Rasprava o Bolonjskom procesu – priopćenje za javnost splitskih studenata

Splitske su nam studentice i studenti poslale tekst/analizu u kojoj upozoravaju na nedostatke i propuste u provođenju bolonjskoga procesa na hrvatskim sveučilištima i veleučilištima (kako su objedinili su probleme različitih fakulteta u Hrvatskoj, neki problemi na koje ćete tokom čitanja naići možda neće biti oni koji se javljaju na “vašem” fakultetu, ali zato postoje na nekim drugim faksevima, i obrnuto). Iako je u tekstu naveden velik broj problema koji su se iskristalizirali od uvođenja “Bologne” na sveučilišta (a od kojih su neki postojali i prije), Splićani naglasak stavljaju na prijedloge za poboljšanje njegove provedbe. Kako nam se čini da je otvaranje rasprave o navedenim (i nenavedenim) problemima i prijedlozima od izuzetne važnosti za sve koji studiraju po bolonjskome sistemu, pozivamo vas da joj se pridružite kako komentiranjem ovoga dopisa, tako i slanjem vaših analiza, tekstova, iskustava i inog a koji bi probleme i prijedloge oko poboljšanja provedbe i detektiranja problema bolonjskoga procesa sagledali iz što više različitih kutova! Također pozdravljamo i uključivanje slanjem svih bitnih linkova na dokumente relevantne za provedbu Bolonjskog procesa u Hrvatskoj na slobodnifilozofski[at]googlemail.com. Dokumente ćemo onda objaviti u zasebnom postu i po potrebi osvježavati.

Ujedno podsjećamo da na FFZG-u još od 2007. godine djeluje Bolonjska sekcija koja se aktivno bavi problemima studenata i studentica uzrokovanima provedbom Bolonjskog procesa na FF-u, ukazivanjem na nepravilnosti u samoj provedbi te zalaganjem za prava studenata/ica. Zainteresirani za pridruživanje mogu im se javiti mailom na adresu bolonjska.sekcija[at]gmail.com.

Otvaramo raspravu!

U jeku posljednjih zbivanja u hrvatskom visokom školstvu, uz već iznesen problem plaćanja visokog školovanja, nalazimo nužnim upozoriti nadležno ministarstvo, odgovorne stručnjake, kao i sveukupnu hrvatsku javnost o slaboj općoj obaviještenosti profesora i studenata o:

* Bolonjskom procesu
* zakonima te o studentskim pravima i obvezama
* načinima i kriterijima bodovanja predmeta
* mogućnostima nastavka školovanja kako u državi tako i u inozemstvu
* kriterijima upisa viših stupnjeva školovanja
* protočnosti Bolonjskog procesa, to jest o mogućnostima upisivanja izbornih predmeta na drugim odsjecima i fakultetima, kao i o mogućnostima polaganja ispita kod drugog profesora, a ne kod profesora kod kojeg je predmet odslušan
* mogućnostima razmjene studenata i profesora

te ovim putem predlažemo nadležnima:

* organiziranje, za javnost otvorenih, predavanja o Bolonjskom procesu, barem jednom u semestru, u gradovima u kojima postoje visokoškolske ustanove, po mogućnosti u večernjim satima kako bi odaziv zainteresiranih bio što veći

* organiziranje, za javnost otvorenih, predavanja o Bolonjskom procesu u svim većim hrvatskim gradovima, barem jednom godišnje

Nadalje, ovim putem želimo skrenuti pozornost javnosti na određene nedosljednosti u provođenju, ne tako davno uvedenog, Bolonjskog procesa:

1. nepostojanje kolokvija tijekom semestra na pojedinim fakultetima, a koji bi trebali pružati povratnu informaciju profesorima i na osnovu kojih bi se studenti trebali osloboditi polaganja ispita ili barem dijela ispita, a sve u svrhu što boljeg rezultata na kraju akademske godine
2. nepoštivanje anonimnosti pri ispunjavanju anketa kojima studenti vrednuju profesorsku pripremljenost za izvođenje nastave i sam način izvođenja nastave
3. neobavještavanje studenata o rokovima ispita upisanog semestra na početku, nego tek pri kraju istog
4. nejasno definiranje zadataka za koje se očekuje da će ih studenti tijekom akademske godine ispuniti
5. nepostojanje čvrstog plana i programa nastave, odnosno, neprestano mijenjanje termina nastave, zadataka i obveza koji se pred studente postavljaju
6. nedovoljno jasni kriteriji ostvarivanja prava na potpis, kao i samog načina vrednovanja studentskog rada
7. preklapanje termina ispita u ispitnom roku, kao i termina nastave tijekom akademske godine
8. otkazivanje predavanja i ispitnih rokova bez prethodnog obavještavanja studenata, bilo putem oglasne ploče, bilo putem službenih internetskih stranica
9. neravnomjerno raspoređeni termini predavanja tijekom radnog tjedna, čime se studentima pojedinim danima ograničava ili onemogućava prilika za učenje
10. ograničena mogućnost učenja u fakultetskim prostorijama

Također, koristimo ovu priliku da iznesemo svima koji su na bilo koji način uključeni u proces visokoškolskog obrazovanja svoje prijedloge u svrhu što kvalitetnijeg načina stjecanja prijeko potrebnih znanja:

1. produljenje radnog vremena referada, naročito na fakultetima koji, zbog ograničenosti prostora, ne vrše nastavu u zgradi u kojoj se nalazi referada
2. upisivanje godine, a ne pojedinih semestara, na onim fakultetima na kojima se taj način upisa ne provodi, čime bi se rasteretili i studenti i referade, te bi se time studentima oduzimalo manje vremena prijeko potrebnog za ispunjavanje svih zadataka koji se pred njih stavljaju
3. unaprjeđivanje odnosa referada-studenti u svrhu što kvalitetnijeg i lakšeg obavljanja poslova vezanih uz upise semestara, odnosno akademskih godina
4. osnivanje studentskih nadzornih odbora koji bi imali zadaću posredovanja između studenata i profesora, upoznavanje studenata s novim zakonima, zatim, održavanje studentske tribine najmanje jednom po semestru na razini svakog fakulteta te jednom godišnje na razini sveučilišta
5. studentski nadzorni odbor bi se trebao sastojati od predstavnika studenata određenog fakulteta koji bi predsjedavao tim odborom te od dvoje studenata svakog odjela istog fakulteta – jednog predstavnika nižih i jednog predstavnika viših godina
6. veći broj ECTS bodova za predmete koji svojom obimnošću to zaslužuju
7. češća ažuriranost podataka na službenim internetskim stranicama
8. produljenje upisnih rokova
9. veći broj ispitnih rokova
10. osiguravanje nižih cijena nabave udžbenika
11. osiguravanje nižih cijena pretplata na stručnu, znanstvenu i kulturnu literaturu
12. veća novčana potpora studentima koji nemaju stalno prebivalište u gradu u kojem studiraju
13. unaprijed određeni termini mogućih nadoknada
14. ukidanje prijamnog ispita za nastavak školovanja unutar iste visokoškolske ustanove
15. uvrštavanje nastave hrvatskog jezika u skupinu obaveznih predmeta na svim razinama visokoškolskog obrazovanja
16. zapošljavanje dovoljnog broja profesora kako bi se nastavni proces što kvalitetnije odvijao
17. isti tretman profesora i studenata što se tiče kašnjenja, upotrebe mobilnih uređaja ili bilo kojega drugog oblika ometanja nastave
18. osiguravanje jeftinijih ulaznica za kulturna zbivanja – koncerte, izložbe, predavanja, odnosno, osiguravanje besplatnog ulaza u kazališta, galerije, muzeje i slične ustanove onim studijskim grupama koje su usko vezane uz rad navedenih ustanova
19. veća novčana potpora studentskim projektima te upoznavanje sveukupne javnosti s njima
20. pokretanje i financiranje studentskih časopisa
21. veći broj organiziranih izvannastavnih aktivnosti i alternativnih predavanja
22. sudjelovanje u financiranju studentskih izleta i putovanja, odnosno, osiguravanje popusta gdje je to moguće
23. osiguravanje dovoljnog broja prostorija u kojima studenti mogu učiti, kao i potrebnih pomagala za rad
24. bolja opremljenost fakultetskih knjižnica
25. nabava fotokopirnih strojeva te osiguravanje informatičke opreme za studentske potrebe
26. pisanje skripta od strane profesora čime bi se smanjilo bespotrebno diktiranje na predavanjima
27. veći broj, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa odobrenih, izbornih predmeta
28. osiguravanje potpune slobode pri upisivanju izbornih predmeta
29. opremljenost prostorija u kojima se predavanja odvijaju svime potrebitim – od ploče, klupa, zavjesa i klima do informatičke opreme, čime se olakšava boravak i rad unutar tih prostorija
30. popisi predmeta, ECTS bodova te raspored sati u svim zgradama pojedinih fakulteta, a ne samo u zgradi gdje je smještena referada
31. pravovremeno obavještavanje studenata i profesora o radu drugih odsjeka istog fakulteta, o radu studenata srodnih fakulteta, kao i o glavnim stručnim i kulturnim zbivanjima u gradu i državi
32. poticanje na suradnju među odsjecima istog fakulteta i na suradnju među različitim fakultetima
33. organiziranje ljetnih radionica
34. organiziranje gostovanja na drugim fakultetima i organiziranje gostovanja profesora, studenata i studentskih projekata s drugih fakulteta
35. organiziranje predavanja priznatih stručnjaka
36. povećanje dozvoljenog ukupnog broja izostanaka s 20% na 25% po semestru
37. omogućen uvid javnosti u financijsku strukturu sveučilišta i pojedinačnih fakulteta
38. osiguravanje dovoljnog broja prostorija za normalno održavanje nastave na jednoj lokaciji, kako se ne bi gubilo dragocjeno vrijeme u stalnim putovanjima od jedne do druge zgrade
39. izgradnja novih studentskih domova
40. otvaranje većeg broja studentskih menzi
41. pokretanje posebne autobusne gradske linije namijenjene isključivo studentima
42. nezloupotrebljavanje studentskih radova u svrhu stručnog napretka profesora
43. pružanje mogućnosti odrađivanja školarine na sveučilišnim projektima
44. zamjenjivanje tradicionalnih indeksa suvremenim elektroničnim karticama

Na kraju predlažemo da se na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i športa postavi odgovorna osoba koja je, svojom formalnom naobrazbom, osposobljena za to mjesto.

studenti i studentice hrvatskih sveučilišta

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.