Jasna Žmak: Doći na svijet, dospjeti u jezik

Među inim kvantitativnim podacima koje je moguće iznijeti o trenutačnim (pod pretpostavkom da period od tri tjedna smatramo tek trenutkom, kao što to neki čine) studentskim blokadama fakulteta – npr. ciframa koje trenutna Vlada RH ulaže u automobilske gume, Afganistan i Mostar ili postocima koji nedvosmisleno ukazuju na to da keširanje za studiranje (evo potencijalne krilatice za potencijalnu zavisnu studentsku, deblokatorsku, inicijativu) ne djeluje kao motivator za grijanje stolice, kako učenje vole nazivati isti oni neki… činit će se, dakle, među svim tim frapantnim brojkama, možda irelevantnim iznijeti jednu koju je zapravo trenutno nemoguće egzaktno izračunati, ali kada bi to bilo moguće – bio bi to posao za sociolingviste.

Ta bi brojka zapravo bila postotak (nazovimo ga x, s obzirom da nam trenutno predstavlja nepoznanicu) koji bi iskazivao porast učestalosti pojave riječi plenum u svakodnevnom idiomu prosječnog građanina i jednako prosječne građanke RH, riječi koja je do pred nekoliko tjedana živjela tihim i povučenim životom daleko od kolektivne svijesti hrvatskog naroda, da bi slijedom recentnih zbivanja postala it word koju je iz hibernacije izvukao onaj dio tog istog naroda koji se često naziva budućom akademskom, a trenutno tek studentskom populacijom. Nećemo ulaziti u spekulacije pa nagađati koliko bi nula naš x mogao imati, već samo zaključiti da bi, kada bi se takvi izbori održavali, plenum zasigurno osvojio titulu Riječ mjeseca za travanj 2009. A u konkurenciji sa svinjskom gripom – osvajanje tog naslova valja još više cijeniti.

No, cinizam na stranu – iako se takav podatak trenutno može čini tek kolateralnim čimbenikom recentnih događanja, čiji se historijski karakter tek ima p/dokazati, vjerujemo da dugoročno, jako jako dugoročno gledano zapravo ima reperkusije znatno snažnije od remodeliranja financiranja jednog od Vladinih resornih ministarstava, što je stavka koja trenutno zauzima prvo mjesto na to do listi Nezavisne studentske inicijative koja je, usput budi rečeno, i zaslužna za neo-neologistički status plenuma, pa slijedom toga i za njegov dugoročni potencijal. Za obranu takve teze dovoljno je parafrazirati Richarda Rotrya citirajući Borisa Budena: Pokretač promjene nije u superiornom argumentiranju, nego u sposobnosti da se govori drugačije. A posebnost je plenuma (za razliku od npr. svinjske gripe) u tome što to drugačije otjelotvoruje u svim svojim smislovima – i kao označitelj i kao označeno, i kao fenomen i kao naziv tog fenomena – dok naime svinjska gripa plaši, plenum jednostavno – zbunjuje. Otuda i njegov neo-neologistički status, kojemu ćemo se vratiti kasnije. Otuda i, sada je jasno, njegova moć.

Za opetovano dozivanje svinjske gripe u ring s plenumom nismo se odlučili samo zbog povijesne podudarnosti dva fenomena – vjerujemo naime da oba termina, osim o sebi, govore nešto i o trenutnom zeitgeistu, na globalnoj i lokalnoj razini (što je podjela koju taj isti trenutni zeitgeist čini u najmanju ruku dubioznom). Svinjska gripa tako, za potrebe ovog teksta, postaje naime antipod plenumu – stjegonoša vladajućeg diskursa, prvoborac na fronti liberalne logike liberalnog kapitala, koji nam prijeti, a čime drugim nego – smrću. Svinjskoj je gripi put utrla ona ptičja. Ptičjoj je gripi put pak utro terorizam. Sve jasno. A u tom svijetu u kojemu je sve jasno plenum pak preuzima ulogu onog koji tu jasnoću muti, onog koji izaziva upravo ta inherentna znanja, inkorporirana u narodske mozgove i narodna srca, znanja koja se toliko podrazumijevaju da ih više ne treba ni imenovati… za razliku od plenuma koji ime ima, već stoljećima… ali je sa sadržajem, sve do nedavno, barem u našim krajevima, bio „slab“. (Igrajući se asocijacija, mogli bi u ovom trenutku spomenuti i stariju mu sestru demokraciju.)

Kraća historijska, pa i etimološka analiza pojma plenum uvjerit će nas tako da se nikako ne radi o neologizmu… plenum, kao riječ, postoji najmanje otkada je i demokracije. Ali plenum u praksi neka je druga priča… Iako je na ex YU području nedavno postojao i u tom obliku, a ne samo kao stavka u rječniku, jasno je da je ovaj studentski plenum neki novi plenum, neki plenum drugačiji od tog KP plenuma – jasno je da je upravo u tom smislu postao neo-neologizam. (Onima kojima to jasno nije sugeriramo posjet dvorani D7 Filozofskog fakulteta u Zagrebu, svakog radnog dana od 20h, kao i vikendom. Ponuda vrijedi do daljnjega.) Plenum je počeo značiti nešto novo – plenum je zapravo onaj isti x s početka priče kojem ne znamo točne gabarite, uznemirujuća nepoznanica o kojoj znamo toliko da je u njoj do sada sudjelovalo, samo u Zagrebu, više ljudi nego ih je u cijelom svijetu pomrlo od svinjske gripe. Plenum je tako ponovo izmislio samoga sebe.

A ako, za promjenu, umjesto para Buden-Rorty, citiramo tandem Žmak-Wittgenstein, te zaključimo tako da su granice naših jezika ujedno i granice naših svjetova oduševit će nas spoznaja da plenum nije jedina riječ koja je na Filozofskom doživjela preporod, oduševit će nas činjenica da su npr. i sintagme kao što je studentsko tijelo ili pak mirni prosvjed, upravo kroz i zbog plenuma spoznale i vlastitu regenerativnu moć. Studentsko je tijelo tako prestalo značiti neispavano, nepravilno i nezdravo hranjeno tijelo, pluća punih dima, glave pune bezvolje i apatije. Mirni je prosvjed tako prestao značiti šetnju gradom s parolama i posterima na mjestu koje ostale dane u tjednu zauzimaju shopping vrećice. I dalje… kreativna blokada npr. tako više ne podrazumijeva blokiranje kreacije, već upravo suprotno – kreativnost blokiranja. Nastavljajući razvijati tu logiku, sasvim legitimna opcija u nekoj, nadajmo se bližoj budućnosti, postaje i novo poimanje npr. Vlade RH koja bi tako prestala biti sinonimom za pranje novca. Jednako tako, onim nekima s početka teksta, period od tri tjedna možda bi mogao uskoro prestati biti tek trenutkom, i postati nešto dugoročnijom realnošću. A svinjska gripa mogla bi tada ući u rječnike kao jedna od definicija pojma paranoja.

Uz malo mašte možemo sada zamisliti sve te riječi kako se naslanjaju jedna na drugu kao domino pločice, poklanjajući onoj sljedećoj novo značenje, ponovo stvarajući iz nje neologizam. Možemo zamisliti kako se sve te riječi, sintagme, rečenice, jedna po jedna mijenjaju, kako se mijenja od njih sastavljen jezik. Nazovimo taj proces za ovu priliku reinkarnacijom jezika. Naposljetku – i reinkarnacija ima pravo na drugu šansu.

Reinkarnacija jezika nije se našla na javnoj to do listi Nezavisne studentske inicijative jer za njeno provođenje nisu potrebni ni MZOŠ ni Vlada RH. Za jezične promjene potrebni su „samo“ oni prosječni građani i građanke RH kojima su usta i glave trenutno pune plenuma… koji će, vjerujmo, uskoro osim sociolingvistima početi zadavati još posla (i glavobolja) vladajućim strukturama koje same sebe vole nazivati demokratskima.

Reinkarnacija svijeta, naime, samo je nekoliko domino pločica udaljena od reinkarnacije jezika.

Jasna Žmak

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve