kolumna 8. svibnja 2009.

Pismo podrške nastavnika i djelatnika akademskih institucija te osoba iz kulturne i intelektualne javnosti

U srijedu, 6. svibnja, objavili smo otvoreno pismo koje je sastavila stanovita profesorica Filozofskog fakuteta u Zagrebu i pozvala svoje kolege da ga potpišu u znak podrške studentima koji prosvjeduju. Objavljujemo ponovno to pismo, ovaj put uz popis dosad potpisanih nastavnika i djelatnika Filozofskog i drugih fakulteta i institucija te osoba iz kulturne i intelektualne javnosti.

Poštovani,

zbivanja na hrvatskim sveučilištima dosegla su točku u kojoj sve institucionalne oblike djelovanja moramo smatrati iscrpljenima.

Pokazala nam je to blokada fakulteta koja upravo traje. Ona je čin građanske neposlušnosti, akt za kojim su studenti posegli nakon što opetovani zahtjevi da se izmijeni sustav visokog školstva nisu urodili plodom.

Blokada je i više od građanske neposlušnosti: po načinu izvedbe i procesima odlučivanja ona je akt direktne demokracije kakav na ovim prostorima nikada nismo imali prilike vidjeti. Fakulteti pod blokadom vriju, žive, dišu punim plućima; održavaju se predavanja i radionice, analiziraju se mediji, prevode tekstovi, snimaju filmovi i pokreću umjetničke akcije; svaki je takav fakultet jedan veliki praktikum društvenog aktivizma. Ozbiljnost i predanost rasprava na plenumima, napori da se na tim višesatnim mnogoljudnim skupovima uspostavi dijalog i održi tolerancija, obrazovanost studenata i jasnoća njihovih stavova — sve je to moralo zadiviti svakog promatrača; nas svakako jest.

Mediji posljednjih tjedana pokušavaju odgonetnuti studentski bunt: uspoređuju ga s ’68 i ’71, tumače ga kao proljetni mladenački hir s nejasnim ciljevima, pitaju se tko vuče konce iz prikrajka. Nije u tome stvar. O ovome se radi: pred naše je društvo stupila mladež potpuno svjesna svoga stava, dovoljno hrabra da taj stav javno iznese, dovoljno mudra da ga obrazloži, i dovoljno lucidna da sve što želi koncentrira u jednu svima razumljivu poruku: obrazovanje mora biti besplatno.

Oni koji su se pred ovom mladeži i njihovom porukom pokazali neosviještenima, nedovoljno hrabrima, nedoraslima i mutnima — jesu u prvom redu institucije: od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa do stručnih vijeća fakulteta. Od tih su institucija studenti zatražili: počnite raditi svoj posao. Ukazali su na krupan društveni problem koji bi nadležni, financirani od svih građana Hrvatske, imali riješiti. Umjesto rješenja svjedočili smo brutalnoj transmisiji pritiska po stupnjevima hijerarhije, pri čemu je početnoj točki transmisije — Rektorskome zboru — isključivo bitna trenutna deblokada fakulteta.

Na geslo „Znanje nije roba“ stupnjevi su se hijerarhije složno oglušili.

No u općem je interesu da znanje učinimo dostupnim svima, čak i onima koji u troškovima studija ne bi mogli financijski participirati. Jer ukoliko znanje ne bude dostupno svima, ono neće ni služiti svima — služit će isključivo onima koji su ga stekli. Stjecanje znanja svest će se na korak u osobnoj karijeri (“benefit”). “Opći interes” postat će vrlo, vrlo apstraktan pojam.

Ali ovih dana na našim fakultetima opći je interes krajnje konkretan, krajnje opipljiv. Ovih nam dana studenti govore, jasno i glasno, iz dana u dan: znanje ne smije biti privilegija, nego pravo.

I kako je na to reagirala država, koju smo zadužili da zastupa opći interes i čuva prava?

Praznim frazama. Politikantstvom. Pritiscima i prijetnjama. Bahatošću.

Umjesto da je nadležnoga dužnosnika spustila s visine samovažnosti na sastanke studentskih plenuma (kako bi u otvorenom razgovoru pokušao promijeniti tijek blokade, a možda i vlastita stajališta) — država je odabrala put ignoriranja.

Upravo ovdje, u uznositoj nespremnosti prozvanih institucija na dijalog, u njihovu tvrdoglavu nepriznavanju kritike, ovaj studentski bunt prokazao je ključni problem hrvatskoga društva. Institucije nisu spremne rješavati probleme na koje im društvo ukazuje. Nisu te probleme spremne ni čuti. I ne radi se o osobama, pojedincima: radi se o čitavoj kulturi političkih elita.

Mi, potpisnici ovog pisma, ne želimo biti takvi.

Zato podržavamo studentski bunt, podržavamo i njegove metode i njegove ciljeve, i divimo se njihovoj borbi za akademsku, ali i društvenu budućnost svih nas: za budućnost pristojniju, razumniju, ljudskiju.

nastavnici i djelatnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nastavnici ostalih fakulteta i sveučilišta u Hrvatskoj i inozemstvu, članovi instituta kulturna i intelektualna javnost
1. Meri Tadinac
2. Ivana Hromatko
3. Anita Peti Stantić
4. Jasmina Vojvodić
5. Andrea Zlatar Violić
6. Dean Duda
7. Lada Čale Feldman
8. Neven Jovanović
9. Tomislav Pletenac
10. Katarina Brajdić
11. Zvonko Kovač
12. Morana Čale
13. Višnja Rogošić
14. Tatjana Peruško
15. Zvonko Maković
16. Marija Kraljević
17. Dušan Marinković
18. Davor Dukić
19. Andreja Ponikvar
20. David Šporer
21. Mate Kapović
22. Teo Radić
23. Nino Zubović
24. Ana Tomljenović
25. Borislav Mikulić
26. Marija Španjić
27. Zrinka Božić Blanuša
28. Ivana Peruško
29. Marinko Koščec
30. Hrvoje Jurić
31. Aleksandar Mijatović
32. Ivana Perica
33. Sven Cvek
34. Branislav Oblučar
35. Dimka Saavedra
36. Ivan Majić
37. Maša Kolanović
38. Tatijana Pišković
39. Andrea Milanko
40. Danijela Lugarić
41. Lino Veljak
42. Janica Tomić
43. Igor Mikecin
44. Ivica Baković
45. Pirkko Luoma
46. Snježana Husić
47. Carina Ǻslund
48. Rikke Alma Fjeldgaard
49. Ivana Latković
50. Mislav Ježić
51. Marina Protrka
52. Vlasta Erdeljac
53. Nenad Ivić
54. Tomislav Brlek
55. Ivana Olujić
56. Zvonimir Novoselec
57. Jasna Novak Milić
58. Ana Vasung
59. Tanja Bukovčan
60. Ivona Grgurinović
61. Živa Benčić
62. Darija Maslić Seršić
63. Branko Đaković
64. Anita Lauri Korajlija
65. Lana Molvarec
66. Slaven Jurić
67. Andrea Vranić
68. Blaž Rebernjak
69. Mirjana Tonković
70. Elenmari Pletikos
71. Robert Faber
72. Milka Car
73. Vivijana Radman
74. Katica Ivanković
75. Veseljka Rebić
76. Petar Vuković
77. Clémentine Choubrac
78. Ozren Žunec
79. Marijana Belaj
80. Gordana Keresteš
81. Sanja Slukan Marković
82. Valerio Bacak
83. Vladimir Mateljan
84. Manda Svirac
85. Francesca Maria Gabrielli
86. Branka Galić
87. Đurđica Čilić Škeljo
88. Nela Gubić
89. Ivana Maslač
90. Kruno Kardov
91. Kristina Katalinić
92. Jasmina Sočo
93. Sanja Lončar
94. Petra Kelemen
95. Majda Bojić
96. Milana Černelić
97. Vlado Pandžić
98. Dubravka Zima
99. Nevena Škrbić Alempijević
100. Željana Vučina
101. Dubravka Oraić Tolić
102. Anton Vukelić
103. Vedrana Spajić Vrkaš
104. Virna Karlić
105. Frano Dulibić
106. Suzana Coha
107. Vladimir Pletenac (redovni profesor u miru)
108. Tihana Rubić
109. Mladen Tomorad
110. Vjeran Katunarić
111. Margareta Jelić
112. Ksenija Klasnić
113. Petar Korunić
114. Benjamin Čulig
115. Tatjana Veljačić
116. Martina Domines Veliki
117. Gordana Matić
118. Ivana Zagorac
119. Marta Andrić
120. Nataša Štefanec
121. Marijana Bjelić
122. Poljak Nastja
123. Sanjin Sorel
124. Barbara Kerovec
125. Matija Ivačić
126. Adrijana Vidić
127. Branko Vuletić
128. Jura Bakran
129. Alexander Hoyt
130. Ante Jelušić
131. Heli Hajdić
132. Sanja Roić
133. Gordana Škorić
134. Vesna Buško
135. Petra Šoštarić
136. Vesna Deželjin
137. Srećko Travaš
138. Vesna Janković
139. Krešimir Jurak
140. Petra Rodik
141. Robert Šešerko
142. Mirjana Krizmanić (red prof. u miru)
143. Goran Hutinec
144. Matija Sinković
145. Predrag Marković		 1. Vlasta Zajec (Institut za povijest umjetnosti)
2. Tomislav Zajec (Akademija dramskih umjetnost)
3. Nenad Smokrović(FFRI)
4. Karmen Lončarek (Medicinski fakultet u Rijeci)
5. Nebojša Blanuša (FPZ)
6. Gordana P. Crnković (University of Washington, Seattle)
7. Renata Jambrešić Kirin (Institut za etnologiju i folkloristiku)
8. Ines Prica (Institut za etnologiju i folkloristiku)
9. Žarko Paić (TTF)
10. Reana Senjković (Institut za etnologiju i folkloristiku)
11. Mario Vrbančić (Sveučilište u Zadru, Akademija dramskih umjetnosti, Sveučilište u
Melbourneu)
12. Senka Vrbančić (Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Melbourneu)
13. Majda Trobok (FFRI)
14. Goran Pavel Šantek (Sveučilište u Zadru)
15. Sandra Križić Roban (Institut za povijest umjetnosti)
16. Vladimir Biti (Institut za Slavistiku, Beč, Austrija)
17. Janka Vukmir (Institut za suvremenu povijest)
18. Daša Drndić (FFRI)
19. Barbara Blasin (Arhitektonski fakultet, Studij dizajna)
20. Saša Ilijić (FER, Sveučilište u Zagrebu)
21. Ivan Lozica (Institut za etnologiju i folkloristiku)
22. Irena Kraševac (Institut za povijest umjetnosti)
23. Dejan Kršić (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu)
24. Ljiljana Kolešnik (Institut za povijest umjetnosti)
25. Lana Peternel (Institut za antropologiju)
26. Ana Malnar (Institut za antropologiju)
27. Mato Ilijić (Akademija dramskih umjetnika)
28. Alida Bremer (S. Fischer Stiftung)
29. Darko Androić (PMF)
30. Velimir Visković (Leksikografski zavod Miroslav Krleža)
31. Zvjezdana Markešina (NSK Zagreb)
32. Bruno Gamulin (Akademija dramskih umjetnosti, Zagreb)
33. Nataša Polgar (Institut za etnologiju i kulturnu antropologiju)
34. Tomislav Lerotić (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu)
35. Stanko Andrić (Hrvatski institut za povijest)
36. Zdeslav Hrepić (Fort Hays State University)
37. Igor Štiks (University of Edinburgh)
38. Damir Šoh (Hrvatski studiji)
39. Nikola Vuletić (Sveučilište u Zadru)
40. Marko Lukić (Sveučilište u Zadru)
41. Leonida Kovač (ALU Zagreb)
42. Igor Čaljkušić (Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu)
43. Biljana Kašić (Sveučilište u Zadru)
44. Barbara Vodanović (Sveučilište u Zadru)
45. Dubravka Saulan (Sveučilište u Zadru)
46. Sanja Lazarin (Institut za migracija i narodnosti)
47. Vjeran Zuppa (ADU Zagreb)
48. Iva Grgić (Sveučilište u Zadru)
49. Matko Meštrović (Ekonomski institut)
50. Agata Juniku (ADU Zagreb)
51. Sofija Sorić (Sveučilište u Zadru)
52. Nicole Hewitt (ALU Zagreb)
53. Jelena Marković (Institut za etnologiju I folkloristiku)
54. Robert Ravnić (NSK)
55. Goran Petercol
56. Ivana Sajko (ADU)
57. Ljubica Matek (FF Osijek)
58. Jasna Poljak Rehlicki (FF Osijek)
59. Helena Popović (FPZ)
60. Iza Kavedžija (Oxford)
61. Mirijana Hameršak (Institut za etnologiju i folkloristiku)
62. Ivan Šiber (FPZ)
63. Diana Stolac (FFRI)
64. Ljiljana Marks (Institut za etnologiju i folkloristiku)
65. Mirna Sindičić Sabljo (Sveučilište u Zadru)
66. Jasna Čapo (Institut za etnologiju i folkloristiku)
67. Tomislav Kuzmanović (Sveučilište u Zadru)
68. Sanja Špoljar Vržina, (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar)
69. Boris Berić (FFOS)
70. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić (Sveučiliste u Zadru)
71. Vesna Ukić (Sveučilište u Zadru)
72. doc. mr. Zvjezdana Jembrih ( ALU)
73. Jaka Primorac (IMO)
74. Sandi Vidulić, (Umjetnička akademija u Splitu)
75. Siniša Bilić-Dujmušuić (Sveučilište u Zadru)
76. Lucijana Šešelj, (Sveučilište u Zadru)
77. Lada Radin, dr. vet. med. (Veterinarski fakultet)
78. Nikša Dubreta (FSB)79. Ivana Horbec (Hrvatski institut za povijest)
79. Goran Sergej Pristaš (ADU)
80. Benjamin Perasović (Kineziološki fakultet)
81. Matko Sršen (ADU)
82. Dajana Jurkin
(Sveučilište u Zadru)
83. Iva Pleše (Institut za etnologiju i folkloristiku)
84. Sanja Zubčić (FFRI)
85. Ognjenka Finci
(Arhitektonski fakultet Univerziteta u Sarajevu)
86.Zdravko Grebo
(Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu)
87. Marko Kapović, (Sveučilište u Zadru)88. Dijana Ćurković (FFST, IHJJ)		 1. Tanja Vrvilo
2. Damir Bartol Indoš
3. Robert Perišić (pisac)
4. Dubravko Torijanac (režiser)
5. Iva Prosoli (MGZ)
6. Vesna Kosec Torijanac (HNK Varaždin)
7. Boris Perić (književnik)
8. Branko Čegec (književnik)
9. Augusta Fabijanić (urednica)
10. Željko Špoljar (književnik)
11. Đuro Tomljenović (novinar, HTV)
12. Boris Greiner (umjetnik)
13. Gordana Gelenčer (novinarka Lidera)
14. Tajana Pavić, (Zavod za gastroenterologiju i hepatologiju KB Sestre milosrdnice)
15. Božidar Alajbegović (književnik)
16. Kruno Lokotar (književnik)
17. Irena Bekić (Galerija “Prozori” )
18. Dražen Katunarić (pjesnik esejist i prevoditelj)
19. Velimir Đuretić (novinar, HTV)
20. Sibila Serdarević (Fraktura)
21. Ludwig Bauer (književnik)
22. Jagna Pogačnik (književna kritičarka)
23. Radovan Marčić (redatelj i publicist)
24. Željkica Lozo (novinarka)
25. Nives Franić (Gradska knjižnica, Umag)
26. Josip Ivančić Pino (umjetnik)
27. Eugen Borkovsky (umjetnik)
28. Goran Ferčec (pisac)
29. Zlatko Kopljar (umjetnik)
30. Nataša Govedić (nezavisna znanstvenica i kritičarka)
31. Jasmina Bavoljak (Galerija Kolovićevi dvori)
32. Krešimir Pintarić (pisac)
33. Mišković Slobodanka (Odjel gradske uprave za kulturu, Rijeka)
34. Vanja Tataj (Odjel gradske uprave za kulturu, Rijeka)
35. Šarlija Plamena (Odjel gradske uprave za kulturu, Rijeka)
36. Saša Martinović Kunović (galerija ”Modulor”)
37. David Kabalin (arhitekt)
38. Miloš Đurđević (književnik)
39. Božo Dujmović (urednika naklade Breza)
40. Antonija Novaković (spisateljica)
41. Sanja Bachrach-Krištofić (umjetnica)
42. Mario Krištofić (umjetnik)
43. Vanja Kaderžabek (Zagrebački holding, Podružnica AGM)
44. Barbara Matejčić (novinarka)
45. Sanja Sarnavka (BaBe)
46. Lidija Pavletić (Centar za filozofiju medija)
47. Branko Matan (Gordogan)
48. Boris Postnikov (književni kritičar)
49. Gordana Vnuk (Eurokaz)
51. Zoran Pongrašić (književnik)
52. Ana Đokić (književnica)
53. Evelina Rudan Kapec (književnica)
53. Srećko Horvat (filozof)
54. Dean Trdak (prevoditelj)
55. Marina Job (novinarka)
56. Goran Ferčec (pisac)
57. Grozdana Cvitan (književnica)
58. Predrag Lucić (novinar)
59. Ljiljana Škalec-Stanković (HNK Varaždin)
60. Seid Serdarević (Fraktura)
61. Ivana Bago (nezavisna kustosica)
62. Antonija Majača (Galerija Miroslav Kraljević)
63. Dubravko Mihanović (dramski pisac)
64. Željka Tučinović (Hrvatski centar ITI)
65. Srđan Dvornik (sociolog)
66. Tanja Radović (književnica)
67. Borivoj Ćosić (književnik)
68. Lidija Klasić Krnjaić (novinarka)
69. Slavenka Drakulić (književnica)
70. Vesna Kesić (novinarka)
71. Dalibor Martinis (umjetnik)
72. Đurđa Knežević (slobodna publicistkinja i književnica)
73. Urša Raukar (glumica)
74. Niko Gamulin (urbanist)
75. Mislav Brečić (Hrvatski radio)
76. Sanja Lovrenčić (književnica)
77. Vesna Vuković [BLOK]
78. Ivo Martinović (MAPA)
79. Andreja Kulunčić (umjetnica)
80. Milica Lukšić (knjioževnica i prevoditeljica)
81. Vesna Biga, knjizevnica
82. Hajrudin Hromadžić, docent, (vanjski suradnik FFZG I FFRI)
83. Trpimir Matasović, (kritičar)
84. Tajana Gašparović (urednica i dramaturginja HR)
85. Nenad Radović (dip. ing. stroj.)
86. Polona Glavan, (spisateljica i prevoditeljica, Ljubljana)
87. Amelio Vekić
(Dipl. arheolog)
88. Jasna Mesarić (redateljica)
89. Zdenka Sviben (viši knjižničar)
90. Siniša Labrović (umjetnik)
91. Branko Maleš (književnik)
92. Ljubo Pauzin (književnik)
93. Borivoj Radaković (književnik)
94. Nada Vrkljan Križić (povjesničarka književnosti)
95. Nenad Bartolčić (Moderna vremena )
96. Una Bauer (Ph.D. student University in London)
97. Nenad Perković (nagual, Zarez)
98. Željko Ivanjek (književnik)
99. Nenad Rizvanović (književnik)
100. Marko Pogačar (knjizevnik)
101. Sanja Iveković (umjetnica)
102. Branko Sviben (redatelj)
103. Sandro Đukić (umjetnik)
104. Elvis Bošnjak (glumac i dramski pisac)
105. Nataša Medved
(prevoditeljica i urednica)
106. Klen Šamarinac (novinar)
107. Ranka Mesarić (redateljica, HR)
108. Darija Žilić (književna kritičarka)
109. Damir Pavuna (Integra d.o.o.)
110. Jagoda Novak (Centar za ljudska prava)

Nastavnici i djelatnici FF-a, drugih fakulteta i akademskih institucija te osobe iz javnog života koji bi nam htjeli pružiti podršku potpisivanjem ovog pisma mogu se obratiti profesoru Tomislavu Pletencu, koji ažurira ovaj popis, na e-mail adresu tpletena[@]ffzg.hr.

Tagovi:

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]
  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]
  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve