kolumna 8. svibnja 2009.

Izvještaj s 19. plenuma, 8. svibnja 2009.

Na devetnaestom plenumu održanom 8. svibnja 2009. godine raspravljalo se o dvanaest točaka dnevnog reda.

U subotu u 13 sati u Klubu studenata Filozofskog fakulteta održat će se sastanak redara.

Sudionik plenuma i Fakultetskog vijeća izvijestio je o rezultatima rada fakultetskog Povjerenstva za izradu prijedloga o izmjeni zakona.
Za sada je artikuliran samo jedan prijedlog, a u izradi su još dva.
Prvi prijedlog: Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna imaju svi studenti koji po prvi put upišu fakultet na bilo kojem od visokih učilišta.
(Pod tim se naravno ne misli na privatne fakultete.)
Plenum će se izjasniti kada budu artikulirani svi prijedlozi.

Medijska sekcija informirala je plenum o informativnoj brošuri koja je pripremljena. Brošura je namijenjena široj javnosti i traže se dobrovoljci koji će je dijeliti. Brošura će biti dostupna i na štandovima za potpisivanje peticije. Trojica dobrovoljaca sutra ujutro idu u tiskaru.

Plenum je usvojio četiri nova prijedloga skupine za tehnička pitanja.

  • Tijekom plenuma mogu se slati prijedlozi za glasnogovornike i moderatore na papirićima.
  • Točke dnevnog reda treba prijaviti do 18 sati ili najkasnije na radnoj grupi o tehničkom funkcioniranju plenuma do 19 sati u A-220.
  • Svi kasniji prijedlozi za koje se smatra da se moraju uvrstiti u dnevni red toga dana moraju se argumentirati, tj. objasniti zašto prijedlog nije ranije predan i zašto je bitno da se baš taj dan raspravlja. Takvi prijedlozi daju se na početku plenuma. Moderatori moraju obrazložiti zašto su prijedlozi koji nisu uvršteni u dnevni red odbijeni.
  • U točku Razno idu prijedlozi, komentari i obavijesti koji se primaju tijekom plenuma na papirićima i o temama pod točkom Razno se ne glasa.

    • Radna grupa za međuplenumsku suradnju zaključila je da je nemoguće blokirati nastavu na alternativnim lokacijama.
    Studenti drugih fakulteta trebaju pomoć u organiziranju tribina. Ljudi koji žele pomoći neka se jave Nikoli na broj: 091 733 4241.

    Skupljeno je preko 58 000 potpisa u peticiji.
    Traže se volonteri koji se mogu javiti u A-306 od 12:30 do 19:00.

    Ministarstvo je preko dekana poručilo studentima da mogu doći u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa gdje će im biti pojašnjen dopis. Plenumu su neformalni poziv prenijeli studentski predstavnici koji su razgovarali s dekanom.
    Plenum je više puta izglasao da ne ide na pregovore s Ministarstvom, ali zbog nedovoljno informacija o ovom pozivu, sutra će se raspravljati na radnoj grupi za procjena trenutne situacije i preporuke za daljnji rad u A-220 s početkom u 12 sati. Svi ste pozvani.

    Plenum je posjetio učenik gimnazije Lucijana Vranjanina i rekao da se u njegovoj školi provodi peticija o potpori našim zahtjevima. Broj potpisa pokazuje da su uz nas.
    Svi koji žele pomoći u informiranju i uključivanju maturanata u inicijativu neka se jave na mail: vedrana.bi[at]gmail.com

    Plenum je odlučio dopustiti održavanje nastave na studiju uz rad (jedini izvanredan studij na FFZG-u) .

    Svi koji imaju informacije o broju stranih profesora u redovitoj nastavi (dokad su tu, drže li predavanja cijeli semestar ili su trebali održati samo neko za trajanja blokade) neka se jave na e-mail: kreso_jurak[at]yahoo.com
    Plenum će odlučiti što s takvim slučajevima kad bude imao više informacija.

    Rasprava o referendumu je otvorena pismom jedne osobe s Fakulteta koja upozorava na nepravilnosti vezane uz referendum. Jedno od pitanja vezano je uz etičnost ovog referenduma. Među ostalim, istaknut je problem kôda koji bi morao biti dostupan na pregled svima kako bi se spriječile sve manipulacije. Prijedlog: do sutrašnjeg plenuma neka se sastavi tekst očitovanja o referendumu koji će biti dan na glasanje plenumu.

    Prikazan je spot studenata Akademije dramskih umjetnosti. Plenum ga oduševljeno prihvaća.

    Izglasana je blokada za sutra te su izabrani moderatori i glasnogovornici.

    Tagovi:

    Vezani članci

    • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
    • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
    • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
    • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
    • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
    • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
    • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
    • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
    • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
    Arhiva članaka

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve