Izvještaj s plenuma, 26. svibnja 2009.

Na trideset i petom plenumu, održanom u utorak, 26.5.2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Za uspješan rad plenuma izglasana je modificirana osma točka kodeksa ponašanja koja glasi:

Sve odluke koje se tiču daljnjeg djelovanja nezavisne studentske inicijative donose se na plenumima odlukom većine svih prisutnih. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani – bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Rasprava prije glasovanja na plenumu odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima koja postavlja moderator plenuma, a koja su u skladu s pravilima i smjernicama koja je plenum usvojio u dosadašnjem radu. Odluke donesene na plenumu obvezujuće su za sve.

Točke kodeksa ponašanja ostavljamo na izmjenu i doradu radnoj skupini za tehnička pitanja plenuma.

Grupa za peticije se nalazi utorkom od 10 do 12 sati u prostoriji A-108.

Traže se volonteri koji bi sakupljali potpise u svojim rodnim gradovima, ali i po Zagrebu, pogotovo za vrijeme subotnje špice.

Sudioniku plenuma trebaju dobrovoljci koji bi printali i dijelili Skriptu. Zainteresirani neka se jave.

Mini akcije traže entuzijastičnog/u koordinatora/icu za organiziranje što većeg broja akcija do kraja ljetnog semestra. Kontakt: miniakcije[at]gmail.com

Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com, najkasnije do 18 sati na dan plenuma.

Plenum je upoznat sa zaključcima Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu sa sjednice održane 26. svibnja 2009., a koji su sljedeći:

1. Izostanci s nastave od 20. travnja do 24. svibnja 2009. ne uzimaju se u obzir kao izostanci za uskraćivanje potpisa.
2. Nastavnici mogu u skladu sa silabusom tražiti zamjenske vrste nadoknade studijskih obaveza nastalih za vrijeme održavanja nastave na alternativnim lokacijama (od 11. do 24. svibnja 2009.).
3. Svim će se studentima omogućiti ispunjavanje studijskih obveza koje nisu ispunili za vrijeme blokade te izrada seminarskih radova, polaganje kolokvija i drugih uvjeta za pristup ispitima u skladu sa silabusima.

Sve eventualne probleme i nedoumice koje se tiču ponašanja i odluka pojedinih profesora prema studentima koji su sudjelovali u blokadi podijelite s nama.
Kontakti: upomoc.sankcije[at]gmail.com i studprav[at]ffzg.hr.

Naša ekipa koja snima dokumentarni film prvi put nakon početka akcije nije puštena da snima sjednicu Fakultetskog vijeća.

Sudionik plenuma i Fakultetskog vijeća je izjavio da je Vijeće primilo na znanje naš osvrt na odluke radne skupine Fakultetskog vijeća za prijedlog izmjene zakona. Također su primili na znanje naš zahtjev za potpunim javnim financiranjem visokoškolskog obrazovanja te se nisu o njemu nisu očitovali.

Udruga „Korak“ inicijativi je ponudila ustupanje svojih prostorija u studentskom domu „Cvjetno naselje“ za potrebe održavanja alternativnih predavanja u terminima kad se u udruzi ne provode svakodnevne aktivnosti. Zahvaljujemo udruzi i prihvatit ćemo njenu ponudu ukoliko bude potrebno.

Plenum je odlučio od uprave tražiti prostoriju za rad nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje na cjelodnevno korištenje do daljnjega. Prostorija mora biti adekvatne kvadrature i potpuno opremljena (računala, projektor i sl.). Također tražimo da ustupljenu prostoriju možemo po potrebi koristiti i nakon 22h, pri čemu će se inicijativa brinuti za mjere sigurnosti i poštivanje kućnog reda.

Dok čekamo prostoriju u kojoj ćemo nastaviti s radnim grupama, tribinama, studentskim kinom i radionicama, izabrani su koordinatori skupina kako bi se lakše organizirali sastanci.

Svi zainteresirani za rad pojedine radne skupine još ovaj tjedan neka se jave.

međuplenumska suradnja :

interdisciplinarna suradnja:

tehnička pitanja i budućnost plenuma:

peticije (A108, utorak 10-12):

mini akcije:

medijska sekcija (skripta, blog):

Izabrani su delegati za emisiju “Izvan okvira” Hrvatskoga radija te novi delegati kao isprika za nedolazak u emisiju “Studentske teme” Radija Sljeme, u nadi za daljnjom uspješnijom suradnjom.

Odbijen je prijedlog pisanja dnevnika blokade za Jutarnji list, uz obrazloženje da je za kvalitetan dnevnik blokade potrebno puno više vremena i da ne želimo pisati o zanimljivostima tokom blokade nego o zahtjevu za besplatnim obrazovanjem.

Trideset i šesti plenum će se održati za tjedan dana, u utorak, 2. lipnja 2009. u 20h u D7 Filozofskog fakulteta.

Izabrani su moderatori i izglasan je nastavak suspenzije blokade.

Plenum je zaključen u 23:53 h.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. “antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donisi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve