Jasna Žmak: Doći na svijet, dospjeti u jezik

Među inim kvantitativnim podacima koje je moguće iznijeti o trenutačnim (pod pretpostavkom da period od tri tjedna smatramo tek trenutkom, kao što to neki čine) studentskim blokadama fakulteta – npr. ciframa koje trenutna Vlada RH ulaže u automobilske gume, Afganistan i Mostar ili postocima koji nedvosmisleno ukazuju na to da keširanje za studiranje (evo potencijalne krilatice za potencijalnu zavisnu studentsku, deblokatorsku, inicijativu) ne djeluje kao motivator za grijanje stolice, kako učenje vole nazivati isti oni neki… činit će se, dakle, među svim tim frapantnim brojkama, možda irelevantnim iznijeti jednu koju je zapravo trenutno nemoguće egzaktno izračunati, ali kada bi to bilo moguće – bio bi to posao za sociolingviste.

Ta bi brojka zapravo bila postotak (nazovimo ga x, s obzirom da nam trenutno predstavlja nepoznanicu) koji bi iskazivao porast učestalosti pojave riječi plenum u svakodnevnom idiomu prosječnog građanina i jednako prosječne građanke RH, riječi koja je do pred nekoliko tjedana živjela tihim i povučenim životom daleko od kolektivne svijesti hrvatskog naroda, da bi slijedom recentnih zbivanja postala it word koju je iz hibernacije izvukao onaj dio tog istog naroda koji se često naziva budućom akademskom, a trenutno tek studentskom populacijom. Nećemo ulaziti u spekulacije pa nagađati koliko bi nula naš x mogao imati, već samo zaključiti da bi, kada bi se takvi izbori održavali, plenum zasigurno osvojio titulu Riječ mjeseca za travanj 2009. A u konkurenciji sa svinjskom gripom – osvajanje tog naslova valja još više cijeniti.

No, cinizam na stranu – iako se takav podatak trenutno može čini tek kolateralnim čimbenikom recentnih događanja, čiji se historijski karakter tek ima p/dokazati, vjerujemo da dugoročno, jako jako dugoročno gledano zapravo ima reperkusije znatno snažnije od remodeliranja financiranja jednog od Vladinih resornih ministarstava, što je stavka koja trenutno zauzima prvo mjesto na to do listi Nezavisne studentske inicijative koja je, usput budi rečeno, i zaslužna za neo-neologistički status plenuma, pa slijedom toga i za njegov dugoročni potencijal. Za obranu takve teze dovoljno je parafrazirati Richarda Rotrya citirajući Borisa Budena: Pokretač promjene nije u superiornom argumentiranju, nego u sposobnosti da se govori drugačije. A posebnost je plenuma (za razliku od npr. svinjske gripe) u tome što to drugačije otjelotvoruje u svim svojim smislovima – i kao označitelj i kao označeno, i kao fenomen i kao naziv tog fenomena – dok naime svinjska gripa plaši, plenum jednostavno – zbunjuje. Otuda i njegov neo-neologistički status, kojemu ćemo se vratiti kasnije. Otuda i, sada je jasno, njegova moć.

Za opetovano dozivanje svinjske gripe u ring s plenumom nismo se odlučili samo zbog povijesne podudarnosti dva fenomena – vjerujemo naime da oba termina, osim o sebi, govore nešto i o trenutnom zeitgeistu, na globalnoj i lokalnoj razini (što je podjela koju taj isti trenutni zeitgeist čini u najmanju ruku dubioznom). Svinjska gripa tako, za potrebe ovog teksta, postaje naime antipod plenumu – stjegonoša vladajućeg diskursa, prvoborac na fronti liberalne logike liberalnog kapitala, koji nam prijeti, a čime drugim nego – smrću. Svinjskoj je gripi put utrla ona ptičja. Ptičjoj je gripi put pak utro terorizam. Sve jasno. A u tom svijetu u kojemu je sve jasno plenum pak preuzima ulogu onog koji tu jasnoću muti, onog koji izaziva upravo ta inherentna znanja, inkorporirana u narodske mozgove i narodna srca, znanja koja se toliko podrazumijevaju da ih više ne treba ni imenovati… za razliku od plenuma koji ime ima, već stoljećima… ali je sa sadržajem, sve do nedavno, barem u našim krajevima, bio „slab“. (Igrajući se asocijacija, mogli bi u ovom trenutku spomenuti i stariju mu sestru demokraciju.)

Kraća historijska, pa i etimološka analiza pojma plenum uvjerit će nas tako da se nikako ne radi o neologizmu… plenum, kao riječ, postoji najmanje otkada je i demokracije. Ali plenum u praksi neka je druga priča… Iako je na ex YU području nedavno postojao i u tom obliku, a ne samo kao stavka u rječniku, jasno je da je ovaj studentski plenum neki novi plenum, neki plenum drugačiji od tog KP plenuma – jasno je da je upravo u tom smislu postao neo-neologizam. (Onima kojima to jasno nije sugeriramo posjet dvorani D7 Filozofskog fakulteta u Zagrebu, svakog radnog dana od 20h, kao i vikendom. Ponuda vrijedi do daljnjega.) Plenum je počeo značiti nešto novo – plenum je zapravo onaj isti x s početka priče kojem ne znamo točne gabarite, uznemirujuća nepoznanica o kojoj znamo toliko da je u njoj do sada sudjelovalo, samo u Zagrebu, više ljudi nego ih je u cijelom svijetu pomrlo od svinjske gripe. Plenum je tako ponovo izmislio samoga sebe.

A ako, za promjenu, umjesto para Buden-Rorty, citiramo tandem Žmak-Wittgenstein, te zaključimo tako da su granice naših jezika ujedno i granice naših svjetova oduševit će nas spoznaja da plenum nije jedina riječ koja je na Filozofskom doživjela preporod, oduševit će nas činjenica da su npr. i sintagme kao što je studentsko tijelo ili pak mirni prosvjed, upravo kroz i zbog plenuma spoznale i vlastitu regenerativnu moć. Studentsko je tijelo tako prestalo značiti neispavano, nepravilno i nezdravo hranjeno tijelo, pluća punih dima, glave pune bezvolje i apatije. Mirni je prosvjed tako prestao značiti šetnju gradom s parolama i posterima na mjestu koje ostale dane u tjednu zauzimaju shopping vrećice. I dalje… kreativna blokada npr. tako više ne podrazumijeva blokiranje kreacije, već upravo suprotno – kreativnost blokiranja. Nastavljajući razvijati tu logiku, sasvim legitimna opcija u nekoj, nadajmo se bližoj budućnosti, postaje i novo poimanje npr. Vlade RH koja bi tako prestala biti sinonimom za pranje novca. Jednako tako, onim nekima s početka teksta, period od tri tjedna možda bi mogao uskoro prestati biti tek trenutkom, i postati nešto dugoročnijom realnošću. A svinjska gripa mogla bi tada ući u rječnike kao jedna od definicija pojma paranoja.

Uz malo mašte možemo sada zamisliti sve te riječi kako se naslanjaju jedna na drugu kao domino pločice, poklanjajući onoj sljedećoj novo značenje, ponovo stvarajući iz nje neologizam. Možemo zamisliti kako se sve te riječi, sintagme, rečenice, jedna po jedna mijenjaju, kako se mijenja od njih sastavljen jezik. Nazovimo taj proces za ovu priliku reinkarnacijom jezika. Naposljetku – i reinkarnacija ima pravo na drugu šansu.

Reinkarnacija jezika nije se našla na javnoj to do listi Nezavisne studentske inicijative jer za njeno provođenje nisu potrebni ni MZOŠ ni Vlada RH. Za jezične promjene potrebni su „samo“ oni prosječni građani i građanke RH kojima su usta i glave trenutno pune plenuma… koji će, vjerujmo, uskoro osim sociolingvistima početi zadavati još posla (i glavobolja) vladajućim strukturama koje same sebe vole nazivati demokratskima.

Reinkarnacija svijeta, naime, samo je nekoliko domino pločica udaljena od reinkarnacije jezika.

Jasna Žmak

Vezani članci

  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."
  • 17. siječnja 2021. Rekordno visoke temperature gornjeg sloja oceana „Kako se sve više zemalja bude obavezivalo na ostvarivanje 'ugljične neutralnosti' ili 'nulte emisije ugljika' u nadolazećim desetljećima, treba obratiti posebnu pozornost na oceane. Bilo kakve aktivnosti ili sporazumi kojima se namjerava adresirati globalno zagrijavanje treba upariti s razumijevanjem da je ocean već apsorbirao ogromnu količinu topline i da će nastaviti apsorbirati višak energije Zemljinog sistema sve dok se atmosferske razine ugljika značajno ne smanje.“

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve