Izvještaj s 18. plenuma, 7. svibnja 2009.

Na osamnaestom plenumu održanom 7. svibnja 2009., raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.

Plenum je žarkim pljeskom pozdravio undercover predstavnike Ministarstva i tajnih službi. Plenum je, također pljeskom, čestitao rođendan sijedom gospodinu koji radi dokumentarnu radio-dramu o plenumu.

Pravo glasa na našem plenumu i dalje imaju svi zainteresirani (pa tako i gore spomenuti undercover agenti).

Nakon rasprave plenum je glasanjem odlučio da i dalje dopušta svima prisutnima da glasaju.

Radna grupa za analizu aktualnih dokumenata podnijela je izvještaj.

Duje Bonacci, predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, jučer se obvezao da će on osobno, ili netko iz Ministarstva prisustvovati današnjoj vivisekciji. Nažalost, nije se pojavio nitko iz Ministarstva. Stigla je vijest da g. Bonacci jutros nije imao vremena.

Zaključci grupe vezani uz dokument kojeg je Ministarstvo uputilo Rektorskom zboru danas su predočeni medijima.

Postavilo se pitanje duljine prava na besplatno studiranje koju ćemo tražiti.

Sutra u 10 sati u A-220 prisustvujte radu radne grupe za analizu dokumenata. Sve relevantne dokumente potražite na Slobodnom Filozofskom.

Prof. Pletenac podnio je izvještaj:
Pismo potpore ciljevima i metodama inicijative (dostupno na Slobodnom Filozofskom) u jednom danu je potpisalo:

136 nastavnika i djelatnika FFGZ-a,
52 s osoba s drugih fakulteta i instituta i
71 pripadnik intelektualne i kulturne elite

Radna grupa za međuplenumsku suradnju izvijestila nas je da su Zadrani aktivni te da se bave performance artom.

Zadarski Studentski zbor uložio je veto Senatu na obvezujuću odluku o nastavku nastave.

Predloženo je otvaranje rubrike s izvještajima s alternativnih predavanja na Slobodnom Filozofskom. Zainteresirani, javite se (na portalu već postoji knjiga dojmova).
Šaljite izvještaje i ino na: slobodnifilozofski[at]googlemail.com

Upoznali smo se s prijedlogom organiziranog blokiranja prometa koji je svim plenumima uputila individua iz Rijeke.

Sudionik plenuma predložio je diverzantsku akciju obljepljivanja Markovog trga relevantnim dokumentima/zahtjevima.

U vezi s tim predložena je akcija pozivanja vozača na to da im se pokvari auto na raskrižju, kao i akcija pozivanja vozača na trubljenje (možda uz zgradu nadležnog Ministarstva i uz fakultete?). Predložen je slogan, koji je prihvaćen kao radni naslov potencijalne akcije: Trubi ako želiš besplatno obrazovanje!

Plenum je glasanjem pokazao da misli kako je riječ o umjetničkoj akciji za koju plenum nije odgovoran te je prijedlog delegiran umjetničkoj grupi.

Kontakt za akciju Trubi ako želiš besplatno obrazovanje: miniakcije[at]gmail.com

Oni koji su bili u kontaktu sa sindikatima zamoljeni su da do sutra pripreme izvještaj. Sutra će se raspravljati i o maturantima. Molimo zainteresirane za agitaciju maturanata da se jave sudionici plenuma na: vedrana.bi[at]gmail.com

U subotu će akcija 5 do 12 biti održana zadnji put. Zainteresirani dođite u navedeno vrijeme na Trg bana Jelačića.

Plenum je glasanjem odbio prijedlog da se, zbog njegove ciganske estetike, ukloni štand Uzmi ili ostavi.

Predložen je prosvjedni marš na kraju kojeg bi se pred Vladom pročitali zahtjevi. Medijska strategija sada ne uključuje takav tip akcije.

Angliste treće godine obuzeo je strah oko 6 ECTS-ova koje bi mogli izgubiti povratkom gostujućeg profesora u Irsku.

Profesoru će biti predloženo da u sklopu alternativne nastave održi predavanje o građanskom neposluhu u Irskoj odnosno da malo modificira teme svojih predavanja, otvori ih za sve zainteresirane, a da anglisti na kraju ipak dobiju te bodove.

Podsjećamo: svatko tko ne dođe ne smije biti kažnjen.

Plenum je malom većinom izglasao dopuštenje profesoru iz Irske za nesmetano održavanje redovne nastave za vrijeme trajanja blokade.

Poteglo se pitanje ostalih gostujućih profesora, konkretno pitanje gostujućeg profesora iz SAD-a, a plenum je izglasao da se rasprava o gostujućim predavačima održi sutra, a potom glasanjem pokušao poništiti prethodno izglasanu odluku da se profesoru iz Irske omogući držanje redovne nastave. U tome ga je spriječilo pravilo izglasano na jednom od prvih plenuma: plenum ne može preglasavati svoje odluke na istom plenumu, dakle, profesoru je dopušteno da sutra održi to predavanje.

Dekan je potvrdio da je nastava na poslijediplomskim studijima počela na alternativnim lokacijama.

Otvorena je rasprava o nastavi na alternativnim lokacijama.

Procjenom trenutnog stanja pozabavit će se grupa za međuplenumsku suradnju.

Predloženo je da se, radi izbjegavanja incidenta, na čin blokiranja nastave na alternativnim lokacijama pozovu kolege kojima su to matični fakulteti.

Kontakt za zainteresirane: halo.blokada[at]gmail.com

Plenum je izglasao da će raspravu o problemu ljudi koji su na prekvalifikaciji i kojima o ispitima na koje neće moći izaći ako im se vikend-nastava i dalje bude blokirala ovisi posao, odložiti za sutra.

Nastava će biti premještena na alternativne lokacije.

Plenum je pljeskom zahvalio profesorima koji su, u znak dosljednosti i vlastitog dostojanstva, podnijeli ostavku na mjesto pročelnika, izglasao nastavak blokade i završio u 22:20.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve