Izvještaj s 28. plenuma, 17. svibnja 2009.

Na dvadeset i osmom plenumu Filozofskoga fakulteta, održanom 17. svibnja 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Na subotnjem prosvjednom maršu podijeljeno je oko 3 000 brošura, 800 skripti za srednjoškolce i 500 starih Skripti. Kada se sakupe sve majice koje su služile kao knjiga dojmova građana, bit će izložene.

Plenum prihvaća tri smjernice grupe za tehnička pitanja:

1. Nakon svake točke dnevnog reda otvara se rasprava. Ukoliko nema zainteresiranih za istu, može se prijeći na glasanje.

2. Pitanje “Je li plenum za prekid rasprave” uvijek mora sadržavati definiciju onoga što će se dogoditi ako se rasprava prekine, dakle: “Je li plenum za prekid rasprave i prelazak na sljedeću točku dnevnog reda” ili “Je li plenum za prekid rasprave i glasanje o X”.

3. Nakon što moderatori formuliraju pitanje za glasanje, prije izglasavanja postavljaju pitanje: “Ima li tko konkretni komentar na formulaciju pitanja ili prigovor na kršenje procedure prije glasanja?”

Plenum je preformulirao prijedlog radne grupe za tehnička pitanja koji je glasio:

Sve osobe, osim onih navedenih pod točkom 2, za vrijeme plenuma sjede na svojim mjestima. Ovo uključuje i osobe koje iznose zaključke radnih grupa. Direktna replika može se dozvoliti jedino ukoliko član plenuma zatraži direktan odgovor od osobe koja iznosi zaključke radne grupe. Samo moderatori mogu koristiti moderatorski mikrofon u Osobe koje iznose zaključke radnih grupa staju pred plenum, ali se nakon podnešenog izvješća vraćaju na svoje mjesto odakle odgovaraju na eventualna pitanja.

Radna grupa za mini akcije je predložila par novih projekata o čijoj će se realizaciji raspravljati na sastanku radne grupe.

Svi zainteresirani za pomoć u pripremi maturanata za prijemne ispite neka se jave Sunčici.

Sudionik plenuma je primijetio da bi načelno ideja da se maturanti moraju dodatno pripremati nakon znanja kojeg su stekli u srednjoj školi mogla biti loša, ali u postojećem sustavu mislimo da je ispravno ponuditi besplatno obrazovanje svima kojima možemo pomoći.

U Zadru se svaki dan održava plenum van fakulteta. Održana je mini akcija Ulovi ministra.

U Splitu je izvješen transparent na Sv. Duji. Održavaju se mini akcije Podne manje pet.

Sporan dio zaključka radne grupe za analizu dokumenata:

Kao rješenje se nudi proširenje sadašnjega modela besplatnoga studiranja na sve studente koji su stekli pravo na studij uz dodatak da nitko ne može izgubiti to pravo.

Pravo na studij sada se gubi:

1. Ako se dva puta padne isti kolegij

2. Ako se u roku od dvije godine ne skupi 35 ects bodova

3. Ako se ne završi studij u duplo dužem od predviđenog roka (preddiplomski se može studirati 6 godina, diplomski 4 godine)

Model b grupe Fakultetskog Vijeća je odbijen jer je htio postaviti još restriktivnije mjere – da se pravo na studij izgubi nakon 7 godina (3+1 + 2+1).

Nakon duže rasprave odlučeno je da će se sutra u 10 sati sastati radna grupa za analizu dokumenata i razmotriti da li izbacujemo tu formulaciju što podrazumijeva da se pravo na studij može izgubiti po sadašnjem modelu ili ne.

Studenti drugih fakulteta neka se jave Jeleni kako bi joj pomogli u simuliranju primjene modela radne grupe Fakultetskog vijeća na svoje fakultete i studijske grupe.
Kontakt mail za više inormacija: jemilos[at]gmail.com

Plenum je preko Studentskog zbora poslao upit Fakultetskom vijeću o tome hoće li biti ikakvih sankcija za studente koji ne idu na nastavu na alternativnim lokacijama, u slučaju da se na njihovim studijskim grupama održava.

Stav dekana je da će svaki profesor odlučiti hoće li i kako sankcionirati studente koji ne dolaze na nastavu na alternativnim lokacijama. Neće se pokretati etički i stegovni postupak protiv studenata, ali se ne može garantirati hoće li pojedini profesor uskratiti potpis.

Jedan od uvjeta za prekid blokade je da nema sankcija za studente koji nisu išli na predavanja na alternativnim lokacijama.

Odlučeno je da će biti pozvan netko iz fakultetske uprave da nam da konkretnije informacije o mogućim sankcijama.

Pozvani su svi da saznaju točne podatke o pohađanju nastave na alternativnim lokacijama i daju ih radnoj grupi za trenutnu procjenu situacije.

Izabrani su glasnogovornici i moderatori za sutra i izglasana je blokada. Sutra je 29. dan blokade.

(* nelektorirana verzija)

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve