Izvještaj s 18. plenuma, 7. svibnja 2009.

Na osamnaestom plenumu održanom 7. svibnja 2009., raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.

Plenum je žarkim pljeskom pozdravio undercover predstavnike Ministarstva i tajnih službi. Plenum je, također pljeskom, čestitao rođendan sijedom gospodinu koji radi dokumentarnu radio-dramu o plenumu.

Pravo glasa na našem plenumu i dalje imaju svi zainteresirani (pa tako i gore spomenuti undercover agenti).

Nakon rasprave plenum je glasanjem odlučio da i dalje dopušta svima prisutnima da glasaju.

Radna grupa za analizu aktualnih dokumenata podnijela je izvještaj.

Duje Bonacci, predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, jučer se obvezao da će on osobno, ili netko iz Ministarstva prisustvovati današnjoj vivisekciji. Nažalost, nije se pojavio nitko iz Ministarstva. Stigla je vijest da g. Bonacci jutros nije imao vremena.

Zaključci grupe vezani uz dokument kojeg je Ministarstvo uputilo Rektorskom zboru danas su predočeni medijima.

Postavilo se pitanje duljine prava na besplatno studiranje koju ćemo tražiti.

Sutra u 10 sati u A-220 prisustvujte radu radne grupe za analizu dokumenata. Sve relevantne dokumente potražite na Slobodnom Filozofskom.

Prof. Pletenac podnio je izvještaj:
Pismo potpore ciljevima i metodama inicijative (dostupno na Slobodnom Filozofskom) u jednom danu je potpisalo:
136 nastavnika i djelatnika FFGZ-a,
52 s osoba s drugih fakulteta i instituta i
71 pripadnik intelektualne i kulturne elite

Radna grupa za međuplenumsku suradnju izvijestila nas je da su Zadrani aktivni te da se bave performance artom.

Zadarski Studentski zbor uložio je veto Senatu na obvezujuću odluku o nastavku nastave.

Predloženo je otvaranje rubrike s izvještajima s alternativnih predavanja na Slobodnom Filozofskom. Zainteresirani, javite se (na portalu već postoji knjiga dojmova).
Šaljite izvještaje i ino na: slobodnifilozofski[at]googlemail.com

Upoznali smo se s prijedlogom organiziranog blokiranja prometa koji je svim plenumima uputila individua iz Rijeke.

Sudionik plenuma predložio je diverzantsku akciju obljepljivanja Markovog trga relevantnim dokumentima/zahtjevima.

U vezi s tim predložena je akcija pozivanja vozača na to da im se pokvari auto na raskrižju, kao i akcija pozivanja vozača na trubljenje (možda uz zgradu nadležnog Ministarstva i uz fakultete?). Predložen je slogan, koji je prihvaćen kao radni naslov potencijalne akcije: Trubi ako želiš besplatno obrazovanje!

Plenum je glasanjem pokazao da misli kako je riječ o umjetničkoj akciji za koju plenum nije odgovoran te je prijedlog delegiran umjetničkoj grupi.

Kontakt za akciju Trubi ako želiš besplatno obrazovanje: miniakcije[at]gmail.com

Oni koji su bili u kontaktu sa sindikatima zamoljeni su da do sutra pripreme izvještaj. Sutra će se raspravljati i o maturantima. Molimo zainteresirane za agitaciju maturanata da se jave sudionici plenuma na: vedrana.bi[at]gmail.com

U subotu će akcija 5 do 12 biti održana zadnji put. Zainteresirani dođite u navedeno vrijeme na Trg bana Jelačića.

Plenum je glasanjem odbio prijedlog da se, zbog njegove ciganske estetike, ukloni štand Uzmi ili ostavi.

Predložen je prosvjedni marš na kraju kojeg bi se pred Vladom pročitali zahtjevi. Medijska strategija sada ne uključuje takav tip akcije.

Angliste treće godine obuzeo je strah oko 6 ECTS-ova koje bi mogli izgubiti povratkom gostujućeg profesora u Irsku.

Profesoru će biti predloženo da u sklopu alternativne nastave održi predavanje o građanskom neposluhu u Irskoj odnosno da malo modificira teme svojih predavanja, otvori ih za sve zainteresirane, a da anglisti na kraju ipak dobiju te bodove.

Podsjećamo: svatko tko ne dođe ne smije biti kažnjen.

Plenum je malom većinom izglasao dopuštenje profesoru iz Irske za nesmetano održavanje redovne nastave za vrijeme trajanja blokade.

Poteglo se pitanje ostalih gostujućih profesora, konkretno pitanje gostujućeg profesora iz SAD-a, a plenum je izglasao da se rasprava o gostujućim predavačima održi sutra, a potom glasanjem pokušao poništiti prethodno izglasanu odluku da se profesoru iz Irske omogući držanje redovne nastave. U tome ga je spriječilo pravilo izglasano na jednom od prvih plenuma: plenum ne može preglasavati svoje odluke na istom plenumu, dakle, profesoru je dopušteno da sutra održi to predavanje.

Dekan je potvrdio da je nastava na poslijediplomskim studijima počela na alternativnim lokacijama.

Otvorena je rasprava o nastavi na alternativnim lokacijama.

Procjenom trenutnog stanja pozabavit će se grupa za međuplenumsku suradnju.

Predloženo je da se, radi izbjegavanja incidenta, na čin blokiranja nastave na alternativnim lokacijama pozovu kolege kojima su to matični fakulteti.

Kontakt za zainteresirane: halo.blokada[at]gmail.com

Plenum je izglasao da će raspravu o problemu ljudi koji su na prekvalifikaciji i kojima o ispitima na koje neće moći izaći ako im se vikend-nastava i dalje bude blokirala ovisi posao, odložiti za sutra.

Nastava će biti premještena na alternativne lokacije.

Plenum je pljeskom zahvalio profesorima koji su, u znak dosljednosti i vlastitog dostojanstva, podnijeli ostavku na mjesto pročelnika, izglasao nastavak blokade i završio u 22:20.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve