OTVORENO PISMO REKTORU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PROF. DR. ALEKSI BJELIŠU ZBOG POVREDA LJUDSKIH PRAVA I DISKRIMINACIJE DIJELA STUDENATA NA HRVATSKIM STUDI

CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE – BABE – CESI – KUĆA LJUDSKIH PRAVA

Zagreb, 30. travanj 2009.
Sveučilište u Zagrebu
rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš
fax. +385 1 4564 008

Poštovani,

nevladine udruge koje već niz godina rade na promociji i zaštiti ljudskih prava i demokratizaciji društva reagiraju ovim putem zbog uočenih grubih povreda ljudskih prava i diskriminacije dijela studenata/ica Hrvatskih studija sa Sveučilišta u Zagrebu. Kao što je svima poznato već nekoliko dana traju studentske blokade pojedinih Fakulteta u Zagrebu i drugim gradovima diljem Hrvatske. Dio studenata/ica Hrvatskih studija također je želio iskoristiti svoje ustavno pravo na miran prosvjed, ali im je to onemogućeno zaključavanjem zgrade Hrvatskih studija od strane uprave fakulteta i selektivnim puštanjem u zgradu samo onih studenata/ica koji su protiv blokade . Time se je nedvojbeno prekršilo pravo građana na izražavanje i pravo na slobodu okupljanja, a i dalje se provodi diskriminacija onih studenata/ica koji zagovaraju blokadu.

Naime, svima je poznato da je 1. siječnja 2009. godine stupio na snagu Zakon o suzbijanju diskriminacije (u daljnjem tekstu Zakon) koji izričito zabranjuje diskriminaciju temeljenu na „političkom ili drugom uvjerenju“. Uvidom u ovaj slučaj nedvojbeno se može utvrditi kako zabrana ulaska od strane uprave Fakulteta u zgradu Hrvatskih studija onim studentima/icama koji imaju „uvjerenje da su za besplatno školstvo i da taj cilj žele postići građanskim prosvjedom – blokadom“ predstavlja klasičan primjer direktne diskriminacije (čl. 2 stavak 1 Zakona). Štoviše, postoje i indirektni dokazi (sastavljanje popisa studenata koji mogu ući u zgradu, izjave pojedinh svjedoka o verbalnom vrijeđanju) o sustavnom uznemiravanju studenata/ica koji su za blokadu, a što kod njih uzrokuje strah, te se stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje a što je Zakonom zabranjeno (čl 3. stavak 1. Zakona).

U ovom slučaju uprava Fakulteta ni na koji način ne može se pozivati na iznimku o zabrani diskriminacije (čl. 9. stavak 2, točka 1) u smislu da je takvo postupanje određeno zakonom u cilju prevencije kaznenih i prekršajnih djela te da su upotrijebljena sredstva primjerena i nužna cilju koji se želi postići. Naime, iz ostalih prosvjeda studenata/ica diljem Hrvatske vidljivo je da studenti za vrijeme blokade ne čine niti kaznena niti prekršajna djela (to im brani i kodeks ponašanja koji su usvojili/e), a štoviše sam Fakultet nije upotrijebio sredstva primjerena i nužna cilju već je priskočio represivnoj mjeri zaključavanja fakultetske zgrade i selektivnom pristupu studenata u zgradu. Nedopustivo je da studenti/ce ne mogu ući u prostorije svoga fakulteta zbog svog poltičkog ili drugog uvjerenja.

Ovakvo diskriminatorno postupanje u suprotnosti je i sa etičkim Kodeksom Sveučilišta u Zagrebu, posebno sa čl. 7, stavak 1 Kodeksa koji zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije i uznemiravanja.

Od Vas rektora tražimo da ODMAH učinite sve što je u Vašoj moći da se prestane sa diskriminacijom i uznemiravanjem studenata na Hrvatskim studijima i da se svima omogući pristup u zgradu Fakulteta.

Ovim putem obavještvamo i Pučkog pravobranitelja kao i državno odvjetništvo RH da u okviru svojih ovlasti reagiraju na ovaj slučaj povrede ljudskih prava i diskriminacije dijela studenata Hrvatskih studija.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.