Podrška civilnih udruga: To je i naša stvar!

MREŽA MLADIH HRVATSKE

CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE, CENTAR ZA MIR I NENASILJE, RAND, SU KLUBTURA, PUŽ, AUTONOMNI KULTURNI CENTAR ATTACK, UDRUGA ZA DEMOKRATSKO DRUŠTVO, DOCUMENTA, CESI, KVARK, B.A.B.E., KUĆA LJUDSKIH PRAVA, UMKI, PLATFORMA 981, ZUM, GONG, FILMAKTIV, AGENCIJA LOKALNE DEMOKRACIJE OSIJEK, BRIC – BARANJSKI CIVILNI CENTAR, LUČ, UDRUŽENJE ZA MIR BARANJA, POBJEDA, VOLONTERSKI CENTAR OSIJEK, ZELENA AKCIJA, GRAĐANSKI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA, ŽENSKA AKCIJA RIJEKA, DOMAĆI, UDRUGA NEMEZ

Barbara Blasin, Sanja Iveković, Ante Perković, Amir Hodžić, Marina Škrabalo, Vesna Janković, Nataša Škrbić
Kontakt osoba: Emina Bužinkić, emma@mmh.hr, 099 6655 446

MEDIJIMA, SVEUČILIŠTU, PROFESORIMA, UMJETNIČKIM INICIJATIVAMA, GRAĐANIMA I GRAĐANKAMA, MLADIMA!!!

TO JE I NAŠA STVAR

Kako će se razvijati situacija oko studenskih prosvjeda je i naša stvar!!!

OTVORITI VRATA – DIJALOG JE MOGUĆ

Pratimo sa zebnjom rast napetosti i pojavu zastrašivanja i fizičkih obračuna prema studentima i studenticama koje održavaju blokadu na Zadarskom Sveučilištu.

Zaključavanje fakulteta svojim studentima i angažiranje zaštitarskih službi je primjena sredstava prisile.

Po čemu se zaključavanje vrata učilišta razlikuje od blokade?

Po cilju djelovanja: dok blokada služi cilju rješavanja sukoba vezano uz komercijalizaciju znanja, zaključavanje univerziteta razumijemo kao pokoravanje neposlušnih studenata i ne prepoznajemo želju za komunikacijom s drugom stranom.

Po načinu ponašanja: za razliku od „Ne može“ rektora/dekana Hrvatskih studija, Zadarskog učilišta, studenti u blokadi imaju OBRAZLOŽEN I RAZUMLJIV STAV koji objašnjava njihovo djelovanje putem blokade. Zaštitare vidimo kao REPRESIJU PROTIV DRUGOG MIŠLJENJA. Nenasilno djelovanje Nezavisne studentske inicijative prepoznajemo kao doprinos da visoka učilišta budu prva mjesta u našem društvu koja njeguju kulturu diskusije, dijaloga i poštivanja različitih mišljenja.

Po posljedici: zaključavanje vrata je USKRAĆIVANJE AUTONOMNOG PROSTORA UNIVEZITETA koji studenti imaju pravo koristiti za pozivanje na društveni dijalog. Nije fakultet privatni posjed svoje uprave, već je uprava dužna poštivati misiju univerziteta kao autonomnog prostora na kojem se osnažuje kultura dijaloga, kretivnog i kritičkog mišljenja. Prostora u kojem niti policija ne može intervenirati.

NENASILNA DRUŠTVENA PROMJENA

Mi građani i građanke te organizacije civilnoga društva koje potpisuju ovu izjavu podržavamo NAČIN na koji je taj sukob iznesen u javnosti. Način blokade učilišta je NENASILNA AKCIJA [1].

Ponosni smo što već više od 30 dana u našem društvu ona traje i ohrabrujući je primjer nenasilnog društvenog djelovanja u cijeloj regiji.

Zar nije spasonosno za suvremeno krizno vrijeme da postoje modeli rješavanja društvenih sukoba bez upotrebe nasilja prema protivniku? Zar ne ulijeva nadu i ponos u građane/ke ove zemlje činjenica da bez obzira na iscrpljujuće uvjete održavanja blokade gotovo mjesec dana studenti/ce i profesori/ce još uvijek na blogu slobodni filozofski pozivaju na kodeks ponašanja u skladu s nenasilnom, uključujućom komunikacijom.

Naši studenti i studentice već 28. dan donose odluke na DIREKTAN DEMOKRATSKI način i odbijaju tako isticanje karizmatskih studentskih vođa.

Na nizu video zapisa, svakodnevnim izjavama za tisak dokazuju kako je moguće staloženo, odlučno i ARGUMENTIRANO obrazlagati svoje djelovanje.

Smatramo da nenasilna društvena akcija nezavisne studentske inicijative stvara u našoj zajednici novo iskustvo i pridonosi novoj – priželjkivanoj KULTURI NENASILNE DRUŠTVENE PROMJENE.

ZEMLJA ZNANJA ZA SVE

MI građani i građanke te organizacije civilnoga društva koje potpisuju ovu izjavu:

– podržavamo glas zajednice studenata i profesora protiv komercijalizacije znanja
– važno nam i stalo nam je da Hrvatska svoj razvoj doista usmjeri prema zemlji znanja
– važno nam je i stalo nam je da svi mladi ljudi koji to žele, bez obzira na imovno stanje, imaju mogućnost obrazovati se i doprinositi zemlji znanja.

POZIV VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

Podržavamo Nezavisnu studentsku inicijativu jer je ukazala na problem koji nosi komercijalizacija obrazovanja. Učinila je to usredotočeno na analizu, s voljom da ulazi u dijalog s neistomišljenicima i koristeći nenasilne metode društvenog djelovanja.

Šutnju od strane Vlade Republike Hrvatske i resornih ministara shvaćamo kao da studenti/ce i profesori/ce nisu važni/e. No, pored besplatnih udžbenika nama treba ravnopravnost i poštivanje od strane vlasti kojoj građanstvo daje legitimitet. Šutnja nikada nije zlato, vec prečesto forma pasivnog nasilja.

Stalo nam je da Vlada Republike Hrvatske sa relevantnim resornim ministarstvima uđe u pregovore oko minimalnih studentskih zahtjeva.

Stalo nam je da Vlada Republike Hrvatske sa relevantnim resornim ministarstvima, i uz uključivanje predstavnika studenata i univerziteta, pokrene proceduru za izmjenu postojećih pravila, zakona i prakse u smjeru besplatnog obrazovanja.

UČINITE KNJIGU VIDLJIVIM ZNAKOM SVOJE PODRŠKE

Pozivamo građane i građanke koji se slažu sa ciljevima i metodama nenasilne borbe za BESPLATNO obrazovanje i da svoju podršku učine vidljivom.

Ponesite knjigu u javni prostor:

* na tržnicu, u tramvaj, na posao, u kafić, u park!
* pokažite svakoj političkoj opciji da dajete svoj glas za viziju: zemlja znanja za sve.

Čitajte blog slododnifilozofski i šaljite molbe ministarstvu, potpišite peticiju!

Razgovarajte sa svojom djecom i pitajte što biste još mogli učiniti, zatrubite za obrazovanje, razmišljajte kako biste još mogli podržati ovaj napor za dobrobit svih nas. Javite što vam je palo na pamet. Svaki vaš doprinos je važan.

JOŠ JEDNOM PODRŽIMO ZAHTJEVE GRAĐANSKOG OTPORA STUDENATA!

Obrazovanje je javno dobro, a ne roba, i kao takvo mora biti dostupno svima, pod jednakim uvjetima. Stoga tražimo i podržavamo pravo na besplatno obrazovanje kroz zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama visokog obrazovanja; bez smanjenja upisnih kvota.

Tražimo i podržavamo strategijsku prenamjenu sredstava državnog proračuna u sektor obrazovanja vođenu načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti, te idejom da je obrazovanje javno dobro.

Tražimo i podržavamo transparentnost financiranja cjelokupnog sustava znanosti i obrazovanja.

Također zahtijevamo i podržavamo da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visoko obrazovnim institucijama.

POZIVAMO NOVINARE I NOVINARKE

Vaša je podrška nenasilnom otporu komercijalizaciji obrazovanja važna!

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve