Podrška civilnih udruga: To je i naša stvar!

MREŽA MLADIH HRVATSKE

CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE, CENTAR ZA MIR I NENASILJE, RAND, SU KLUBTURA, PUŽ, AUTONOMNI KULTURNI CENTAR ATTACK, UDRUGA ZA DEMOKRATSKO DRUŠTVO, DOCUMENTA, CESI, KVARK, B.A.B.E., KUĆA LJUDSKIH PRAVA, UMKI, PLATFORMA 981, ZUM, GONG, FILMAKTIV, AGENCIJA LOKALNE DEMOKRACIJE OSIJEK, BRIC – BARANJSKI CIVILNI CENTAR, LUČ, UDRUŽENJE ZA MIR BARANJA, POBJEDA, VOLONTERSKI CENTAR OSIJEK, ZELENA AKCIJA, GRAĐANSKI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA, ŽENSKA AKCIJA RIJEKA, DOMAĆI, UDRUGA NEMEZ

Barbara Blasin, Sanja Iveković, Ante Perković, Amir Hodžić, Marina Škrabalo, Vesna Janković, Nataša Škrbić
Kontakt osoba: Emina Bužinkić, emma@mmh.hr, 099 6655 446


MEDIJIMA, SVEUČILIŠTU, PROFESORIMA, UMJETNIČKIM INICIJATIVAMA, GRAĐANIMA I GRAĐANKAMA, MLADIMA!!!

TO JE I NAŠA STVAR

Kako će se razvijati situacija oko studenskih prosvjeda je i naša stvar!!!

OTVORITI VRATA – DIJALOG JE MOGUĆ

Pratimo sa zebnjom rast napetosti i pojavu zastrašivanja i fizičkih obračuna prema studentima i studenticama koje održavaju blokadu na Zadarskom Sveučilištu.

Zaključavanje fakulteta svojim studentima i angažiranje zaštitarskih službi je primjena sredstava prisile.

Po čemu se zaključavanje vrata učilišta razlikuje od blokade?

Po cilju djelovanja: dok blokada služi cilju rješavanja sukoba vezano uz komercijalizaciju znanja, zaključavanje univerziteta razumijemo kao pokoravanje neposlušnih studenata i ne prepoznajemo želju za komunikacijom s drugom stranom.

Po načinu ponašanja: za razliku od „Ne može“ rektora/dekana Hrvatskih studija, Zadarskog učilišta, studenti u blokadi imaju OBRAZLOŽEN I RAZUMLJIV STAV koji objašnjava njihovo djelovanje putem blokade. Zaštitare vidimo kao REPRESIJU PROTIV DRUGOG MIŠLJENJA. Nenasilno djelovanje Nezavisne studentske inicijative prepoznajemo kao doprinos da visoka učilišta budu prva mjesta u našem društvu koja njeguju kulturu diskusije, dijaloga i poštivanja različitih mišljenja.

Po posljedici: zaključavanje vrata je USKRAĆIVANJE AUTONOMNOG PROSTORA UNIVEZITETA koji studenti imaju pravo koristiti za pozivanje na društveni dijalog. Nije fakultet privatni posjed svoje uprave, već je uprava dužna poštivati misiju univerziteta kao autonomnog prostora na kojem se osnažuje kultura dijaloga, kretivnog i kritičkog mišljenja. Prostora u kojem niti policija ne može intervenirati.

NENASILNA DRUŠTVENA PROMJENA

Mi građani i građanke te organizacije civilnoga društva koje potpisuju ovu izjavu podržavamo NAČIN na koji je taj sukob iznesen u javnosti. Način blokade učilišta je NENASILNA AKCIJA [1].

Ponosni smo što već više od 30 dana u našem društvu ona traje i ohrabrujući je primjer nenasilnog društvenog djelovanja u cijeloj regiji.

Zar nije spasonosno za suvremeno krizno vrijeme da postoje modeli rješavanja društvenih sukoba bez upotrebe nasilja prema protivniku? Zar ne ulijeva nadu i ponos u građane/ke ove zemlje činjenica da bez obzira na iscrpljujuće uvjete održavanja blokade gotovo mjesec dana studenti/ce i profesori/ce još uvijek na blogu slobodni filozofski pozivaju na kodeks ponašanja u skladu s nenasilnom, uključujućom komunikacijom.

Naši studenti i studentice već 28. dan donose odluke na DIREKTAN DEMOKRATSKI način i odbijaju tako isticanje karizmatskih studentskih vođa.

Na nizu video zapisa, svakodnevnim izjavama za tisak dokazuju kako je moguće staloženo, odlučno i ARGUMENTIRANO obrazlagati svoje djelovanje.

Smatramo da nenasilna društvena akcija nezavisne studentske inicijative stvara u našoj zajednici novo iskustvo i pridonosi novoj – priželjkivanoj KULTURI NENASILNE DRUŠTVENE PROMJENE.

ZEMLJA ZNANJA ZA SVE

MI građani i građanke te organizacije civilnoga društva koje potpisuju ovu izjavu:

– podržavamo glas zajednice studenata i profesora protiv komercijalizacije znanja
– važno nam i stalo nam je da Hrvatska svoj razvoj doista usmjeri prema zemlji znanja
– važno nam je i stalo nam je da svi mladi ljudi koji to žele, bez obzira na imovno stanje, imaju mogućnost obrazovati se i doprinositi zemlji znanja.

POZIV VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

Podržavamo Nezavisnu studentsku inicijativu jer je ukazala na problem koji nosi komercijalizacija obrazovanja. Učinila je to usredotočeno na analizu, s voljom da ulazi u dijalog s neistomišljenicima i koristeći nenasilne metode društvenog djelovanja.

Šutnju od strane Vlade Republike Hrvatske i resornih ministara shvaćamo kao da studenti/ce i profesori/ce nisu važni/e. No, pored besplatnih udžbenika nama treba ravnopravnost i poštivanje od strane vlasti kojoj građanstvo daje legitimitet. Šutnja nikada nije zlato, vec prečesto forma pasivnog nasilja.

Stalo nam je da Vlada Republike Hrvatske sa relevantnim resornim ministarstvima uđe u pregovore oko minimalnih studentskih zahtjeva.

Stalo nam je da Vlada Republike Hrvatske sa relevantnim resornim ministarstvima, i uz uključivanje predstavnika studenata i univerziteta, pokrene proceduru za izmjenu postojećih pravila, zakona i prakse u smjeru besplatnog obrazovanja.

UČINITE KNJIGU VIDLJIVIM ZNAKOM SVOJE PODRŠKE

Pozivamo građane i građanke koji se slažu sa ciljevima i metodama nenasilne borbe za BESPLATNO obrazovanje i da svoju podršku učine vidljivom.

Ponesite knjigu u javni prostor:

* na tržnicu, u tramvaj, na posao, u kafić, u park!
* pokažite svakoj političkoj opciji da dajete svoj glas za viziju: zemlja znanja za sve.

Čitajte blog slododnifilozofski i šaljite molbe ministarstvu, potpišite peticiju!

Razgovarajte sa svojom djecom i pitajte što biste još mogli učiniti, zatrubite za obrazovanje, razmišljajte kako biste još mogli podržati ovaj napor za dobrobit svih nas. Javite što vam je palo na pamet. Svaki vaš doprinos je važan.

JOŠ JEDNOM PODRŽIMO ZAHTJEVE GRAĐANSKOG OTPORA STUDENATA!

Obrazovanje je javno dobro, a ne roba, i kao takvo mora biti dostupno svima, pod jednakim uvjetima. Stoga tražimo i podržavamo pravo na besplatno obrazovanje kroz zakonsko osiguranje potpunog javnog financiranja obrazovanja na svim razinama visokog obrazovanja; bez smanjenja upisnih kvota.

Tražimo i podržavamo strategijsku prenamjenu sredstava državnog proračuna u sektor obrazovanja vođenu načelima društvene solidarnosti i socijalne osjetljivosti, te idejom da je obrazovanje javno dobro.

Tražimo i podržavamo transparentnost financiranja cjelokupnog sustava znanosti i obrazovanja.

Također zahtijevamo i podržavamo da se svi zakoni koji se odnose na znanost i visoko obrazovanje prije upućivanja u saborsku proceduru daju na očitovanje svim znanstvenim i visoko obrazovnim institucijama.

POZIVAMO NOVINARE I NOVINARKE

Vaša je podrška nenasilnom otporu komercijalizaciji obrazovanja važna!

Vezani članci

  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima U dječjim animiranim filmovima, a osobito u individualističkim reprezentacijama dispozicija i postignuća likova, zanemaruju se prikazi socioekonomske stratifikacije i klasnih podjela, a djeca i njihovi kapaciteti za razumijevanje sadržaja (pa i korijena nejednakosti) uporno podcjenjuju. Prema još uvijek prevladavajućoj viktorijanskoj optici, djeca su nevina i krhka bića koja treba štititi od svijeta, dok djeca u realnom svijetu vrlo brzo uviđaju pravila i implikacije klasnih pozicija, a rano dožive i vršnjačko nasilje upravo na tim osnovama. Klasa je, za razliku od orodnjenog, rasiziranog i seksualnog identiteta, u animiranim filmovima prikazana sporedno, uglavnom kroz nekoliko okvira: dobroćudni (narativi u kojima se siromaštvo i klasna nejednakost ili ne prikazuju ili se radnička klasa prikazuje kao da nikada nije prijetnja višoj, već s njom dijeli interese), zloćudni (klasna mobilnost je određena moralnim zaslugama protagonista), konsenzualni (bogati se prikazuju kao obični ljudi s kojima je moguće suosjećati), okvir divljenja (bogati su divni jer nesebično pomažu svijetu) i oponašanja (svi bi trebali imitirati stil i oznake bogatstva). Izbjegavajući nagovore na programatsko usmjerenje animiranog filma u buđenje klasne svijesti djece, autorica ističe značaj fiktivnog u senzibiliziranju za drugačije klasne pozicije, kao i revolucionarni potencijal dječje mašte.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve