Plenum: osnovna pravila i smjernice

Prenosimo vam osnovna pravila (koja je izglasao plenum) i smjernice (koje su plenumu prezentirane od strane grupe za tehnička pitanja plenuma, ali je procijenjeno da ih ne treba izglasavati). Sva su ova pravila i smjernice ovdje kako biste već prije večerašnjeg plenuma stigli razmisliti i uputiti kritike, prijedloge i slično za moguće nove smjernice ili izmjene pravila.

Sve kritike, prijedloge i ino šaljite na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

A) PRAVILA

1. Tehničko osoblje plenuma uključuje:
a) Redare i njihovog koordinatora
b) Zapisničara
c) Tehničara (mikrofon, zvučnici, računala)
d) Osobu koja zapisuje redoslijed javljanja za riječ
e) Osobu koja zaprima pismene prijedloge za vrijeme sjednice

2. Od osoba navedenih pod točkom jedan, u vrijeme zasjedanja plenuma za stolom mogu uz moderatore sjediti isključivo osobe navedene pod 1. a, c, d, e. Zapisničar sjedi u prvom redu. Nitko drugi nema pravo sjediti za stolom. Plenum se slaže da se osobe na navedenim tehničkim funkcijama ne moraju rotirati niti izglasavati. Premda se i ta mogućnost ostavlja ako se za to stvori potreba.

3. Sekcije koje moraju biti dostupne svima 24 sata dnevno i u tu svrhu moraju imati istaknutu a) e-mail adresu na slobodnifilozofski.bloger.hr, b) jasno označenu stalnu prostoriju na FFZG i c) „uredovno“ vrijeme u trajanju od najmanje 2 sata prije i poslije podne su:

a) Redarska sekcija
b) Programska sekcija
c) Medijska sekcija
d) Sekcija za međuplenumsku suradnju
e) Sekcija za tehnička pitanja plenuma

4. Prijedlozi za dnevni red zaprimaju se do 18h na za to predviđenom mjestu u auli Fakulteta ili najkasnije na radnoj grupi o tehničkom funkcioniranju plenuma do 19h u a-220. U 18:30h moderatori tekućeg dana sastaju se u prostoriji a-220 s članovima Sekcije za tehnička pitanja plenuma, moderatorima prijašnjih dana i svim zainteresiranima radi strukturiranja dnevnog reda.

5. Svi prijedlozi koji nisu prijavljeni do najkasnije 19 h, a za koje se smatra da se moraju uvrstiti u dnevni red predlažu se na samom plenumu nakon što moderator izloži dnevni red. Da bi takav naknadni prijedlog bio uvršten u dnevni red mora se objasniti zašto prijedlog nije predan na vrijeme i zašto je bitno da se baš taj dan o tome raspravlja.

6. Moderatori moraju obrazložiti zašto su prijedlozi koji nisu uvršteni u dnevni red odbijeni.

7. U točku razno idu prijedlozi, komentari, obavijesti i tome slično koji se primaju tijekom plenuma na papirićima. O temama pod točkom razno se ne glasa. Točka razno dolazi na samom kraju plenuma, dakle nakon izglasavanja blokade te izbora moderatora i glasnogovornika za naredni dan.

8. Upute za moderatore

– predlagač točke dnevnog reda bi trebao prilikom predlaganja točke, ako je moguće, odmah i formulirati pitanje o kojemu bi plenum trebao glasati

– tokom trajanja plenuma pitanje može formulirati osoba koja je pokrenula tematiku, a ne nužno moderator. Ostavlja se moderatorima na procjenu ali ih se potiče u tom smjeru.

– pitanje prije glasanja mora biti jasno ispisano na zaslonu


B) SMJERNICE

1. Dva su moderatora, jedan prati liniju argumentacije i sumira svakih desetak minuta . Drugi obavlja ostale moderatorske dužnosti. Sumiraju naizmjenično po točkama dnevnog reda.

2. Pitanja koja idu na glasanje definira moderator, a ne zapisničar.

3. Sve odluke s prethodnih plenuma mora se izvući na jedan papir kako bi se moderatori mogli adekvatno pripremiti.

4. Tehničke upute za moderatore: treba biti smiren, suzdržan, objektivan, ne prekidati naglo raspravu koja nije direktno vezana uz temu, ne postavljati se iznad plenuma, ne nametati plenumu zaključke, iznad svega izbjegavati svaki oblik autoritarnosti, humor dobrodošao…ako se postave pitanja koja se ponavljaju (npr. Održavanje kolokvija, ispita…), to riješiti putem obavijesti.


C) ANEX

* smjernice se izglasavanjem pretvaraju u pravila. Dodavanje novih smjernica je dobrodošlo. Nova pravila treba dodavati s velikim oprezom kako ne bi došlo do pretjerane formalizacije plenuma

* sva prezentirana pravila i smjernice prošli su raspravu na Sekciji za tehnička pitanja plenuma te potom na samom Plenumu

OBAVIJEST: Kako će se ovaj post osvježavati, upozoravamo naše čitatelje i čitateljice kako će novodoneseni zaključci radne grupe za tehnička pitanja plenuma u tekstu biti potcrtana kako bi se lakše uočilo što je naknadno dodano. Hvala!

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve