Izvještaj s 28. plenuma, 17. svibnja 2009.

Na dvadeset i osmom plenumu Filozofskoga fakulteta, održanom 17. svibnja 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Na subotnjem prosvjednom maršu podijeljeno je oko 3 000 brošura, 800 skripti za srednjoškolce i 500 starih Skripti. Kada se sakupe sve majice koje su služile kao knjiga dojmova građana, bit će izložene.

Plenum prihvaća tri smjernice grupe za tehnička pitanja:

1. Nakon svake točke dnevnog reda otvara se rasprava. Ukoliko nema zainteresiranih za istu, može se prijeći na glasanje.

2. Pitanje “Je li plenum za prekid rasprave” uvijek mora sadržavati definiciju onoga što će se dogoditi ako se rasprava prekine, dakle: “Je li plenum za prekid rasprave i prelazak na sljedeću točku dnevnog reda” ili “Je li plenum za prekid rasprave i glasanje o X”.

3. Nakon što moderatori formuliraju pitanje za glasanje, prije izglasavanja postavljaju pitanje: “Ima li tko konkretni komentar na formulaciju pitanja ili prigovor na kršenje procedure prije glasanja?”


Plenum je preformulirao prijedlog radne grupe za tehnička pitanja koji je glasio:

Sve osobe, osim onih navedenih pod točkom 2, za vrijeme plenuma sjede na svojim mjestima. Ovo uključuje i osobe koje iznose zaključke radnih grupa. Direktna replika može se dozvoliti jedino ukoliko član plenuma zatraži direktan odgovor od osobe koja iznosi zaključke radne grupe. Samo moderatori mogu koristiti moderatorski mikrofon u Osobe koje iznose zaključke radnih grupa staju pred plenum, ali se nakon podnešenog izvješća vraćaju na svoje mjesto odakle odgovaraju na eventualna pitanja.


Radna grupa za mini akcije je predložila par novih projekata o čijoj će se realizaciji raspravljati na sastanku radne grupe.

Svi zainteresirani za pomoć u pripremi maturanata za prijemne ispite neka se jave Sunčici.

Sudionik plenuma je primijetio da bi načelno ideja da se maturanti moraju dodatno pripremati nakon znanja kojeg su stekli u srednjoj školi mogla biti loša, ali u postojećem sustavu mislimo da je ispravno ponuditi besplatno obrazovanje svima kojima možemo pomoći.

U Zadru se svaki dan održava plenum van fakulteta. Održana je mini akcija Ulovi ministra.

U Splitu je izvješen transparent na Sv. Duji. Održavaju se mini akcije Podne manje pet.

Sporan dio zaključka radne grupe za analizu dokumenata:

Kao rješenje se nudi proširenje sadašnjega modela besplatnoga studiranja na sve studente koji su stekli pravo na studij uz dodatak da nitko ne može izgubiti to pravo.

Pravo na studij sada se gubi:

1. Ako se dva puta padne isti kolegij

2. Ako se u roku od dvije godine ne skupi 35 ects bodova

3. Ako se ne završi studij u duplo dužem od predviđenog roka (preddiplomski se može studirati 6 godina, diplomski 4 godine)


Model b grupe Fakultetskog Vijeća je odbijen jer je htio postaviti još restriktivnije mjere – da se pravo na studij izgubi nakon 7 godina (3+1 + 2+1).

Nakon duže rasprave odlučeno je da će se sutra u 10 sati sastati radna grupa za analizu dokumenata i razmotriti da li izbacujemo tu formulaciju što podrazumijeva da se pravo na studij može izgubiti po sadašnjem modelu ili ne.

Studenti drugih fakulteta neka se jave Jeleni kako bi joj pomogli u simuliranju primjene modela radne grupe Fakultetskog vijeća na svoje fakultete i studijske grupe.
Kontakt mail za više inormacija: jemilos[at]gmail.com

Plenum je preko Studentskog zbora poslao upit Fakultetskom vijeću o tome hoće li biti ikakvih sankcija za studente koji ne idu na nastavu na alternativnim lokacijama, u slučaju da se na njihovim studijskim grupama održava.

Stav dekana je da će svaki profesor odlučiti hoće li i kako sankcionirati studente koji ne dolaze na nastavu na alternativnim lokacijama. Neće se pokretati etički i stegovni postupak protiv studenata, ali se ne može garantirati hoće li pojedini profesor uskratiti potpis.

Jedan od uvjeta za prekid blokade je da nema sankcija za studente koji nisu išli na predavanja na alternativnim lokacijama.

Odlučeno je da će biti pozvan netko iz fakultetske uprave da nam da konkretnije informacije o mogućim sankcijama.

Pozvani su svi da saznaju točne podatke o pohađanju nastave na alternativnim lokacijama i daju ih radnoj grupi za trenutnu procjenu situacije.

Izabrani su glasnogovornici i moderatori za sutra i izglasana je blokada. Sutra je 29. dan blokade.

(* nelektorirana verzija)

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve