Izvještaj s 25. plenuma, 14. svibnja 2009.

Na dvadeset i petom plenumu Filozofskog fakulteta, održanom 14. svibnja 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Pozivaju se građani da se u petak spontano pojave pred faksom u 8:15 ili pred Ministartsvom u 9 sati i ponesu sa sobom molbe.

Plenum je odlučio da u subotu javno istupamo. Krećemo s Filozofskog fakulteta i marširamo do Trga bana Jelačića. Način performansa i prosvjeda detaljizirat će se sutra na radnoj grupi u 9 sati u D4.

Pročitani su današnji zaključci povjerenstva Vijeća Filozofskog fakulteta. Nakon duge sjednice, kojoj su prisustvovali i delegati plenuma, donesen je prijedlog od četiri točke.

Oko četvrte točke Povjerenstvo nije moglo postići koncenzus pa su ostavljena dva modela. Sutra se sastaje Vijeće Filozofskog fakulteta kojemu će povjerenstvo iznijeti prijedloge.

Nakon duže rasprave, plenum se jasno očituje da ni jedan od ponuđenih modela ne ispunjava naš zahtjev za potpunim javnim financiranjem obrazovanja. Plenum odbacuje prijedloge povjerenstva Fakuteltskog vijeća.

Sjednice Vijeća fakulteta otvorene su za javnost. Pravo glasanja imaju samo članovi Vijeća. Pozivamo sve zainteresirane da dođu sutra u 10 sati pred vijećnicu.

Unatoč prijašnjim izjavama i činjenici da je povjerenstvo odgovorno samo Vijeću te da, ukoliko Vijeće prihvati jedan od modela, ono njih može slati kao prijedlog Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, sudionik plenuma i Povjerenstva izjavljuje kako „ništa neće otići s ovog fakulteta dok ne bude usuglašeno s plenumom“.

Plenum prihvaća nove prijedloge grupe za tehnička pitanja plenuma.
1. Plenum pri donošenju odluka teži konsenzusu. Ako do njega ne dođe, treba omogućiti manjini da istakne protuargumente.

2. Odluci o slanju delegata treba prethoditi rasprava o potrebi slanja. Pri tome nije presudno za što su njima delegati potrebni, nego za što smo ih mi voljni poslati.

3. Ako plenum odluči slati delegate, potrebno je ispuniti sljedeće uvjere:
a) delegati moraju od plenuma dobiti mandat
b) sastanci moraju biti snimani u cijelosti
c) ako je u pitanju više sastanaka, delegati se moraju rotirati

4. Način biranja delegata
a) dopušta se predlaganje neograničenog broja kandidata
b) kandidate se mora pitati prihvaćaju li kandidaturu
c) moraju se dopustiti argumenti za i protiv pojedinog kandidata
d) budućim se delegatima mora izglasati povjerenje
Osnovana je radna grupa za nastavak djelovanja plenuma nakon blokade koja se sastaje sutra u 17:30 u predavaonici A-215.

Osnovana je i radna grupa za logistiku jer trenutno nemamo dovoljno donacija i hrane.

Budući da se neočekivano pojavila poklonjena avionska karta koja to omogućuje, izabrana je delegatkinja plenuma koja ide u Berlin. Studenti Umjetničke akademije u Berlinu žele s nekime s plenuma Filozofskog fakulteta razgovarati o našoj situaciji.

Izabrani su moderatori i glasngovornici za sutra. Plenum je izglasao nastavak blokade za 15. svibnja.


DODATAK – prijedlog radne skupine Fakultetskog vijeća (odbačen na plenumu)


(14. svibnja 2009.)

Točka 1.

Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna imaju svi studenti koji prvi put upišu studij na bilo kojoj razini javnih visokih učilišta (definiranih sukladno članku 49. stavak 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju).

Točka 2.

Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna uključuje i pravo na jednu promjenu studija na preddiplomskoj razini isključivo nakon prve godine studija.

Točka 3.

Ministarstvo može na temelju molbe, studentu financirati još jedan studij na bilo kojoj razini, a pod uvjetima iz točke 1.


Točka 4.

Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna student zadržava u vremenu trajanja studija uvećanog za jednu akademsku godinu, ako svake akademske godine:

1. stekne 40 ECTS bodova

* neostvarivanje povlači sankciju plaćanja po ECTS bodovima u sljedećoj akademskoj godini. Ako u sljedećoj akademskoj godini student ponovno ostvari 40 ili više ECTS bodova, oslobađa se plaćanja u idućoj akademskoj godini.
* nakon isteka vremena trajanja studija uvećanog za jednu akademsku godinu student plaća preostale ECTS bodove
* sredstva koja student uplaćuje za ECTS bodove uplaćuju se u Zakladu za stipendiranje

2. ostvari 60% obveza studijskog programa predviđenog za tu akademsku godinu

* neostvarivanje povlači sankciju gubitka prava na nastavak tog studija
* nakon isteka vremena trajanja studija uvećanog za jednu akademsku godinu student gubi pravo na nastavak tog studija

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve