da se paralelno uz našu peticiju sa zahtjevom za besplatno obrazovanje na potpisivanje stavi i peticija onih koji su protiv blokade nastave.

Plenum je pljeskom zahvalio anonimnoj profesorici na donaciji od 1000 HRK za tiskanje majica.

Naglašeno je da inicijativi nedostaje plahti te su se pozvali zainteresirani da doniraju plahte za transparente.

Plenum je izabrao sutrašnje glasnogovornike i moderatore te izglasao da se blokada nastavlja i sutra.

Plenum je zaključen u 22:30.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve