Izvještaj s 13. plenuma, 2. svibnja 2009.

Na trinaestom plenumu, 2. svibnja 2009. godine raspravljalo se o 9 točaka dnevnog reda.

Medijska sekcija podnijela je izvještaj. Uz izjavu za medije medijima će od sada ići i uručak (handout) s podrškama, zahvalama, programom, kontaktima,…

Izvještaj su podnijele i grupa za peticije te grupa za međuplenumsku suradnju.

Skupina za tehnička pitanja plenuma obavijestila je plenum o svojim prijedlozima vezanim uz funkcioniranje plenuma:
1. Sve prijedloge koji se javljaju tijekom plenuma valja zapisane poslati na katedru i uvrstiti u točku „Razno“ dnevnog reda.
2. Jedan od moderatora povremeno će sumirati do tad iznesene argumente.
3. Pitanja koja idu na glasanje definira moderator, a ne zapisničar.
4. Moderatori se moraju upoznati s odlukama donesenim na svim prethodnim plenumima.
5. Moderator treba biti smiren, suzdržan, objektivan, ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zaključke, humor je dobrodošao, a ako se postave pitanja koja se ponavljaju – to riješiti obavijestima.
Mobilna akcijska grupa (MAG) podnijela je izvještaj sa sastanka delegata nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje održanog u Rijeci, 30.4. i 1.5.2009. godine. Iznesen je prijedlog sudionika nezavisne studentske inicijative iz Osijeka da plenumi usvoje dokument koji su oni sastavili i koji bi se uputio resornom ministru i Vladi RH. U raspravi su izneseni razlozi za (pitanje preciziranja deklaracije te pitanje Studentskog zbora i zastupništva) i razlozi protiv (na samom početku plenum je odbacio birokratske metode postizanja svog cilja, dokument je neprecizno formuliran, pitanje kvota nije univerzalno, a Vijeće našeg Fakulteta ministru se već obratilo birokratskim putem) ovog prijedloga. Plenum se glasanjem izjasnio protiv prijedloga.

Plenum je prihvatio ideju organiziranja tribine ili tribina s gostima koji su se izjasnili protiv blokade odnosno besplatnog obrazovanja.

Podnesen je izvještaj s jučerašnjeg sastanka studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću s dekanom koji u ponedjeljak mora pokušati provesti nastavu. Stav Fakultetskog vijeća spram našeg zahtjeva i blokade nepromijenjen je. Još se ne zna što će biti s minusima i kolokvijima.

Pročitana je obavijest dekana, prof. Jurkovića poslana na fakultetsku mailing listu:
Prema odluci Senata Sveučilišta u Zagrebu od 30. travnja 2009. godine nastava na svim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu mora se odmah nastaviti, a ona neodržana nadoknaditi. U skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, odluka Senata obvezujuća je za sve sastavnice Sveučilišta pa tako i za nastavnike i studente Filozofskog fakulteta. Stoga pozivam sve nastavnike i studente Filozofskog fakulteta da od ponedjeljka, 4. svibnja 2009. godine započnu s održavanjem nastave prema izvedbenom planu studija i rasporedu.
Prisutni dekan naglasio je da su odluke Senata obvezujuće za sve.

Raspravljalo se o odlasku sudionika plenuma Mate Kapovića, višeg asistenta Odsjeka za lingvistiku, u emisiju Nedjeljom u dva. Naglašeno je da ne ide u ime plenuma već u svoje osobno ime.

Sudionik plenuma iznio je stav da je plenum trebao potvrditi izjavu koju je sastavila medijska radna grupa kao odgovor na predsjednikovo očitovanje 30. travnja na index.hr te zahtijeva da se dotična izjava povuče odnosno da se plenum izjasni o ovome. Plenum nije glasao stoji li iza spomenute izjave medijske radne grupe jer je povjerenje medijskoj radnoj grupi već izglasano.

Plenum se izjasnio protiv prijedloga da se paralelno uz našu peticiju sa zahtjevom za besplatno obrazovanje na potpisivanje stavi i peticija onih koji su protiv blokade nastave.

Plenum je pljeskom zahvalio anonimnoj profesorici na donaciji od 1000 HRK za tiskanje majica.

Naglašeno je da inicijativi nedostaje plahti te su se pozvali zainteresirani da doniraju plahte za transparente.

Plenum je izabrao sutrašnje glasnogovornike i moderatore te izglasao da se blokada nastavlja i sutra.

Plenum je zaključen u 22:30.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve