Jasna Žmak: Doći na svijet, dospjeti u jezik

Među inim kvantitativnim podacima koje je moguće iznijeti o trenutačnim (pod pretpostavkom da period od tri tjedna smatramo tek trenutkom, kao što to neki čine) studentskim blokadama fakulteta – npr. ciframa koje trenutna Vlada RH ulaže u automobilske gume, Afganistan i Mostar ili postocima koji nedvosmisleno ukazuju na to da keširanje za studiranje (evo potencijalne krilatice za potencijalnu zavisnu studentsku, deblokatorsku, inicijativu) ne djeluje kao motivator za grijanje stolice, kako učenje vole nazivati isti oni neki… činit će se, dakle, među svim tim frapantnim brojkama, možda irelevantnim iznijeti jednu koju je zapravo trenutno nemoguće egzaktno izračunati, ali kada bi to bilo moguće – bio bi to posao za sociolingviste.

Ta bi brojka zapravo bila postotak (nazovimo ga x, s obzirom da nam trenutno predstavlja nepoznanicu) koji bi iskazivao porast učestalosti pojave riječi plenum u svakodnevnom idiomu prosječnog građanina i jednako prosječne građanke RH, riječi koja je do pred nekoliko tjedana živjela tihim i povučenim životom daleko od kolektivne svijesti hrvatskog naroda, da bi slijedom recentnih zbivanja postala it word koju je iz hibernacije izvukao onaj dio tog istog naroda koji se često naziva budućom akademskom, a trenutno tek studentskom populacijom. Nećemo ulaziti u spekulacije pa nagađati koliko bi nula naš x mogao imati, već samo zaključiti da bi, kada bi se takvi izbori održavali, plenum zasigurno osvojio titulu Riječ mjeseca za travanj 2009. A u konkurenciji sa svinjskom gripom – osvajanje tog naslova valja još više cijeniti.

No, cinizam na stranu – iako se takav podatak trenutno može čini tek kolateralnim čimbenikom recentnih događanja, čiji se historijski karakter tek ima p/dokazati, vjerujemo da dugoročno, jako jako dugoročno gledano zapravo ima reperkusije znatno snažnije od remodeliranja financiranja jednog od Vladinih resornih ministarstava, što je stavka koja trenutno zauzima prvo mjesto na to do listi Nezavisne studentske inicijative koja je, usput budi rečeno, i zaslužna za neo-neologistički status plenuma, pa slijedom toga i za njegov dugoročni potencijal. Za obranu takve teze dovoljno je parafrazirati Richarda Rotrya citirajući Borisa Budena: Pokretač promjene nije u superiornom argumentiranju, nego u sposobnosti da se govori drugačije. A posebnost je plenuma (za razliku od npr. svinjske gripe) u tome što to drugačije otjelotvoruje u svim svojim smislovima – i kao označitelj i kao označeno, i kao fenomen i kao naziv tog fenomena – dok naime svinjska gripa plaši, plenum jednostavno – zbunjuje. Otuda i njegov neo-neologistički status, kojemu ćemo se vratiti kasnije. Otuda i, sada je jasno, njegova moć.

Za opetovano dozivanje svinjske gripe u ring s plenumom nismo se odlučili samo zbog povijesne podudarnosti dva fenomena – vjerujemo naime da oba termina, osim o sebi, govore nešto i o trenutnom zeitgeistu, na globalnoj i lokalnoj razini (što je podjela koju taj isti trenutni zeitgeist čini u najmanju ruku dubioznom). Svinjska gripa tako, za potrebe ovog teksta, postaje naime antipod plenumu – stjegonoša vladajućeg diskursa, prvoborac na fronti liberalne logike liberalnog kapitala, koji nam prijeti, a čime drugim nego – smrću. Svinjskoj je gripi put utrla ona ptičja. Ptičjoj je gripi put pak utro terorizam. Sve jasno. A u tom svijetu u kojemu je sve jasno plenum pak preuzima ulogu onog koji tu jasnoću muti, onog koji izaziva upravo ta inherentna znanja, inkorporirana u narodske mozgove i narodna srca, znanja koja se toliko podrazumijevaju da ih više ne treba ni imenovati… za razliku od plenuma koji ime ima, već stoljećima… ali je sa sadržajem, sve do nedavno, barem u našim krajevima, bio „slab“. (Igrajući se asocijacija, mogli bi u ovom trenutku spomenuti i stariju mu sestru demokraciju.)

Kraća historijska, pa i etimološka analiza pojma plenum uvjerit će nas tako da se nikako ne radi o neologizmu… plenum, kao riječ, postoji najmanje otkada je i demokracije. Ali plenum u praksi neka je druga priča… Iako je na ex YU području nedavno postojao i u tom obliku, a ne samo kao stavka u rječniku, jasno je da je ovaj studentski plenum neki novi plenum, neki plenum drugačiji od tog KP plenuma – jasno je da je upravo u tom smislu postao neo-neologizam. (Onima kojima to jasno nije sugeriramo posjet dvorani D7 Filozofskog fakulteta u Zagrebu, svakog radnog dana od 20h, kao i vikendom. Ponuda vrijedi do daljnjega.) Plenum je počeo značiti nešto novo – plenum je zapravo onaj isti x s početka priče kojem ne znamo točne gabarite, uznemirujuća nepoznanica o kojoj znamo toliko da je u njoj do sada sudjelovalo, samo u Zagrebu, više ljudi nego ih je u cijelom svijetu pomrlo od svinjske gripe. Plenum je tako ponovo izmislio samoga sebe.

A ako, za promjenu, umjesto para Buden-Rorty, citiramo tandem Žmak-Wittgenstein, te zaključimo tako da su granice naših jezika ujedno i granice naših svjetova oduševit će nas spoznaja da plenum nije jedina riječ koja je na Filozofskom doživjela preporod, oduševit će nas činjenica da su npr. i sintagme kao što je studentsko tijelo ili pak mirni prosvjed, upravo kroz i zbog plenuma spoznale i vlastitu regenerativnu moć. Studentsko je tijelo tako prestalo značiti neispavano, nepravilno i nezdravo hranjeno tijelo, pluća punih dima, glave pune bezvolje i apatije. Mirni je prosvjed tako prestao značiti šetnju gradom s parolama i posterima na mjestu koje ostale dane u tjednu zauzimaju shopping vrećice. I dalje… kreativna blokada npr. tako više ne podrazumijeva blokiranje kreacije, već upravo suprotno – kreativnost blokiranja. Nastavljajući razvijati tu logiku, sasvim legitimna opcija u nekoj, nadajmo se bližoj budućnosti, postaje i novo poimanje npr. Vlade RH koja bi tako prestala biti sinonimom za pranje novca. Jednako tako, onim nekima s početka teksta, period od tri tjedna možda bi mogao uskoro prestati biti tek trenutkom, i postati nešto dugoročnijom realnošću. A svinjska gripa mogla bi tada ući u rječnike kao jedna od definicija pojma paranoja.

Uz malo mašte možemo sada zamisliti sve te riječi kako se naslanjaju jedna na drugu kao domino pločice, poklanjajući onoj sljedećoj novo značenje, ponovo stvarajući iz nje neologizam. Možemo zamisliti kako se sve te riječi, sintagme, rečenice, jedna po jedna mijenjaju, kako se mijenja od njih sastavljen jezik. Nazovimo taj proces za ovu priliku reinkarnacijom jezika. Naposljetku – i reinkarnacija ima pravo na drugu šansu.

Reinkarnacija jezika nije se našla na javnoj to do listi Nezavisne studentske inicijative jer za njeno provođenje nisu potrebni ni MZOŠ ni Vlada RH. Za jezične promjene potrebni su „samo“ oni prosječni građani i građanke RH kojima su usta i glave trenutno pune plenuma… koji će, vjerujmo, uskoro osim sociolingvistima početi zadavati još posla (i glavobolja) vladajućim strukturama koje same sebe vole nazivati demokratskima.

Reinkarnacija svijeta, naime, samo je nekoliko domino pločica udaljena od reinkarnacije jezika.

Jasna Žmak

Vezani članci

  • 30. svibnja 2020. Ne osuđujmo ustanke protiv umorstava koje vrši policija Ustanak potaknut umorstvom Georgea Floyda, crnog muškarca iz Minneapolisa kojega je usred bijela dana ugušio bijeli policijski službenik Derek Chauvin širi se Sjedinjenim Američkim Državama, dok srednjostrujaškim medijima predvidljivo odzvanja refren o uništavanju privatnog vlasništva o kojem opetovano slušamo kada jednosmjerno nasilje odozgo dobije svoj odgovor odozdo. Površnom zgražanju nad pustošenjem i pljačkom tijekom pobune treba suprotstaviti podsjetnik na postojane mehanizme strukturnog rasizma te sistemske dimenzije pljački i opresija koje se provode nad radnom većinom, a posebice nad crnim pripadnicima i pripadnicama radničke klase.
  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve