Novi List: Hrvatska i dalje na začelju: Izdvajanja za visoko školstvo 20 posto niža od europskog prosjeka

U 2008. godini za visoko obrazovanje izdvojeno je 0,87 posto BDP, EU prosjek je 1,14 posto BDP-a, a nordijske zemlje osiguravaju više od 2 posto BDP-a. Čak i značajan broj tranzicijskih država, novih EU članica, prema državnim ulaganjima u studije uvelike prestiže Hrvatsku.



Iz hrvatskog državnog proračuna prošle je godine za ukupne troškove visokog obrazovanja izdvojeno 2,7 milijarda kuna, što čini svega 0,87 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Iz ovih se podataka mogu izvući dva važna zaključka. Prvi je da se državna ulaganja u visoko školstvo ne povećavaju, dapače čak nešto i opadaju. Naime u 2003. Hrvatska je iz proračuna, dakle od sredstava koja su osigurali porezni obveznici, za visoko obrazovanje potrošila vrijednost od 0,88 posto BDP-a, a 2008. 0,01 posto manje.

Drugi je zaključak da ovim postotkom javnog financiranja visokog školstva naša zemlja i dalje bitno zaostaje za zemljama Europske Unije. Naime, državna izdvajanja za višu naobrazbu u 27 Unijinih članica iznosila su prosječno 1,14 posto BDP-a još 2003. godine, a u svega pet zemalja ujedinjene Europe postotak je bio ispod jedan. Tako manji dio BPD-a nego Hrvatska ulažu svega četiri europske države – Latvija 0,74 posto, Italija 0,78 posto, Malta 0,83 posto, Bugarska 0,84 posto. Iako i ona pripada »najgoroj« EU skupini gdje su izdvajanja manja od 1 posto, Češka daje ipak više od Hrvatske – 0,94 posto BDP-a.

Besplatni studiji nedovoljni

Kad bi željela ispuniti aktualni studentski zahtjev koji glasi »Potpuno javno financiranje javnog obrazovanja«, Hrvatska bi svoja proračunska davanja visokom školstvu trebala povećati za relativno mali iznos – svega 0,1 do 0,2 posto BDP-a. Izračun je jednostavan – BDP u prošloj je godini bio 299 milijarda kuna, a prema podacima koje Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa nije demantiralo, a sveučilišta potvrdila objavama ukupnog iznosa njima uplaćenih školarina, za stvarno »besplatne« studije, bez financijske participacije studenata, potrebno je dodatnih 300 do 500 milijuna kuna. No, čak ni ovim povećanjem izdvajanja za visoko školstvo ne bi dostigla 1 posto BDP-a, a kamoli europski prosjek.

Hrvatska u javnom financiranju visokog obrazovanja zaostaje više od 20 posto za prosjekom EU, a u usporedbi s nekim europskim državama naša su izdvajanja i do dva i pol puta manja. U državnim davanjima za studije prednjače nordijske zemlje u kojima se u te svrhe izdvaja i više od 2 posto BDP-a – 2,5 posto u Danskoj, 2,16 posto u Švedskoj, 2,05 u Finskoj. Norveška, koja nije članica Unije, također obilno iz proračuna financira visoko obrazovanje – s 2,32 posto BDP-a. I značajan broj tranzicijskih država, novih EU članica, prema državnim ulaganjima u studije uvelike prestiže Hrvatsku – Slovenija s 1,34 posto, Mađarska s 1,21 posto BDP-a.


Mirovine ili obrazovanje

U Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja prije nekoliko su godina izračunali da bi izdvajanja za visoko obrazovanje trebala rasti po stopi od 17,6 posto godišnje, i to uz uvjet da BDP nominalno raste 7,6 posto, pa da Hrvatska prema iznosima javnog financiranja izraženim u postotku BDP-a dostigne prosjek EU.

I kad se pogledaju podaci o tome koliko je udio izdvajanja za visoko školstvo u ukupnoj javnoj potrošnji, Hrvatska još puše za vratom Europi. U EU on prosječno iznosi 2,58 posto, a u Hrvatskoj je prošle godine bio tek 2,2 posto, i to unatoč tome što su ulaganja u obrazovanje ponešto rasla.

Za eventualne rasprave o tome od kuda bi se mogla namaknuti sredstva kako bi Hrvatska što prije dostigla europsku razinu u državnim izdvajanjima za visoko obrazovanje, korisna je usporedba koliko se trenutačno troši na druge sektore. Za mirovine se, kako je nedavno objavila Svjetska banka, izdvaja godišnje 11 posto BDP-a. Na povlaštene mirovine, koje uživa 180 tisuća ljudi, ide 2,2 posto BDP-a, što je dva i pol puta više nego što država potroši za visoko obrazovanje svih svojih građana.

Vesna Roller
Visokoobrazovanih u Hrvatskoj 18 posto, u EU 30 posto

Više i visoko obrazovanje u Hrvatskoj u 2007. godini imalo je 18,3 posto populacije u dobi između 25 i 34 godine – pokazuju to najnoviji podaci europske statističke agencije Eurostata. Kod starijeg dijela stanovništva, onih koji imaju više od 35 godina, postotak visokoobrazovanih je nešto niži, 15,7 posto.

Iako je Hrvatska povećala udio stanovnika s višim stupnjem naobrazbe (termin je »tercijarna naobrazba« od minimalno dvije godine ), još bitno zaostaje za prosjekom EU koji iznosi 30 posto visokoobrazovanih u skupini od 25 do 34 godine.

No, u trendovima rodne raspodjele slijedimo Europu, pa tako i kod nas više raste broj žena koje završavaju studije nego muškaraca. Tako je u najmlađoj grupi, od 25 do 34 godine, 23,4 posto žena s visokom naobrazbom te 13,6 posto muškaraca. U EU, u istoj dobnoj skupini, studije je završilo 33,5 posto žena te 26,4 posto muškaraca


*Originalno objavljeno u Novom Listu, 22. svibnja.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve