kolumna

Izvještaj s 19. plenuma, 8. svibnja 2009.

Na devetnaestom plenumu održanom 8. svibnja 2009. godine raspravljalo se o dvanaest točaka dnevnog reda.

U subotu u 13 sati u Klubu studenata Filozofskog fakulteta održat će se sastanak redara.

Sudionik plenuma i Fakultetskog vijeća izvijestio je o rezultatima rada fakultetskog Povjerenstva za izradu prijedloga o izmjeni zakona.
Za sada je artikuliran samo jedan prijedlog, a u izradi su još dva.
Prvi prijedlog: Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna imaju svi studenti koji po prvi put upišu fakultet na bilo kojem od visokih učilišta.
(Pod tim se naravno ne misli na privatne fakultete.)
Plenum će se izjasniti kada budu artikulirani svi prijedlozi.

Medijska sekcija informirala je plenum o informativnoj brošuri koja je pripremljena. Brošura je namijenjena široj javnosti i traže se dobrovoljci koji će je dijeliti. Brošura će biti dostupna i na štandovima za potpisivanje peticije. Trojica dobrovoljaca sutra ujutro idu u tiskaru.

Plenum je usvojio četiri nova prijedloga skupine za tehnička pitanja.

  • Tijekom plenuma mogu se slati prijedlozi za glasnogovornike i moderatore na papirićima.
  • Točke dnevnog reda treba prijaviti do 18 sati ili najkasnije na radnoj grupi o tehničkom funkcioniranju plenuma do 19 sati u A-220.
  • Svi kasniji prijedlozi za koje se smatra da se moraju uvrstiti u dnevni red toga dana moraju se argumentirati, tj. objasniti zašto prijedlog nije ranije predan i zašto je bitno da se baš taj dan raspravlja. Takvi prijedlozi daju se na početku plenuma. Moderatori moraju obrazložiti zašto su prijedlozi koji nisu uvršteni u dnevni red odbijeni.
  • U točku Razno idu prijedlozi, komentari i obavijesti koji se primaju tijekom plenuma na papirićima i o temama pod točkom Razno se ne glasa.

    • Radna grupa za međuplenumsku suradnju zaključila je da je nemoguće blokirati nastavu na alternativnim lokacijama.
    Studenti drugih fakulteta trebaju pomoć u organiziranju tribina. Ljudi koji žele pomoći neka se jave Nikoli na broj: 091 733 4241.

    Skupljeno je preko 58 000 potpisa u peticiji.
    Traže se volonteri koji se mogu javiti u A-306 od 12:30 do 19:00.

    Ministarstvo je preko dekana poručilo studentima da mogu doći u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa gdje će im biti pojašnjen dopis. Plenumu su neformalni poziv prenijeli studentski predstavnici koji su razgovarali s dekanom.
    Plenum je više puta izglasao da ne ide na pregovore s Ministarstvom, ali zbog nedovoljno informacija o ovom pozivu, sutra će se raspravljati na radnoj grupi za procjena trenutne situacije i preporuke za daljnji rad u A-220 s početkom u 12 sati. Svi ste pozvani.

    Plenum je posjetio učenik gimnazije Lucijana Vranjanina i rekao da se u njegovoj školi provodi peticija o potpori našim zahtjevima. Broj potpisa pokazuje da su uz nas.
    Svi koji žele pomoći u informiranju i uključivanju maturanata u inicijativu neka se jave na mail: vedrana.bi[at]gmail.com

    Plenum je odlučio dopustiti održavanje nastave na studiju uz rad (jedini izvanredan studij na FFZG-u) .

    Svi koji imaju informacije o broju stranih profesora u redovitoj nastavi (dokad su tu, drže li predavanja cijeli semestar ili su trebali održati samo neko za trajanja blokade) neka se jave na e-mail: kreso_jurak[at]yahoo.com
    Plenum će odlučiti što s takvim slučajevima kad bude imao više informacija.

    Rasprava o referendumu je otvorena pismom jedne osobe s Fakulteta koja upozorava na nepravilnosti vezane uz referendum. Jedno od pitanja vezano je uz etičnost ovog referenduma. Među ostalim, istaknut je problem kôda koji bi morao biti dostupan na pregled svima kako bi se spriječile sve manipulacije. Prijedlog: do sutrašnjeg plenuma neka se sastavi tekst očitovanja o referendumu koji će biti dan na glasanje plenumu.

    Prikazan je spot studenata Akademije dramskih umjetnosti. Plenum ga oduševljeno prihvaća.

    Izglasana je blokada za sutra te su izabrani moderatori i glasnogovornici.

    8. svibnja 2009.
    Tagovi:

    Vezani članci

    • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
    • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
    • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
    • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
    • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
    • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
    • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
    • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
    • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
    Arhiva članaka