Izvještaj s plenuma, 26. svibnja 2009.

Na trideset i petom plenumu, održanom u utorak, 26.5.2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Za uspješan rad plenuma izglasana je modificirana osma točka kodeksa ponašanja koja glasi:
Sve odluke koje se tiču daljnjeg djelovanja nezavisne studentske inicijative donose se na plenumima odlukom većine svih prisutnih. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani – bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Rasprava prije glasovanja na plenumu odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima koja postavlja moderator plenuma, a koja su u skladu s pravilima i smjernicama koja je plenum usvojio u dosadašnjem radu. Odluke donesene na plenumu obvezujuće su za sve.
Točke kodeksa ponašanja ostavljamo na izmjenu i doradu radnoj skupini za tehnička pitanja plenuma.

Grupa za peticije se nalazi utorkom od 10 do 12 sati u prostoriji A-108.

Traže se volonteri koji bi sakupljali potpise u svojim rodnim gradovima, ali i po Zagrebu, pogotovo za vrijeme subotnje špice.

Sudioniku plenuma trebaju dobrovoljci koji bi printali i dijelili Skriptu. Zainteresirani neka se jave na glazjam[at]yahoo.com

Mini akcije traže entuzijastičnog/u koordinatora/icu za organiziranje što većeg broja akcija do kraja ljetnog semestra. Kontakt: miniakcije[at]gmail.com

Prijedloge za dnevni red šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com, najkasnije do 18 sati na dan plenuma.

Plenum je upoznat sa zaključcima Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu sa sjednice održane 26. svibnja 2009., a koji su sljedeći:
1. Izostanci s nastave od 20. travnja do 24. svibnja 2009. ne uzimaju se u obzir kao izostanci za uskraćivanje potpisa.
2. Nastavnici mogu u skladu sa silabusom tražiti zamjenske vrste nadoknade studijskih obaveza nastalih za vrijeme održavanja nastave na alternativnim lokacijama (od 11. do 24. svibnja 2009.).
3. Svim će se studentima omogućiti ispunjavanje studijskih obveza koje nisu ispunili za vrijeme blokade te izrada seminarskih radova, polaganje kolokvija i drugih uvjeta za pristup ispitima u skladu sa silabusima.

Sve eventualne probleme i nedoumice koje se tiču ponašanja i odluka pojedinih profesora prema studentima koji su sudjelovali u blokadi podijelite s nama.
Kontakti: upomoc.sankcije[at]gmail.com i studprav[at]ffzg.hr.

Naša ekipa koja snima dokumentarni film prvi put nakon početka akcije nije puštena da snima sjednicu Fakultetskog vijeća.

Sudionik plenuma i Fakultetskog vijeća je izjavio da je Vijeće primilo na znanje naš osvrt na odluke radne skupine Fakultetskog vijeća za prijedlog izmjene zakona. Također su primili na znanje naš zahtjev za potpunim javnim financiranjem visokoškolskog obrazovanja te se nisu o njemu nisu očitovali.

Udruga „Korak“ inicijativi je ponudila ustupanje svojih prostorija u studentskom domu „Cvjetno naselje“ za potrebe održavanja alternativnih predavanja u terminima kad se u udruzi ne provode svakodnevne aktivnosti. Zahvaljujemo udruzi i prihvatit ćemo njenu ponudu ukoliko bude potrebno.

Plenum je odlučio od uprave tražiti prostoriju za rad nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje na cjelodnevno korištenje do daljnjega. Prostorija mora biti adekvatne kvadrature i potpuno opremljena (računala, projektor i sl.). Također tražimo da ustupljenu prostoriju možemo po potrebi koristiti i nakon 22h, pri čemu će se inicijativa brinuti za mjere sigurnosti i poštivanje kućnog reda.

Dok čekamo prostoriju u kojoj ćemo nastaviti s radnim grupama, tribinama, studentskim kinom i radionicama, izabrani su koordinatori skupina kako bi se lakše organizirali sastanci.

Svi zainteresirani za rad pojedine radne skupine još ovaj tjedan neka se jave.

međuplenumska suradnja :

Josip 098 550 554

Vedrana 091 786 3913

interdisciplinarna suradnja:

Luka 091 5069 064

tehnička pitanja i budućnost plenuma:

Jovica 091 5366 933

Katarina 091 516 6694

peticije (A108, utorak 10-12):

Ivana 098 997 2303

Andrea 091 541 0323

mini akcije:

Ivana 091 736 3338

medijska sekcija (skripta, blog):

Martin 095 906 4302

Izabrani su delegati za emisiju “Izvan okvira” Hrvatskoga radija te novi delegati kao isprika za nedolazak u emisiju “Studentske teme” Radija Sljeme, u nadi za daljnjom uspješnijom suradnjom.

Odbijen je prijedlog pisanja dnevnika blokade za Jutarnji list, uz obrazloženje da je za kvalitetan dnevnik blokade potrebno puno više vremena i da ne želimo pisati o zanimljivostima tokom blokade nego o zahtjevu za besplatnim obrazovanjem.

Trideset i šesti plenum će se održati za tjedan dana, u utorak, 2. lipnja 2009. u 20h u D7 Filozofskog fakulteta.

Izabrani su moderatori i izglasan je nastavak suspenzije blokade.

Plenum je zaključen u 23:53 h.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve