Izvještaj s 28. plenuma, 17. svibnja 2009.

Na dvadeset i osmom plenumu Filozofskoga fakulteta, održanom 17. svibnja 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Na subotnjem prosvjednom maršu podijeljeno je oko 3 000 brošura, 800 skripti za srednjoškolce i 500 starih Skripti. Kada se sakupe sve majice koje su služile kao knjiga dojmova građana, bit će izložene.

Plenum prihvaća tri smjernice grupe za tehnička pitanja:

1. Nakon svake točke dnevnog reda otvara se rasprava. Ukoliko nema zainteresiranih za istu, može se prijeći na glasanje.

2. Pitanje “Je li plenum za prekid rasprave” uvijek mora sadržavati definiciju onoga što će se dogoditi ako se rasprava prekine, dakle: “Je li plenum za prekid rasprave i prelazak na sljedeću točku dnevnog reda” ili “Je li plenum za prekid rasprave i glasanje o X”.

3. Nakon što moderatori formuliraju pitanje za glasanje, prije izglasavanja postavljaju pitanje: “Ima li tko konkretni komentar na formulaciju pitanja ili prigovor na kršenje procedure prije glasanja?”


Plenum je preformulirao prijedlog radne grupe za tehnička pitanja koji je glasio:

Sve osobe, osim onih navedenih pod točkom 2, za vrijeme plenuma sjede na svojim mjestima. Ovo uključuje i osobe koje iznose zaključke radnih grupa. Direktna replika može se dozvoliti jedino ukoliko član plenuma zatraži direktan odgovor od osobe koja iznosi zaključke radne grupe. Samo moderatori mogu koristiti moderatorski mikrofon u Osobe koje iznose zaključke radnih grupa staju pred plenum, ali se nakon podnešenog izvješća vraćaju na svoje mjesto odakle odgovaraju na eventualna pitanja.


Radna grupa za mini akcije je predložila par novih projekata o čijoj će se realizaciji raspravljati na sastanku radne grupe.

Svi zainteresirani za pomoć u pripremi maturanata za prijemne ispite neka se jave Sunčici.

Sudionik plenuma je primijetio da bi načelno ideja da se maturanti moraju dodatno pripremati nakon znanja kojeg su stekli u srednjoj školi mogla biti loša, ali u postojećem sustavu mislimo da je ispravno ponuditi besplatno obrazovanje svima kojima možemo pomoći.

U Zadru se svaki dan održava plenum van fakulteta. Održana je mini akcija Ulovi ministra.

U Splitu je izvješen transparent na Sv. Duji. Održavaju se mini akcije Podne manje pet.

Sporan dio zaključka radne grupe za analizu dokumenata:

Kao rješenje se nudi proširenje sadašnjega modela besplatnoga studiranja na sve studente koji su stekli pravo na studij uz dodatak da nitko ne može izgubiti to pravo.

Pravo na studij sada se gubi:

1. Ako se dva puta padne isti kolegij

2. Ako se u roku od dvije godine ne skupi 35 ects bodova

3. Ako se ne završi studij u duplo dužem od predviđenog roka (preddiplomski se može studirati 6 godina, diplomski 4 godine)


Model b grupe Fakultetskog Vijeća je odbijen jer je htio postaviti još restriktivnije mjere – da se pravo na studij izgubi nakon 7 godina (3+1 + 2+1).

Nakon duže rasprave odlučeno je da će se sutra u 10 sati sastati radna grupa za analizu dokumenata i razmotriti da li izbacujemo tu formulaciju što podrazumijeva da se pravo na studij može izgubiti po sadašnjem modelu ili ne.

Studenti drugih fakulteta neka se jave Jeleni kako bi joj pomogli u simuliranju primjene modela radne grupe Fakultetskog vijeća na svoje fakultete i studijske grupe.
Kontakt mail za više inormacija: jemilos[at]gmail.com

Plenum je preko Studentskog zbora poslao upit Fakultetskom vijeću o tome hoće li biti ikakvih sankcija za studente koji ne idu na nastavu na alternativnim lokacijama, u slučaju da se na njihovim studijskim grupama održava.

Stav dekana je da će svaki profesor odlučiti hoće li i kako sankcionirati studente koji ne dolaze na nastavu na alternativnim lokacijama. Neće se pokretati etički i stegovni postupak protiv studenata, ali se ne može garantirati hoće li pojedini profesor uskratiti potpis.

Jedan od uvjeta za prekid blokade je da nema sankcija za studente koji nisu išli na predavanja na alternativnim lokacijama.

Odlučeno je da će biti pozvan netko iz fakultetske uprave da nam da konkretnije informacije o mogućim sankcijama.

Pozvani su svi da saznaju točne podatke o pohađanju nastave na alternativnim lokacijama i daju ih radnoj grupi za trenutnu procjenu situacije.

Izabrani su glasnogovornici i moderatori za sutra i izglasana je blokada. Sutra je 29. dan blokade.

(* nelektorirana verzija)

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve