OTVORENO PISMO REKTORU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU PROF. DR. ALEKSI BJELIŠU ZBOG POVREDA LJUDSKIH PRAVA I DISKRIMINACIJE DIJELA STUDENATA NA HRVATSKIM STUDI

CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE – BABE – CESI – KUĆA LJUDSKIH PRAVA

Zagreb, 30. travanj 2009.
Sveučilište u Zagrebu
rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš
fax. +385 1 4564 008

Poštovani,

nevladine udruge koje već niz godina rade na promociji i zaštiti ljudskih prava i demokratizaciji društva reagiraju ovim putem zbog uočenih grubih povreda ljudskih prava i diskriminacije dijela studenata/ica Hrvatskih studija sa Sveučilišta u Zagrebu. Kao što je svima poznato već nekoliko dana traju studentske blokade pojedinih Fakulteta u Zagrebu i drugim gradovima diljem Hrvatske. Dio studenata/ica Hrvatskih studija također je želio iskoristiti svoje ustavno pravo na miran prosvjed, ali im je to onemogućeno zaključavanjem zgrade Hrvatskih studija od strane uprave fakulteta i selektivnim puštanjem u zgradu samo onih studenata/ica koji su protiv blokade . Time se je nedvojbeno prekršilo pravo građana na izražavanje i pravo na slobodu okupljanja, a i dalje se provodi diskriminacija onih studenata/ica koji zagovaraju blokadu.

Naime, svima je poznato da je 1. siječnja 2009. godine stupio na snagu Zakon o suzbijanju diskriminacije (u daljnjem tekstu Zakon) koji izričito zabranjuje diskriminaciju temeljenu na „političkom ili drugom uvjerenju“. Uvidom u ovaj slučaj nedvojbeno se može utvrditi kako zabrana ulaska od strane uprave Fakulteta u zgradu Hrvatskih studija onim studentima/icama koji imaju „uvjerenje da su za besplatno školstvo i da taj cilj žele postići građanskim prosvjedom – blokadom“ predstavlja klasičan primjer direktne diskriminacije (čl. 2 stavak 1 Zakona). Štoviše, postoje i indirektni dokazi (sastavljanje popisa studenata koji mogu ući u zgradu, izjave pojedinh svjedoka o verbalnom vrijeđanju) o sustavnom uznemiravanju studenata/ica koji su za blokadu, a što kod njih uzrokuje strah, te se stvara ponižavajuće ili uvredljivo okruženje a što je Zakonom zabranjeno (čl 3. stavak 1. Zakona).

U ovom slučaju uprava Fakulteta ni na koji način ne može se pozivati na iznimku o zabrani diskriminacije (čl. 9. stavak 2, točka 1) u smislu da je takvo postupanje određeno zakonom u cilju prevencije kaznenih i prekršajnih djela te da su upotrijebljena sredstva primjerena i nužna cilju koji se želi postići. Naime, iz ostalih prosvjeda studenata/ica diljem Hrvatske vidljivo je da studenti za vrijeme blokade ne čine niti kaznena niti prekršajna djela (to im brani i kodeks ponašanja koji su usvojili/e), a štoviše sam Fakultet nije upotrijebio sredstva primjerena i nužna cilju već je priskočio represivnoj mjeri zaključavanja fakultetske zgrade i selektivnom pristupu studenata u zgradu. Nedopustivo je da studenti/ce ne mogu ući u prostorije svoga fakulteta zbog svog poltičkog ili drugog uvjerenja.

Ovakvo diskriminatorno postupanje u suprotnosti je i sa etičkim Kodeksom Sveučilišta u Zagrebu, posebno sa čl. 7, stavak 1 Kodeksa koji zabranjuje bilo koji oblik diskriminacije i uznemiravanja.

Od Vas rektora tražimo da ODMAH učinite sve što je u Vašoj moći da se prestane sa diskriminacijom i uznemiravanjem studenata na Hrvatskim studijima i da se svima omogući pristup u zgradu Fakulteta.

Ovim putem obavještvamo i Pučkog pravobranitelja kao i državno odvjetništvo RH da u okviru svojih ovlasti reagiraju na ovaj slučaj povrede ljudskih prava i diskriminacije dijela studenata Hrvatskih studija.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve