Izvještaj s 18. plenuma, 7. svibnja 2009.

Na osamnaestom plenumu održanom 7. svibnja 2009., raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.

Plenum je žarkim pljeskom pozdravio undercover predstavnike Ministarstva i tajnih službi. Plenum je, također pljeskom, čestitao rođendan sijedom gospodinu koji radi dokumentarnu radio-dramu o plenumu.

Pravo glasa na našem plenumu i dalje imaju svi zainteresirani (pa tako i gore spomenuti undercover agenti).

Nakon rasprave plenum je glasanjem odlučio da i dalje dopušta svima prisutnima da glasaju.

Radna grupa za analizu aktualnih dokumenata podnijela je izvještaj.

Duje Bonacci, predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, jučer se obvezao da će on osobno, ili netko iz Ministarstva prisustvovati današnjoj vivisekciji. Nažalost, nije se pojavio nitko iz Ministarstva. Stigla je vijest da g. Bonacci jutros nije imao vremena.

Zaključci grupe vezani uz dokument kojeg je Ministarstvo uputilo Rektorskom zboru danas su predočeni medijima.

Postavilo se pitanje duljine prava na besplatno studiranje koju ćemo tražiti.

Sutra u 10 sati u A-220 prisustvujte radu radne grupe za analizu dokumenata. Sve relevantne dokumente potražite na Slobodnom Filozofskom.

Prof. Pletenac podnio je izvještaj:
Pismo potpore ciljevima i metodama inicijative (dostupno na Slobodnom Filozofskom) u jednom danu je potpisalo:

136 nastavnika i djelatnika FFGZ-a,
52 s osoba s drugih fakulteta i instituta i
71 pripadnik intelektualne i kulturne elite

Radna grupa za međuplenumsku suradnju izvijestila nas je da su Zadrani aktivni te da se bave performance artom.

Zadarski Studentski zbor uložio je veto Senatu na obvezujuću odluku o nastavku nastave.

Predloženo je otvaranje rubrike s izvještajima s alternativnih predavanja na Slobodnom Filozofskom. Zainteresirani, javite se (na portalu već postoji knjiga dojmova).
Šaljite izvještaje i ino na: slobodnifilozofski[at]googlemail.com

Upoznali smo se s prijedlogom organiziranog blokiranja prometa koji je svim plenumima uputila individua iz Rijeke.

Sudionik plenuma predložio je diverzantsku akciju obljepljivanja Markovog trga relevantnim dokumentima/zahtjevima.

U vezi s tim predložena je akcija pozivanja vozača na to da im se pokvari auto na raskrižju, kao i akcija pozivanja vozača na trubljenje (možda uz zgradu nadležnog Ministarstva i uz fakultete?). Predložen je slogan, koji je prihvaćen kao radni naslov potencijalne akcije: Trubi ako želiš besplatno obrazovanje!

Plenum je glasanjem pokazao da misli kako je riječ o umjetničkoj akciji za koju plenum nije odgovoran te je prijedlog delegiran umjetničkoj grupi.

Kontakt za akciju Trubi ako želiš besplatno obrazovanje: miniakcije[at]gmail.com

Oni koji su bili u kontaktu sa sindikatima zamoljeni su da do sutra pripreme izvještaj. Sutra će se raspravljati i o maturantima. Molimo zainteresirane za agitaciju maturanata da se jave sudionici plenuma na: vedrana.bi[at]gmail.com

U subotu će akcija 5 do 12 biti održana zadnji put. Zainteresirani dođite u navedeno vrijeme na Trg bana Jelačića.

Plenum je glasanjem odbio prijedlog da se, zbog njegove ciganske estetike, ukloni štand Uzmi ili ostavi.

Predložen je prosvjedni marš na kraju kojeg bi se pred Vladom pročitali zahtjevi. Medijska strategija sada ne uključuje takav tip akcije.

Angliste treće godine obuzeo je strah oko 6 ECTS-ova koje bi mogli izgubiti povratkom gostujućeg profesora u Irsku.

Profesoru će biti predloženo da u sklopu alternativne nastave održi predavanje o građanskom neposluhu u Irskoj odnosno da malo modificira teme svojih predavanja, otvori ih za sve zainteresirane, a da anglisti na kraju ipak dobiju te bodove.

Podsjećamo: svatko tko ne dođe ne smije biti kažnjen.

Plenum je malom većinom izglasao dopuštenje profesoru iz Irske za nesmetano održavanje redovne nastave za vrijeme trajanja blokade.

Poteglo se pitanje ostalih gostujućih profesora, konkretno pitanje gostujućeg profesora iz SAD-a, a plenum je izglasao da se rasprava o gostujućim predavačima održi sutra, a potom glasanjem pokušao poništiti prethodno izglasanu odluku da se profesoru iz Irske omogući držanje redovne nastave. U tome ga je spriječilo pravilo izglasano na jednom od prvih plenuma: plenum ne može preglasavati svoje odluke na istom plenumu, dakle, profesoru je dopušteno da sutra održi to predavanje.

Dekan je potvrdio da je nastava na poslijediplomskim studijima počela na alternativnim lokacijama.

Otvorena je rasprava o nastavi na alternativnim lokacijama.

Procjenom trenutnog stanja pozabavit će se grupa za međuplenumsku suradnju.

Predloženo je da se, radi izbjegavanja incidenta, na čin blokiranja nastave na alternativnim lokacijama pozovu kolege kojima su to matični fakulteti.

Kontakt za zainteresirane: halo.blokada[at]gmail.com

Plenum je izglasao da će raspravu o problemu ljudi koji su na prekvalifikaciji i kojima o ispitima na koje neće moći izaći ako im se vikend-nastava i dalje bude blokirala ovisi posao, odložiti za sutra.

Nastava će biti premještena na alternativne lokacije.

Plenum je pljeskom zahvalio profesorima koji su, u znak dosljednosti i vlastitog dostojanstva, podnijeli ostavku na mjesto pročelnika, izglasao nastavak blokade i završio u 22:20.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.