Novi List: Hrvatska i dalje na začelju: Izdvajanja za visoko školstvo 20 posto niža od europskog prosjeka

Iz hrvatskog državnog proračuna prošle je godine za ukupne troškove visokog obrazovanja izdvojeno 2,7 milijarda kuna, što čini svega 0,87 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Iz ovih se podataka mogu izvući dva važna zaključka. Prvi je da se državna ulaganja u visoko školstvo ne povećavaju, dapače čak nešto i opadaju. Naime u 2003. Hrvatska je iz proračuna, dakle od sredstava koja su osigurali porezni obveznici, za visoko obrazovanje potrošila vrijednost od 0,88 posto BDP-a, a 2008. 0,01 posto manje.

Drugi je zaključak da ovim postotkom javnog financiranja visokog školstva naša zemlja i dalje bitno zaostaje za zemljama Europske Unije. Naime, državna izdvajanja za višu naobrazbu u 27 Unijinih članica iznosila su prosječno 1,14 posto BDP-a još 2003. godine, a u svega pet zemalja ujedinjene Europe postotak je bio ispod jedan. Tako manji dio BPD-a nego Hrvatska ulažu svega četiri europske države – Latvija 0,74 posto, Italija 0,78 posto, Malta 0,83 posto, Bugarska 0,84 posto. Iako i ona pripada »najgoroj« EU skupini gdje su izdvajanja manja od 1 posto, Češka daje ipak više od Hrvatske – 0,94 posto BDP-a.


Kad bi željela ispuniti aktualni studentski zahtjev koji glasi »Potpuno javno financiranje javnog obrazovanja«, Hrvatska bi svoja proračunska davanja visokom školstvu trebala povećati za relativno mali iznos – svega 0,1 do 0,2 posto BDP-a. Izračun je jednostavan – BDP u prošloj je godini bio 299 milijarda kuna, a prema podacima koje Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa nije demantiralo, a sveučilišta potvrdila objavama ukupnog iznosa njima uplaćenih školarina, za stvarno »besplatne« studije, bez financijske participacije studenata, potrebno je dodatnih 300 do 500 milijuna kuna. No, čak ni ovim povećanjem izdvajanja za visoko školstvo ne bi dostigla 1 posto BDP-a, a kamoli europski prosjek.

Hrvatska u javnom financiranju visokog obrazovanja zaostaje više od 20 posto za prosjekom EU, a u usporedbi s nekim europskim državama naša su izdvajanja i do dva i pol puta manja. U državnim davanjima za studije prednjače nordijske zemlje u kojima se u te svrhe izdvaja i više od 2 posto BDP-a – 2,5 posto u Danskoj, 2,16 posto u Švedskoj, 2,05 u Finskoj. Norveška, koja nije članica Unije, također obilno iz proračuna financira visoko obrazovanje – s 2,32 posto BDP-a. I značajan broj tranzicijskih država, novih EU članica, prema državnim ulaganjima u studije uvelike prestiže Hrvatsku – Slovenija s 1,34 posto, Mađarska s 1,21 posto BDP-a.



U Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja prije nekoliko su godina izračunali da bi izdvajanja za visoko obrazovanje trebala rasti po stopi od 17,6 posto godišnje, i to uz uvjet da BDP nominalno raste 7,6 posto, pa da Hrvatska prema iznosima javnog financiranja izraženim u postotku BDP-a dostigne prosjek EU.

I kad se pogledaju podaci o tome koliko je udio izdvajanja za visoko školstvo u ukupnoj javnoj potrošnji, Hrvatska još puše za vratom Europi. U EU on prosječno iznosi 2,58 posto, a u Hrvatskoj je prošle godine bio tek 2,2 posto, i to unatoč tome što su ulaganja u obrazovanje ponešto rasla.

Za eventualne rasprave o tome od kuda bi se mogla namaknuti sredstva kako bi Hrvatska što prije dostigla europsku razinu u državnim izdvajanjima za visoko obrazovanje, korisna je usporedba koliko se trenutačno troši na druge sektore. Za mirovine se, kako je nedavno objavila Svjetska banka, izdvaja godišnje 11 posto BDP-a. Na povlaštene mirovine, koje uživa 180 tisuća ljudi, ide 2,2 posto BDP-a, što je dva i pol puta više nego što država potroši za visoko obrazovanje svih svojih građana.

Visokoobrazovanih u Hrvatskoj 18 posto, u EU 30 posto

Više i visoko obrazovanje u Hrvatskoj u 2007. godini imalo je 18,3 posto populacije u dobi između 25 i 34 godine – pokazuju to najnoviji podaci europske statističke agencije Eurostata. Kod starijeg dijela stanovništva, onih koji imaju više od 35 godina, postotak visokoobrazovanih je nešto niži, 15,7 posto.

Iako je Hrvatska povećala udio stanovnika s višim stupnjem naobrazbe (termin je »tercijarna naobrazba« od minimalno dvije godine ), još bitno zaostaje za prosjekom EU koji iznosi 30 posto visokoobrazovanih u skupini od 25 do 34 godine.

No, u trendovima rodne raspodjele slijedimo Europu, pa tako i kod nas više raste broj žena koje završavaju studije nego muškaraca. Tako je u najmlađoj grupi, od 25 do 34 godine, 23,4 posto žena s visokom naobrazbom te 13,6 posto muškaraca. U EU, u istoj dobnoj skupini, studije je završilo 33,5 posto žena te 26,4 posto muškaraca