Branko Mijić: Kulturocid ili suicid

Prenosimo komentar Branka Mijića koji je objavljen u današnjem izdanju Novoga lista. Zahvaljujemo anonimnom podržavatelju / anonimnoj podržavateljici na ustupanju članka.


Ministar obrazovanja, znanosti i športa, Dragan Primorac, pokazao je kako njegovo ministarstvo očito raspolaže ogromnim novcem, ukinuvši obvezu vraćanja besplatnih udžbenika, što za posljedicu ima tiskanje novih knjiga svake godine, a što će pak svake godine porezne obveznike stajati oko pola milijarde kuna. Glasnogovornik Ministarstva Duje Bonacci opravdao je potez svog šefa obrazloženjem kako svi maturanti moraju imati sve udžbenike uza se, kako bi uspješno pripremili maturu. Godišnje će Ministarstvo tako nove udžbenike plaćati isto koliko bi ih izašlo preuzimanje potpunog troška studentskih školarina u dvije godine.

Sanaderova Vlada napokon je priznala da su studentske blokade fakulteta opravdane, a zahtjevi za besplatnim školovanjem itekako realni i ostvarivi!

Potvrdio je to svojim potpisom na ukidanje obaveze povratka besplatnih udžbenika ministar Primorac čime će pola milijarde kuna novca poreznih obveznika svake godine bespovratno završavati u smeću! Zaista, divan predizborni mamac i šampionska rastrošnost za državu u banani, recesiji i krizi koja više ni svoju blagajnu prema priznanju ministra Šukera ne može napuniti. Od ovakve katastrofalne odluke jedino je luđe obrazloženje Primorčevog glasnogovornika Duje Bonaccija da su na taj način željeli omogućiti učenicima koji pripremaju maturu da imaju sve udžbenike kod sebe. Ili Primorac i Bonacci ne žive s nama u istoj Hrvatskoj ili ne znaju kako se u njoj živi.

Studenti su u pravu, jer bi besplatno školovanje koje zahtijevaju stajalo državu tristotinjak milijuna kuna godišnje. Budući da znanje nije kratkotrajna i pokvarljiva roba, taj ulog neće završiti na otpadu i reciklaži poput jednokratnih Primorčevih »always« knjiga. Drugi izdašni dar kojim Sanader i HDZ spašavaju svoju vlast uoči lokalnih izbora, onaj namijenjen zaposlenicima javnih službi kojim je potkupljen predizborni štrajk, u konačnici će porezne obveznike stajati čak 9 milijardi kuna! Dakle, čak 30 godina besplatnog školovanja svih hrvatskih studenata!

I dok izdavači udžbenika zadovoljno trljaju ruke, jer im je ovim velikodušnim potezom ministrovog pera omogućen siguran i unosan posao, bez ikakvog stresa ili tržišnog rizika, osim bacanja novca u vjetar nikoga ne zabrinjava kolektivna slika društva koje jednogodišnje udžbenike proglašava mrtvim. Štoviše, tretira ih jednako poput trulog voća i povrća, strvina, odbačenih plastičnih vrećica i ambalaže, rashodovanih televizora… Vraćamo li se to u devedesete kada su kao odgovor na »srbočetničku komunističku agresiju« na Hrvatsku kao prve žrtve odmazde pale ćirilićne knjige koje su se nemilice čistile s polica knjižnica i završavale ako ne na lomači ili kao ogrjev na nekom od istih tih smetlišta gdje ova vlast misli pokapati školske udžbenike?

Ima li za knjigu dostojanstvenijeg posljednjeg počivališta od deponija, postoji li socijalno prihvatljiviji i osjetljiviji način za sufinanciranje onih učenika i obitelji skromnog kućnog budžeta? Ništa naravno na ovom svijetu nije besplatno, ni studiranje, ni udžbenici, ali misli li ova vlast pitati svoje građane koga bi i što financirali ili se ovakvim rasipništvom nastoji izboriti isključivo za svoj opstanak na vlasti?

Znaju li ti pijani milijarderi da nas ovakvim kulturocidom posve izvjesno uvlače u kolektivni suicid?

Vezani članci

  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve