kolumna 8. svibnja 2009.

Pismo podrške nastavnika i djelatnika akademskih institucija te osoba iz kulturne i intelektualne javnosti

U srijedu, 6. svibnja, objavili smo otvoreno pismo koje je sastavila stanovita profesorica Filozofskog fakuteta u Zagrebu i pozvala svoje kolege da ga potpišu u znak podrške studentima koji prosvjeduju. Objavljujemo ponovno to pismo, ovaj put uz popis dosad potpisanih nastavnika i djelatnika Filozofskog i drugih fakulteta i institucija te osoba iz kulturne i intelektualne javnosti.

Poštovani,

zbivanja na hrvatskim sveučilištima dosegla su točku u kojoj sve institucionalne oblike djelovanja moramo smatrati iscrpljenima.

Pokazala nam je to blokada fakulteta koja upravo traje. Ona je čin građanske neposlušnosti, akt za kojim su studenti posegli nakon što opetovani zahtjevi da se izmijeni sustav visokog školstva nisu urodili plodom.

Blokada je i više od građanske neposlušnosti: po načinu izvedbe i procesima odlučivanja ona je akt direktne demokracije kakav na ovim prostorima nikada nismo imali prilike vidjeti. Fakulteti pod blokadom vriju, žive, dišu punim plućima; održavaju se predavanja i radionice, analiziraju se mediji, prevode tekstovi, snimaju filmovi i pokreću umjetničke akcije; svaki je takav fakultet jedan veliki praktikum društvenog aktivizma. Ozbiljnost i predanost rasprava na plenumima, napori da se na tim višesatnim mnogoljudnim skupovima uspostavi dijalog i održi tolerancija, obrazovanost studenata i jasnoća njihovih stavova — sve je to moralo zadiviti svakog promatrača; nas svakako jest.

Mediji posljednjih tjedana pokušavaju odgonetnuti studentski bunt: uspoređuju ga s ’68 i ’71, tumače ga kao proljetni mladenački hir s nejasnim ciljevima, pitaju se tko vuče konce iz prikrajka. Nije u tome stvar. O ovome se radi: pred naše je društvo stupila mladež potpuno svjesna svoga stava, dovoljno hrabra da taj stav javno iznese, dovoljno mudra da ga obrazloži, i dovoljno lucidna da sve što želi koncentrira u jednu svima razumljivu poruku: obrazovanje mora biti besplatno.

Oni koji su se pred ovom mladeži i njihovom porukom pokazali neosviještenima, nedovoljno hrabrima, nedoraslima i mutnima — jesu u prvom redu institucije: od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa do stručnih vijeća fakulteta. Od tih su institucija studenti zatražili: počnite raditi svoj posao. Ukazali su na krupan društveni problem koji bi nadležni, financirani od svih građana Hrvatske, imali riješiti. Umjesto rješenja svjedočili smo brutalnoj transmisiji pritiska po stupnjevima hijerarhije, pri čemu je početnoj točki transmisije — Rektorskome zboru — isključivo bitna trenutna deblokada fakulteta.

Na geslo „Znanje nije roba“ stupnjevi su se hijerarhije složno oglušili.

No u općem je interesu da znanje učinimo dostupnim svima, čak i onima koji u troškovima studija ne bi mogli financijski participirati. Jer ukoliko znanje ne bude dostupno svima, ono neće ni služiti svima — služit će isključivo onima koji su ga stekli. Stjecanje znanja svest će se na korak u osobnoj karijeri (“benefit”). “Opći interes” postat će vrlo, vrlo apstraktan pojam.

Ali ovih dana na našim fakultetima opći je interes krajnje konkretan, krajnje opipljiv. Ovih nam dana studenti govore, jasno i glasno, iz dana u dan: znanje ne smije biti privilegija, nego pravo.

I kako je na to reagirala država, koju smo zadužili da zastupa opći interes i čuva prava?

Praznim frazama. Politikantstvom. Pritiscima i prijetnjama. Bahatošću.

Umjesto da je nadležnoga dužnosnika spustila s visine samovažnosti na sastanke studentskih plenuma (kako bi u otvorenom razgovoru pokušao promijeniti tijek blokade, a možda i vlastita stajališta) — država je odabrala put ignoriranja.

Upravo ovdje, u uznositoj nespremnosti prozvanih institucija na dijalog, u njihovu tvrdoglavu nepriznavanju kritike, ovaj studentski bunt prokazao je ključni problem hrvatskoga društva. Institucije nisu spremne rješavati probleme na koje im društvo ukazuje. Nisu te probleme spremne ni čuti. I ne radi se o osobama, pojedincima: radi se o čitavoj kulturi političkih elita.

Mi, potpisnici ovog pisma, ne želimo biti takvi.

Zato podržavamo studentski bunt, podržavamo i njegove metode i njegove ciljeve, i divimo se njihovoj borbi za akademsku, ali i društvenu budućnost svih nas: za budućnost pristojniju, razumniju, ljudskiju.

nastavnici i djelatnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nastavnici ostalih fakulteta i sveučilišta u Hrvatskoj i inozemstvu, članovi instituta kulturna i intelektualna javnost
1. Meri Tadinac
2. Ivana Hromatko
3. Anita Peti Stantić
4. Jasmina Vojvodić
5. Andrea Zlatar Violić
6. Dean Duda
7. Lada Čale Feldman
8. Neven Jovanović
9. Tomislav Pletenac
10. Katarina Brajdić
11. Zvonko Kovač
12. Morana Čale
13. Višnja Rogošić
14. Tatjana Peruško
15. Zvonko Maković
16. Marija Kraljević
17. Dušan Marinković
18. Davor Dukić
19. Andreja Ponikvar
20. David Šporer
21. Mate Kapović
22. Teo Radić
23. Nino Zubović
24. Ana Tomljenović
25. Borislav Mikulić
26. Marija Španjić
27. Zrinka Božić Blanuša
28. Ivana Peruško
29. Marinko Koščec
30. Hrvoje Jurić
31. Aleksandar Mijatović
32. Ivana Perica
33. Sven Cvek
34. Branislav Oblučar
35. Dimka Saavedra
36. Ivan Majić
37. Maša Kolanović
38. Tatijana Pišković
39. Andrea Milanko
40. Danijela Lugarić
41. Lino Veljak
42. Janica Tomić
43. Igor Mikecin
44. Ivica Baković
45. Pirkko Luoma
46. Snježana Husić
47. Carina Ǻslund
48. Rikke Alma Fjeldgaard
49. Ivana Latković
50. Mislav Ježić
51. Marina Protrka
52. Vlasta Erdeljac
53. Nenad Ivić
54. Tomislav Brlek
55. Ivana Olujić
56. Zvonimir Novoselec
57. Jasna Novak Milić
58. Ana Vasung
59. Tanja Bukovčan
60. Ivona Grgurinović
61. Živa Benčić
62. Darija Maslić Seršić
63. Branko Đaković
64. Anita Lauri Korajlija
65. Lana Molvarec
66. Slaven Jurić
67. Andrea Vranić
68. Blaž Rebernjak
69. Mirjana Tonković
70. Elenmari Pletikos
71. Robert Faber
72. Milka Car
73. Vivijana Radman
74. Katica Ivanković
75. Veseljka Rebić
76. Petar Vuković
77. Clémentine Choubrac
78. Ozren Žunec
79. Marijana Belaj
80. Gordana Keresteš
81. Sanja Slukan Marković
82. Valerio Bacak
83. Vladimir Mateljan
84. Manda Svirac
85. Francesca Maria Gabrielli
86. Branka Galić
87. Đurđica Čilić Škeljo
88. Nela Gubić
89. Ivana Maslač
90. Kruno Kardov
91. Kristina Katalinić
92. Jasmina Sočo
93. Sanja Lončar
94. Petra Kelemen
95. Majda Bojić
96. Milana Černelić
97. Vlado Pandžić
98. Dubravka Zima
99. Nevena Škrbić Alempijević
100. Željana Vučina
101. Dubravka Oraić Tolić
102. Anton Vukelić
103. Vedrana Spajić Vrkaš
104. Virna Karlić
105. Frano Dulibić
106. Suzana Coha
107. Vladimir Pletenac (redovni profesor u miru)
108. Tihana Rubić
109. Mladen Tomorad
110. Vjeran Katunarić
111. Margareta Jelić
112. Ksenija Klasnić
113. Petar Korunić
114. Benjamin Čulig
115. Tatjana Veljačić
116. Martina Domines Veliki
117. Gordana Matić
118. Ivana Zagorac
119. Marta Andrić
120. Nataša Štefanec
121. Marijana Bjelić
122. Poljak Nastja
123. Sanjin Sorel
124. Barbara Kerovec
125. Matija Ivačić
126. Adrijana Vidić
127. Branko Vuletić
128. Jura Bakran
129. Alexander Hoyt
130. Ante Jelušić
131. Heli Hajdić
132. Sanja Roić
133. Gordana Škorić
134. Vesna Buško
135. Petra Šoštarić
136. Vesna Deželjin
137. Srećko Travaš
138. Vesna Janković
139. Krešimir Jurak
140. Petra Rodik
141. Robert Šešerko
142. Mirjana Krizmanić (red prof. u miru)
143. Goran Hutinec
144. Matija Sinković
145. Predrag Marković		 1. Vlasta Zajec (Institut za povijest umjetnosti)
2. Tomislav Zajec (Akademija dramskih umjetnost)
3. Nenad Smokrović(FFRI)
4. Karmen Lončarek (Medicinski fakultet u Rijeci)
5. Nebojša Blanuša (FPZ)
6. Gordana P. Crnković (University of Washington, Seattle)
7. Renata Jambrešić Kirin (Institut za etnologiju i folkloristiku)
8. Ines Prica (Institut za etnologiju i folkloristiku)
9. Žarko Paić (TTF)
10. Reana Senjković (Institut za etnologiju i folkloristiku)
11. Mario Vrbančić (Sveučilište u Zadru, Akademija dramskih umjetnosti, Sveučilište u
Melbourneu)
12. Senka Vrbančić (Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Melbourneu)
13. Majda Trobok (FFRI)
14. Goran Pavel Šantek (Sveučilište u Zadru)
15. Sandra Križić Roban (Institut za povijest umjetnosti)
16. Vladimir Biti (Institut za Slavistiku, Beč, Austrija)
17. Janka Vukmir (Institut za suvremenu povijest)
18. Daša Drndić (FFRI)
19. Barbara Blasin (Arhitektonski fakultet, Studij dizajna)
20. Saša Ilijić (FER, Sveučilište u Zagrebu)
21. Ivan Lozica (Institut za etnologiju i folkloristiku)
22. Irena Kraševac (Institut za povijest umjetnosti)
23. Dejan Kršić (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu)
24. Ljiljana Kolešnik (Institut za povijest umjetnosti)
25. Lana Peternel (Institut za antropologiju)
26. Ana Malnar (Institut za antropologiju)
27. Mato Ilijić (Akademija dramskih umjetnika)
28. Alida Bremer (S. Fischer Stiftung)
29. Darko Androić (PMF)
30. Velimir Visković (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)
31. Zvjezdana Markešina (NSK Zagreb)
32. Bruno Gamulin (Akademija dramskih umjetnosti, Zagreb)
33. Nataša Polgar (Institut za etnologiju i kulturnu antropologiju)
34. Tomislav Lerotić (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu)
35. Stanko Andrić (Hrvatski institut za povijest)
36. Zdeslav Hrepić (Fort Hays State University)
37. Igor Štiks (University of Edinburgh)
38. Damir Šoh (Hrvatski studiji)
39. Nikola Vuletić (Sveučilište u Zadru)
40. Marko Lukić (Sveučilište u Zadru)
41. Leonida Kovač (ALU Zagreb)
42. Igor Čaljkušić (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu)
43. Biljana Kašić (Sveučilište u Zadru)
44. Barbara Vodanović (Sveučilište u Zadru)
45. Dubravka Saulan (Sveučilište u Zadru)
46. Sanja Lazarin (Institut za migracija i narodnosti)
47. Vjeran Zuppa (ADU Zagreb)
48. Iva Grgić (Sveučilište u Zadru)
49. Matko Meštrović (Ekonomski institut)
50. Agata Juniku (ADU Zagreb)
51. Sofija Sorić (Sveučilište u Zadru)
52. Nicole Hewitt (ALU Zagreb)
53. Jelena Marković (Institut za etnologiju I folkloristiku)
54. Robert Ravnić (NSK)
55. Goran Petercol
56. Ivana Sajko (ADU)
57. Ljubica Matek (FF Osijek)
58. Jasna Poljak Rehlicki (FF Osijek)
59. Helena Popović (FPZ)
60. Iza Kavedžija (Oxford)
61. Mirijana Hameršak (Institut za etnologiju i folkloristiku)
62. Ivan Šiber (FPZ)
63. Diana Stolac (FFRI)
64. Ljiljana Marks (Institut za etnologiju i folkloristiku)
65. Mirna Sindičić Sabljo (Sveučilište u Zadru)
66. Jasna Čapo (Institut za etnologiju i folkloristiku)
67. Tomislav Kuzmanović (Sveučilište u Zadru)
68. Sanja Špoljar Vržina, (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar)
69. Boris Berić (FFOS)
70. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić (Sveučiliste u Zadru)
71. Vesna Ukić (Sveučilište u Zadru)
72. doc. mr. Zvjezdana Jembrih ( ALU)
73. Jaka Primorac (IMO)
74. Sandi Vidulić, (Umjetnička akademija u Splitu)
75. Siniša Bilić-Dujmušuić (Sveučilište u Zadru)
76. Lucijana Šešelj, (Sveučilište u Zadru)
77. Lada Radin, dr. vet. med. (Veterinarski fakultet)
78. Nikša Dubreta (FSB)79. Ivana Horbec (Hrvatski institut za povijest)
79. Goran Sergej Pristaš (ADU)
80. Benjamin Perasović (Kineziološki fakultet)
81. Matko Sršen (ADU)
82. Dajana Jurkin
(Sveučilište u Zadru)
83. Iva Pleše (Institut za etnologiju i folkloristiku)
84. Sanja Zubčić (FFRI)
85. Ognjenka Finci
(Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu)
86.Zdravko Grebo
(Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu)
87. Marko Kapović, (Sveučilište u Zadru)88. Dijana Ćurković (FFST, IHJJ)		 1. Tanja Vrvilo
2. Damir Bartol Indoš
3. Robert Perišić (pisac)
4. Dubravko Torijanac (režiser)
5. Iva Prosoli (MGZ)
6. Vesna Kosec Torijanac (HNK Varaždin)
7. Boris Perić (književnik)
8. Branko Čegec (književnik)
9. Augusta Fabijanić (urednica)
10. Željko Špoljar (književnik)
11. Đuro Tomljenović (novinar, HTV)
12. Boris Greiner (umjetnik)
13. Gordana Gelenčer (novinarka Lidera)
14. Tajana Pavić, (Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju KB Sestre milosrdnice)
15. Božidar Alajbegović (književnik)
16. Kruno Lokotar (književnik)
17. Irena Bekić (Galerija “Prozori” )
18. Dražen Katunarić (pjesnik esejist i prevoditelj)
19. Velimir Đuretić (novinar, HTV)
20. Sibila Serdarević (Fraktura)
21. Ludwig Bauer (književnik)
22. Jagna Pogačnik (književna kritičarka)
23. Radovan Marčić (redatelj i publicist)
24. Željkica Lozo (novinarka)
25. Nives Franić (Gradska knjižnica, Umag)
26. Josip Ivančić Pino (umjetnik)
27. Eugen Borkovsky (umjetnik)
28. Goran Ferčec (pisac)
29. Zlatko Kopljar (umjetnik)
30. Nataša Govedić (nezavisna znanstvenica i kritičarka)
31. Jasmina Bavoljak (Galerija Kolovićevi dvori)
32. Krešimir Pintarić (pisac)
33. Mišković Slobodanka (Odjel gradske uprave za kulturu, Rijeka)
34. Vanja Tataj (Odjel gradske uprave za kulturu, Rijeka)
35. Šarlija Plamena (Odjel gradske uprave za kulturu, Rijeka)
36. Saša Martinović Kunović (galerija ”Modulor”)
37. David Kabalin (arhitekt)
38. Miloš Đurđević (književnik)
39. Božo Dujmović (urednika naklade Breza)
40. Antonija Novaković (spisateljica)
41. Sanja Bachrach-Krištofić (umjetnica)
42. Mario Krištofić (umjetnik)
43. Vanja Kaderžabek (Zagrebački holding, Podružnica AGM)
44. Barbara Matejčić (novinarka)
45. Sanja Sarnavka (BaBe)
46. Lidija Pavletić (Centar za filozofiju medija)
47. Branko Matan (Gordogan)
48. Boris Postnikov (književni kritičar)
49. Gordana Vnuk (Eurokaz)
51. Zoran Pongrašić (književnik)
52. Ana Đokić (književnica)
53. Evelina Rudan Kapec (književnica)
53. Srećko Horvat (filozof)
54. Dean Trdak (prevoditelj)
55. Marina Job (novinarka)
56. Goran Ferčec (pisac)
57. Grozdana Cvitan (književnica)
58. Predrag Lucić (novinar)
59. Ljiljana Škalec-Stanković (HNK Varaždin)
60. Seid Serdarević (Fraktura)
61. Ivana Bago (nezavisna kustosica)
62. Antonija Majača (Galerija Miroslav Kraljević)
63. Dubravko Mihanović (dramski pisac)
64. Željka Tučinović (Hrvatski centar ITI)
65. Srđan Dvornik (sociolog)
66. Tanja Radović (književnica)
67. Borivoj Ćosić (književnik)
68. Lidija Klasić Krnjaić (novinarka)
69. Slavenka Drakulić (književnica)
70. Vesna Kesić (novinarka)
71. Dalibor Martinis (umjetnik)
72. Đurđa Knežević (slobodna publicistkinja i književnica)
73. Urša Raukar (glumica)
74. Niko Gamulin (urbanist)
75. Mislav Brečić (Hrvatski radio)
76. Sanja Lovrenčić (književnica)
77. Vesna Vuković [BLOK]
78. Ivo Martinović (MAPA)
79. Andreja Kulunčić (umjetnica)
80. Milica Lukšić (knjioževnica i prevoditeljica)
81. Vesna Biga, knjizevnica
82. Hajrudin Hromadžić, docent, (vanjski suradnik FFZG I FFRI)
83. Trpimir Matasović, (kritičar)
84. Tajana Gašparović (urednica i dramaturginja HR)
85. Nenad Radović (dip. ing. stroj.)
86. Polona Glavan, (spisateljica i prevoditeljica, Ljubljana)
87. Amelio Vekić
(Dipl. arheolog)
88. Jasna Mesarić (redateljica)
89. Zdenka Sviben (viši knjižničar)
90. Siniša Labrović (umjetnik)
91. Branko Maleš (književnik)
92. Ljubo Pauzin (književnik)
93. Borivoj Radaković (književnik)
94. Nada Vrkljan Križić (povjesničarka književnosti)
95. Nenad Bartolčić (Moderna vremena )
96. Una Bauer (Ph.D. student University in London)
97. Nenad Perković (nagual, Zarez)
98. Željko Ivanjek (književnik)
99. Nenad Rizvanović (književnik)
100. Marko Pogačar (knjizevnik)
101. Sanja Iveković (umjetnica)
102. Branko Sviben (redatelj)
103. Sandro Đukić (umjetnik)
104. Elvis Bošnjak (glumac i dramski pisac)
105. Nataša Medved
(prevoditeljica i urednica)
106. Klen Šamarinac (novinar)
107. Ranka Mesarić (redateljica, HR)
108. Darija Žilić (književna kritičarka)
109. Damir Pavuna (Integra d.o.o.)
110. Jagoda Novak (Centar za ljudska prava)

Nastavnici i djelatnici FF-a, drugih fakulteta i akademskih institucija te osobe iz javnog života koji bi nam htjeli pružiti podršku potpisivanjem ovog pisma mogu se obratiti profesoru Tomislavu Pletencu, koji ažurira ovaj popis, na e-mail adresu tpletena[@]ffzg.hr.

Tagovi:

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve