Jasna Žmak: Doći na svijet, dospjeti u jezik

Među inim kvantitativnim podacima koje je moguće iznijeti o trenutačnim (pod pretpostavkom da period od tri tjedna smatramo tek trenutkom, kao što to neki čine) studentskim blokadama fakulteta – npr. ciframa koje trenutna Vlada RH ulaže u automobilske gume, Afganistan i Mostar ili postocima koji nedvosmisleno ukazuju na to da keširanje za studiranje (evo potencijalne krilatice za potencijalnu zavisnu studentsku, deblokatorsku, inicijativu) ne djeluje kao motivator za grijanje stolice, kako učenje vole nazivati isti oni neki… činit će se, dakle, među svim tim frapantnim brojkama, možda irelevantnim iznijeti jednu koju je zapravo trenutno nemoguće egzaktno izračunati, ali kada bi to bilo moguće – bio bi to posao za sociolingviste.

Ta bi brojka zapravo bila postotak (nazovimo ga x, s obzirom da nam trenutno predstavlja nepoznanicu) koji bi iskazivao porast učestalosti pojave riječi plenum u svakodnevnom idiomu prosječnog građanina i jednako prosječne građanke RH, riječi koja je do pred nekoliko tjedana živjela tihim i povučenim životom daleko od kolektivne svijesti hrvatskog naroda, da bi slijedom recentnih zbivanja postala it word koju je iz hibernacije izvukao onaj dio tog istog naroda koji se često naziva budućom akademskom, a trenutno tek studentskom populacijom. Nećemo ulaziti u spekulacije pa nagađati koliko bi nula naš x mogao imati, već samo zaključiti da bi, kada bi se takvi izbori održavali, plenum zasigurno osvojio titulu Riječ mjeseca za travanj 2009. A u konkurenciji sa svinjskom gripom – osvajanje tog naslova valja još više cijeniti.

No, cinizam na stranu – iako se takav podatak trenutno može čini tek kolateralnim čimbenikom recentnih događanja, čiji se historijski karakter tek ima p/dokazati, vjerujemo da dugoročno, jako jako dugoročno gledano zapravo ima reperkusije znatno snažnije od remodeliranja financiranja jednog od Vladinih resornih ministarstava, što je stavka koja trenutno zauzima prvo mjesto na to do listi Nezavisne studentske inicijative koja je, usput budi rečeno, i zaslužna za neo-neologistički status plenuma, pa slijedom toga i za njegov dugoročni potencijal. Za obranu takve teze dovoljno je parafrazirati Richarda Rotrya citirajući Borisa Budena: Pokretač promjene nije u superiornom argumentiranju, nego u sposobnosti da se govori drugačije. A posebnost je plenuma (za razliku od npr. svinjske gripe) u tome što to drugačije otjelotvoruje u svim svojim smislovima – i kao označitelj i kao označeno, i kao fenomen i kao naziv tog fenomena – dok naime svinjska gripa plaši, plenum jednostavno – zbunjuje. Otuda i njegov neo-neologistički status, kojemu ćemo se vratiti kasnije. Otuda i, sada je jasno, njegova moć.

Za opetovano dozivanje svinjske gripe u ring s plenumom nismo se odlučili samo zbog povijesne podudarnosti dva fenomena – vjerujemo naime da oba termina, osim o sebi, govore nešto i o trenutnom zeitgeistu, na globalnoj i lokalnoj razini (što je podjela koju taj isti trenutni zeitgeist čini u najmanju ruku dubioznom). Svinjska gripa tako, za potrebe ovog teksta, postaje naime antipod plenumu – stjegonoša vladajućeg diskursa, prvoborac na fronti liberalne logike liberalnog kapitala, koji nam prijeti, a čime drugim nego – smrću. Svinjskoj je gripi put utrla ona ptičja. Ptičjoj je gripi put pak utro terorizam. Sve jasno. A u tom svijetu u kojemu je sve jasno plenum pak preuzima ulogu onog koji tu jasnoću muti, onog koji izaziva upravo ta inherentna znanja, inkorporirana u narodske mozgove i narodna srca, znanja koja se toliko podrazumijevaju da ih više ne treba ni imenovati… za razliku od plenuma koji ime ima, već stoljećima… ali je sa sadržajem, sve do nedavno, barem u našim krajevima, bio „slab“. (Igrajući se asocijacija, mogli bi u ovom trenutku spomenuti i stariju mu sestru demokraciju.)

Kraća historijska, pa i etimološka analiza pojma plenum uvjerit će nas tako da se nikako ne radi o neologizmu… plenum, kao riječ, postoji najmanje otkada je i demokracije. Ali plenum u praksi neka je druga priča… Iako je na ex YU području nedavno postojao i u tom obliku, a ne samo kao stavka u rječniku, jasno je da je ovaj studentski plenum neki novi plenum, neki plenum drugačiji od tog KP plenuma – jasno je da je upravo u tom smislu postao neo-neologizam. (Onima kojima to jasno nije sugeriramo posjet dvorani D7 Filozofskog fakulteta u Zagrebu, svakog radnog dana od 20h, kao i vikendom. Ponuda vrijedi do daljnjega.) Plenum je počeo značiti nešto novo – plenum je zapravo onaj isti x s početka priče kojem ne znamo točne gabarite, uznemirujuća nepoznanica o kojoj znamo toliko da je u njoj do sada sudjelovalo, samo u Zagrebu, više ljudi nego ih je u cijelom svijetu pomrlo od svinjske gripe. Plenum je tako ponovo izmislio samoga sebe.

A ako, za promjenu, umjesto para Buden-Rorty, citiramo tandem Žmak-Wittgenstein, te zaključimo tako da su granice naših jezika ujedno i granice naših svjetova oduševit će nas spoznaja da plenum nije jedina riječ koja je na Filozofskom doživjela preporod, oduševit će nas činjenica da su npr. i sintagme kao što je studentsko tijelo ili pak mirni prosvjed, upravo kroz i zbog plenuma spoznale i vlastitu regenerativnu moć. Studentsko je tijelo tako prestalo značiti neispavano, nepravilno i nezdravo hranjeno tijelo, pluća punih dima, glave pune bezvolje i apatije. Mirni je prosvjed tako prestao značiti šetnju gradom s parolama i posterima na mjestu koje ostale dane u tjednu zauzimaju shopping vrećice. I dalje… kreativna blokada npr. tako više ne podrazumijeva blokiranje kreacije, već upravo suprotno – kreativnost blokiranja. Nastavljajući razvijati tu logiku, sasvim legitimna opcija u nekoj, nadajmo se bližoj budućnosti, postaje i novo poimanje npr. Vlade RH koja bi tako prestala biti sinonimom za pranje novca. Jednako tako, onim nekima s početka teksta, period od tri tjedna možda bi mogao uskoro prestati biti tek trenutkom, i postati nešto dugoročnijom realnošću. A svinjska gripa mogla bi tada ući u rječnike kao jedna od definicija pojma paranoja.

Uz malo mašte možemo sada zamisliti sve te riječi kako se naslanjaju jedna na drugu kao domino pločice, poklanjajući onoj sljedećoj novo značenje, ponovo stvarajući iz nje neologizam. Možemo zamisliti kako se sve te riječi, sintagme, rečenice, jedna po jedna mijenjaju, kako se mijenja od njih sastavljen jezik. Nazovimo taj proces za ovu priliku reinkarnacijom jezika. Naposljetku – i reinkarnacija ima pravo na drugu šansu.

Reinkarnacija jezika nije se našla na javnoj to do listi Nezavisne studentske inicijative jer za njeno provođenje nisu potrebni ni MZOŠ ni Vlada RH. Za jezične promjene potrebni su „samo“ oni prosječni građani i građanke RH kojima su usta i glave trenutno pune plenuma… koji će, vjerujmo, uskoro osim sociolingvistima početi zadavati još posla (i glavobolja) vladajućim strukturama koje same sebe vole nazivati demokratskima.

Reinkarnacija svijeta, naime, samo je nekoliko domino pločica udaljena od reinkarnacije jezika.

Jasna Žmak

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve