Rasprava o Bolonjskom procesu – priopćenje za javnost splitskih studenata

Splitske su nam studentice i studenti poslale tekst/analizu u kojoj upozoravaju na nedostatke i propuste u provođenju bolonjskoga procesa na hrvatskim sveučilištima i veleučilištima (kako su objedinili su probleme različitih fakulteta u Hrvatskoj, neki problemi na koje ćete tokom čitanja naići možda neće biti oni koji se javljaju na “vašem” fakultetu, ali zato postoje na nekim drugim faksevima, i obrnuto). Iako je u tekstu naveden velik broj problema koji su se iskristalizirali od uvođenja “Bologne” na sveučilišta (a od kojih su neki postojali i prije), Splićani naglasak stavljaju na prijedloge za poboljšanje njegove provedbe. Kako nam se čini da je otvaranje rasprave o navedenim (i nenavedenim) problemima i prijedlozima od izuzetne važnosti za sve koji studiraju po bolonjskome sistemu, pozivamo vas da joj se pridružite kako komentiranjem ovoga dopisa, tako i slanjem vaših analiza, tekstova, iskustava i inog a koji bi probleme i prijedloge oko poboljšanja provedbe i detektiranja problema bolonjskoga procesa sagledali iz što više različitih kutova! Također pozdravljamo i uključivanje slanjem svih bitnih linkova na dokumente relevantne za provedbu Bolonjskog procesa u Hrvatskoj na slobodnifilozofski[at]googlemail.com. Dokumente ćemo onda objaviti u zasebnom postu i po potrebi osvježavati.


Ujedno podsjećamo da na FFZG-u još od 2007. godine djeluje Bolonjska sekcija koja se aktivno bavi problemima studenata i studentica uzrokovanima provedbom Bolonjskog procesa na FF-u, ukazivanjem na nepravilnosti u samoj provedbi te zalaganjem za prava studenata/ica. Zainteresirani za pridruživanje mogu im se javiti mailom na adresu bolonjska.sekcija[at]gmail.com.

Otvaramo raspravu!



U jeku posljednjih zbivanja u hrvatskom visokom školstvu, uz već iznesen problem plaćanja visokog školovanja, nalazimo nužnim upozoriti nadležno ministarstvo, odgovorne stručnjake, kao i sveukupnu hrvatsku javnost o slaboj općoj obaviještenosti profesora i studenata o:

* Bolonjskom procesu
* zakonima te o studentskim pravima i obvezama
* načinima i kriterijima bodovanja predmeta
* mogućnostima nastavka školovanja kako u državi tako i u inozemstvu
* kriterijima upisa viših stupnjeva školovanja
* protočnosti Bolonjskog procesa, to jest o mogućnostima upisivanja izbornih predmeta na drugim odsjecima i fakultetima, kao i o mogućnostima polaganja ispita kod drugog profesora, a ne kod profesora kod kojeg je predmet odslušan
* mogućnostima razmjene studenata i profesora

te ovim putem predlažemo nadležnima:

* organiziranje, za javnost otvorenih, predavanja o Bolonjskom procesu, barem jednom u semestru, u gradovima u kojima postoje visokoškolske ustanove, po mogućnosti u večernjim satima kako bi odaziv zainteresiranih bio što veći

* organiziranje, za javnost otvorenih, predavanja o Bolonjskom procesu u svim većim hrvatskim gradovima, barem jednom godišnje

Nadalje, ovim putem želimo skrenuti pozornost javnosti na određene nedosljednosti u provođenju, ne tako davno uvedenog, Bolonjskog procesa:

1. nepostojanje kolokvija tijekom semestra na pojedinim fakultetima, a koji bi trebali pružati povratnu informaciju profesorima i na osnovu kojih bi se studenti trebali osloboditi polaganja ispita ili barem dijela ispita, a sve u svrhu što boljeg rezultata na kraju akademske godine
2. nepoštivanje anonimnosti pri ispunjavanju anketa kojima studenti vrednuju profesorsku pripremljenost za izvođenje nastave i sam način izvođenja nastave
3. neobavještavanje studenata o rokovima ispita upisanog semestra na početku, nego tek pri kraju istog
4. nejasno definiranje zadataka za koje se očekuje da će ih studenti tijekom akademske godine ispuniti
5. nepostojanje čvrstog plana i programa nastave, odnosno, neprestano mijenjanje termina nastave, zadataka i obveza koji se pred studente postavljaju
6. nedovoljno jasni kriteriji ostvarivanja prava na potpis, kao i samog načina vrednovanja studentskog rada
7. preklapanje termina ispita u ispitnom roku, kao i termina nastave tijekom akademske godine
8. otkazivanje predavanja i ispitnih rokova bez prethodnog obavještavanja studenata, bilo putem oglasne ploče, bilo putem službenih internetskih stranica
9. neravnomjerno raspoređeni termini predavanja tijekom radnog tjedna, čime se studentima pojedinim danima ograničava ili onemogućava prilika za učenje
10. ograničena mogućnost učenja u fakultetskim prostorijama

Također, koristimo ovu priliku da iznesemo svima koji su na bilo koji način uključeni u proces visokoškolskog obrazovanja svoje prijedloge u svrhu što kvalitetnijeg načina stjecanja prijeko potrebnih znanja:

1. produljenje radnog vremena referada, naročito na fakultetima koji, zbog ograničenosti prostora, ne vrše nastavu u zgradi u kojoj se nalazi referada
2. upisivanje godine, a ne pojedinih semestara, na onim fakultetima na kojima se taj način upisa ne provodi, čime bi se rasteretili i studenti i referade, te bi se time studentima oduzimalo manje vremena prijeko potrebnog za ispunjavanje svih zadataka koji se pred njih stavljaju
3. unaprjeđivanje odnosa referada-studenti u svrhu što kvalitetnijeg i lakšeg obavljanja poslova vezanih uz upise semestara, odnosno akademskih godina
4. osnivanje studentskih nadzornih odbora koji bi imali zadaću posredovanja između studenata i profesora, upoznavanje studenata s novim zakonima, zatim, održavanje studentske tribine najmanje jednom po semestru na razini svakog fakulteta te jednom godišnje na razini sveučilišta
5. studentski nadzorni odbor bi se trebao sastojati od predstavnika studenata određenog fakulteta koji bi predsjedavao tim odborom te od dvoje studenata svakog odjela istog fakulteta – jednog predstavnika nižih i jednog predstavnika viših godina
6. veći broj ECTS bodova za predmete koji svojom obimnošću to zaslužuju
7. češća ažuriranost podataka na službenim internetskim stranicama
8. produljenje upisnih rokova
9. veći broj ispitnih rokova
10. osiguravanje nižih cijena nabave udžbenika
11. osiguravanje nižih cijena pretplata na stručnu, znanstvenu i kulturnu literaturu
12. veća novčana potpora studentima koji nemaju stalno prebivalište u gradu u kojem studiraju
13. unaprijed određeni termini mogućih nadoknada
14. ukidanje prijamnog ispita za nastavak školovanja unutar iste visokoškolske ustanove
15. uvrštavanje nastave hrvatskog jezika u skupinu obaveznih predmeta na svim razinama visokoškolskog obrazovanja
16. zapošljavanje dovoljnog broja profesora kako bi se nastavni proces što kvalitetnije odvijao
17. isti tretman profesora i studenata što se tiče kašnjenja, upotrebe mobilnih uređaja ili bilo kojega drugog oblika ometanja nastave
18. osiguravanje jeftinijih ulaznica za kulturna zbivanja – koncerte, izložbe, predavanja, odnosno, osiguravanje besplatnog ulaza u kazališta, galerije, muzeje i slične ustanove onim studijskim grupama koje su usko vezane uz rad navedenih ustanova
19. veća novčana potpora studentskim projektima te upoznavanje sveukupne javnosti s njima
20. pokretanje i financiranje studentskih časopisa
21. veći broj organiziranih izvannastavnih aktivnosti i alternativnih predavanja
22. sudjelovanje u financiranju studentskih izleta i putovanja, odnosno, osiguravanje popusta gdje je to moguće
23. osiguravanje dovoljnog broja prostorija u kojima studenti mogu učiti, kao i potrebnih pomagala za rad
24. bolja opremljenost fakultetskih knjižnica
25. nabava fotokopirnih strojeva te osiguravanje informatičke opreme za studentske potrebe
26. pisanje skripta od strane profesora čime bi se smanjilo bespotrebno diktiranje na predavanjima
27. veći broj, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa odobrenih, izbornih predmeta
28. osiguravanje potpune slobode pri upisivanju izbornih predmeta
29. opremljenost prostorija u kojima se predavanja odvijaju svime potrebitim – od ploče, klupa, zavjesa i klima do informatičke opreme, čime se olakšava boravak i rad unutar tih prostorija
30. popisi predmeta, ECTS bodova te raspored sati u svim zgradama pojedinih fakulteta, a ne samo u zgradi gdje je smještena referada
31. pravovremeno obavještavanje studenata i profesora o radu drugih odsjeka istog fakulteta, o radu studenata srodnih fakulteta, kao i o glavnim stručnim i kulturnim zbivanjima u gradu i državi
32. poticanje na suradnju među odsjecima istog fakulteta i na suradnju među različitim fakultetima
33. organiziranje ljetnih radionica
34. organiziranje gostovanja na drugim fakultetima i organiziranje gostovanja profesora, studenata i studentskih projekata s drugih fakulteta
35. organiziranje predavanja priznatih stručnjaka
36. povećanje dozvoljenog ukupnog broja izostanaka s 20% na 25% po semestru
37. omogućen uvid javnosti u financijsku strukturu sveučilišta i pojedinačnih fakulteta
38. osiguravanje dovoljnog broja prostorija za normalno održavanje nastave na jednoj lokaciji, kako se ne bi gubilo dragocjeno vrijeme u stalnim putovanjima od jedne do druge zgrade
39. izgradnja novih studentskih domova
40. otvaranje većeg broja studentskih menzi
41. pokretanje posebne autobusne gradske linije namijenjene isključivo studentima
42. nezloupotrebljavanje studentskih radova u svrhu stručnog napretka profesora
43. pružanje mogućnosti odrađivanja školarine na sveučilišnim projektima
44. zamjenjivanje tradicionalnih indeksa suvremenim elektroničnim karticama

Na kraju predlažemo da se na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i športa postavi odgovorna osoba koja je, svojom formalnom naobrazbom, osposobljena za to mjesto.

studenti i studentice hrvatskih sveučilišta

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve