Izvještaj s 19. plenuma, 8. svibnja 2009.

Na devetnaestom plenumu održanom 8. svibnja 2009. godine raspravljalo se o dvanaest točaka dnevnog reda.

U subotu u 13 sati u Klubu studenata Filozofskog fakulteta održat će se sastanak redara.

Sudionik plenuma i Fakultetskog vijeća izvijestio je o rezultatima rada fakultetskog Povjerenstva za izradu prijedloga o izmjeni zakona.
Za sada je artikuliran samo jedan prijedlog, a u izradi su još dva.
Prvi prijedlog: Pravo na visoko obrazovanje u cijelosti financirano iz državnog proračuna imaju svi studenti koji po prvi put upišu fakultet na bilo kojem od visokih učilišta.
(Pod tim se naravno ne misli na privatne fakultete.)
Plenum će se izjasniti kada budu artikulirani svi prijedlozi.

Medijska sekcija informirala je plenum o informativnoj brošuri koja je pripremljena. Brošura je namijenjena široj javnosti i traže se dobrovoljci koji će je dijeliti. Brošura će biti dostupna i na štandovima za potpisivanje peticije. Trojica dobrovoljaca sutra ujutro idu u tiskaru.

Plenum je usvojio četiri nova prijedloga skupine za tehnička pitanja.
  • Tijekom plenuma mogu se slati prijedlozi za glasnogovornike i moderatore na papirićima.
  • Točke dnevnog reda treba prijaviti do 18 sati ili najkasnije na radnoj grupi o tehničkom funkcioniranju plenuma do 19 sati u A-220.
  • Svi kasniji prijedlozi za koje se smatra da se moraju uvrstiti u dnevni red toga dana moraju se argumentirati, tj. objasniti zašto prijedlog nije ranije predan i zašto je bitno da se baš taj dan raspravlja. Takvi prijedlozi daju se na početku plenuma. Moderatori moraju obrazložiti zašto su prijedlozi koji nisu uvršteni u dnevni red odbijeni.
  • U točku Razno idu prijedlozi, komentari i obavijesti koji se primaju tijekom plenuma na papirićima i o temama pod točkom Razno se ne glasa.
  • Radna grupa za međuplenumsku suradnju zaključila je da je nemoguće blokirati nastavu na alternativnim lokacijama.
    Studenti drugih fakulteta trebaju pomoć u organiziranju tribina. Ljudi koji žele pomoći neka se jave Nikoli na broj: 091 733 4241.

    Skupljeno je preko 58 000 potpisa u peticiji.
    Traže se volonteri koji se mogu javiti u A-306 od 12:30 do 19:00.

    Ministarstvo je preko dekana poručilo studentima da mogu doći u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa gdje će im biti pojašnjen dopis. Plenumu su neformalni poziv prenijeli studentski predstavnici koji su razgovarali s dekanom.
    Plenum je više puta izglasao da ne ide na pregovore s Ministarstvom, ali zbog nedovoljno informacija o ovom pozivu, sutra će se raspravljati na radnoj grupi za procjena trenutne situacije i preporuke za daljnji rad u A-220 s početkom u 12 sati. Svi ste pozvani.

    Plenum je posjetio učenik gimnazije Lucijana Vranjanina i rekao da se u njegovoj školi provodi peticija o potpori našim zahtjevima. Broj potpisa pokazuje da su uz nas.
    Svi koji žele pomoći u informiranju i uključivanju maturanata u inicijativu neka se jave na mail: vedrana.bi[at]gmail.com

    Plenum je odlučio dopustiti održavanje nastave na studiju uz rad (jedini izvanredan studij na FFZG-u) .

    Svi koji imaju informacije o broju stranih profesora u redovitoj nastavi (dokad su tu, drže li predavanja cijeli semestar ili su trebali održati samo neko za trajanja blokade) neka se jave na e-mail: kreso_jurak[at]yahoo.com
    Plenum će odlučiti što s takvim slučajevima kad bude imao više informacija.

    Rasprava o referendumu je otvorena pismom jedne osobe s Fakulteta koja upozorava na nepravilnosti vezane uz referendum. Jedno od pitanja vezano je uz etičnost ovog referenduma. Među ostalim, istaknut je problem kôda koji bi morao biti dostupan na pregled svima kako bi se spriječile sve manipulacije. Prijedlog: do sutrašnjeg plenuma neka se sastavi tekst očitovanja o referendumu koji će biti dan na glasanje plenumu.

    Prikazan je spot studenata Akademije dramskih umjetnosti. Plenum ga oduševljeno prihvaća.

    Izglasana je blokada za sutra te su izabrani moderatori i glasnogovornici.

    Vezani članci

    • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
    • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
    • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
    • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
    • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
    • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
    • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
    • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
    • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

    Događanja

    pogledaj sve

    Bookmarks

    pogledaj sve

    Fusnote

    pogledaj sve

    Natječaji i prijave

    pogledaj sve

    Plenum FFZG-a

    pogledaj sve