Novi List: Hrvatska i dalje na začelju: Izdvajanja za visoko školstvo 20 posto niža od europskog prosjeka

U 2008. godini za visoko obrazovanje izdvojeno je 0,87 posto BDP, EU prosjek je 1,14 posto BDP-a, a nordijske zemlje osiguravaju više od 2 posto BDP-a. Čak i značajan broj tranzicijskih država, novih EU članica, prema državnim ulaganjima u studije uvelike prestiže Hrvatsku.



Iz hrvatskog državnog proračuna prošle je godine za ukupne troškove visokog obrazovanja izdvojeno 2,7 milijarda kuna, što čini svega 0,87 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Iz ovih se podataka mogu izvući dva važna zaključka. Prvi je da se državna ulaganja u visoko školstvo ne povećavaju, dapače čak nešto i opadaju. Naime u 2003. Hrvatska je iz proračuna, dakle od sredstava koja su osigurali porezni obveznici, za visoko obrazovanje potrošila vrijednost od 0,88 posto BDP-a, a 2008. 0,01 posto manje.

Drugi je zaključak da ovim postotkom javnog financiranja visokog školstva naša zemlja i dalje bitno zaostaje za zemljama Europske Unije. Naime, državna izdvajanja za višu naobrazbu u 27 Unijinih članica iznosila su prosječno 1,14 posto BDP-a još 2003. godine, a u svega pet zemalja ujedinjene Europe postotak je bio ispod jedan. Tako manji dio BPD-a nego Hrvatska ulažu svega četiri europske države – Latvija 0,74 posto, Italija 0,78 posto, Malta 0,83 posto, Bugarska 0,84 posto. Iako i ona pripada »najgoroj« EU skupini gdje su izdvajanja manja od 1 posto, Češka daje ipak više od Hrvatske – 0,94 posto BDP-a.

Besplatni studiji nedovoljni

Kad bi željela ispuniti aktualni studentski zahtjev koji glasi »Potpuno javno financiranje javnog obrazovanja«, Hrvatska bi svoja proračunska davanja visokom školstvu trebala povećati za relativno mali iznos – svega 0,1 do 0,2 posto BDP-a. Izračun je jednostavan – BDP u prošloj je godini bio 299 milijarda kuna, a prema podacima koje Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa nije demantiralo, a sveučilišta potvrdila objavama ukupnog iznosa njima uplaćenih školarina, za stvarno »besplatne« studije, bez financijske participacije studenata, potrebno je dodatnih 300 do 500 milijuna kuna. No, čak ni ovim povećanjem izdvajanja za visoko školstvo ne bi dostigla 1 posto BDP-a, a kamoli europski prosjek.

Hrvatska u javnom financiranju visokog obrazovanja zaostaje više od 20 posto za prosjekom EU, a u usporedbi s nekim europskim državama naša su izdvajanja i do dva i pol puta manja. U državnim davanjima za studije prednjače nordijske zemlje u kojima se u te svrhe izdvaja i više od 2 posto BDP-a – 2,5 posto u Danskoj, 2,16 posto u Švedskoj, 2,05 u Finskoj. Norveška, koja nije članica Unije, također obilno iz proračuna financira visoko obrazovanje – s 2,32 posto BDP-a. I značajan broj tranzicijskih država, novih EU članica, prema državnim ulaganjima u studije uvelike prestiže Hrvatsku – Slovenija s 1,34 posto, Mađarska s 1,21 posto BDP-a.


Mirovine ili obrazovanje

U Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja prije nekoliko su godina izračunali da bi izdvajanja za visoko obrazovanje trebala rasti po stopi od 17,6 posto godišnje, i to uz uvjet da BDP nominalno raste 7,6 posto, pa da Hrvatska prema iznosima javnog financiranja izraženim u postotku BDP-a dostigne prosjek EU.

I kad se pogledaju podaci o tome koliko je udio izdvajanja za visoko školstvo u ukupnoj javnoj potrošnji, Hrvatska još puše za vratom Europi. U EU on prosječno iznosi 2,58 posto, a u Hrvatskoj je prošle godine bio tek 2,2 posto, i to unatoč tome što su ulaganja u obrazovanje ponešto rasla.

Za eventualne rasprave o tome od kuda bi se mogla namaknuti sredstva kako bi Hrvatska što prije dostigla europsku razinu u državnim izdvajanjima za visoko obrazovanje, korisna je usporedba koliko se trenutačno troši na druge sektore. Za mirovine se, kako je nedavno objavila Svjetska banka, izdvaja godišnje 11 posto BDP-a. Na povlaštene mirovine, koje uživa 180 tisuća ljudi, ide 2,2 posto BDP-a, što je dva i pol puta više nego što država potroši za visoko obrazovanje svih svojih građana.

Vesna Roller
Visokoobrazovanih u Hrvatskoj 18 posto, u EU 30 posto

Više i visoko obrazovanje u Hrvatskoj u 2007. godini imalo je 18,3 posto populacije u dobi između 25 i 34 godine – pokazuju to najnoviji podaci europske statističke agencije Eurostata. Kod starijeg dijela stanovništva, onih koji imaju više od 35 godina, postotak visokoobrazovanih je nešto niži, 15,7 posto.

Iako je Hrvatska povećala udio stanovnika s višim stupnjem naobrazbe (termin je »tercijarna naobrazba« od minimalno dvije godine ), još bitno zaostaje za prosjekom EU koji iznosi 30 posto visokoobrazovanih u skupini od 25 do 34 godine.

No, u trendovima rodne raspodjele slijedimo Europu, pa tako i kod nas više raste broj žena koje završavaju studije nego muškaraca. Tako je u najmlađoj grupi, od 25 do 34 godine, 23,4 posto žena s visokom naobrazbom te 13,6 posto muškaraca. U EU, u istoj dobnoj skupini, studije je završilo 33,5 posto žena te 26,4 posto muškaraca


*Originalno objavljeno u Novom Listu, 22. svibnja.

Vezani članci

  • 8. kolovoza 2018. Šamar, letva, kamen, znanost, jezik
    Odgovor Snježani Kordić
    Donosimo nastavak polemike članova radne grupe koja je u sklopu regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ sudjelovala u sastavljanju Deklaracije o zajedničkom jeziku. O „znanstvenosti“ polazišta Deklaracije i (ne)političnosti njezine temeljne pozicije, pročitajte u odgovoru Borisa Budena na reagiranje Snježane Kordić na tekst u kojem autor spor oko jezika pozicionira unutar konkretnih političkih, historijskih i ideoloških procesa, a izvan konteksta tzv. znanstvenog polja.
  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve