kolumna

BLOKADA I OSNIVANJE STUDENSTKOG PLENUMA U TUZLI

Nekoliko stotina tuzlanskih studenata danas je blokiralo rad Filozofskog fakulteta i Rektorata, te uspostavilo studentski plenum, kao najviši legitimni organ predstavljanja studenata i prvi korak u borbi za dodjelu kasarne “Husein Gradaščević” Univerzitetu u Tuzli, besplatno školstvo i druge mjere koje će dovesti do poboljšanja uslova studiranja na tuzlanskom Univerzitetu.

Studentski plenum zasniva se na principima direktne demokratije u kojem su svi studenti pozvani da učestvuju, glasaju i pokreću inicijative. Kao takav, model plenuma zasniva se na većoj transparentnosti, legitimnosti i pravičnosti pri odlučivanju.

Nadamo se da će javnost i predstavnici medija razumjeti pokušaj uspostavljanja novog modela organizovanja, te novog pristupa sredstvima informisanja. Studenti su tokom blokade odbijali dati izjave iz jednostavnog razloga što niko nije bio ovlašten govoriti u ime studenata prije odluka plenuma. Ogromnom većinom, plenum je usvojio princip kojim će u javnost izlaziti putem intereneta i čitanjem proglasa i zaključaka nakon svakog narednog plenuma. Ovu odluku opravdavamo činjenicom da su naši zahtjevi kristalno jasni i definisani objavljenim Proglasom, te smatramo da različita pojedinačna istupanja u javnost stvaraju plodno tlo za manipulaciju ideje i Pokreta.

Nekoliko stotina studenata je jednoglasno odlučila da rukovodstvo studentske Unije nije ovlašteno zastupati plenum. Smatramo izuzetno očajnim pokušaj provokacije i miniranja ideje na samom početku plenuma od strane pojedinih predstavnika Unije. Vjerujemo da ovi pokušaji neće stvoriti pogrešnu sliku o cijeloj ideji, jer su studenti na provokacije odgovorili dostojanstveno, te raspravu nastavili konstruktivnu raspravu, u duhu poštovanja i dijaloga. Plenumskim zaključcima potvrđena su dva cilja za koje će se studenti boriti u narednom periodu:

1. Besplatno obrazovanje

Svjesni smo činjenice da će borba biti duga, ali ideal besplatnog obrazovanja, nipošto ne smatramo utopijom. Suprostaviti ćemo se daljnjoj komercijalizaciji visokog obrazovanja, koja se provodi tako što se svake godine povećava broj studenata koji participiraju u troškovima studija. Legalnim i legitimnim sredstvima prisilit ćemo kako menadžment Univerziteta, tako i Vladu Tuzlanskog kantona da se ovaj proces zaustavi, te krene u pravcu osiguranja prava na besplatno visoko obrazovanja. Zahtijevamo veća javna ulaganja u obrazovanje, te napominjemo da građani i građanke ove zemlje već finansiraju obrazovne ustanove plaćanjem poreza.

2. Kasarna studentima

Kasarne širom Bosne i Hercegovine već su pripale univerzitetima. To se nije desilo sa Univerzitetom u Tuzli, kojem nedostatak prostora prijeti daljem funkcionisanju. Zahtijevamo od federalne Vlade da odmah nakon imenovanja novog premijera donese odluku kojom kasarnu dodjeljuje Univerzitetu. Suprostavit ćemo se svim građevinskim lobijima koji opstruiraju ovaj proces, te prisiliti Univerzitet i Vladu TK da se više angažuju ka postizanju ovog cilja. Studentski plenum će budno pratiti rad federalne Vlade po ovom pitanju, sve do početka naredne školske godine, kada se u borbu za kasarnu uključujemo svim legitimnim sredstvima građanske neposlušnosti.

Studentski pokret Tuzla čini plenum koji funkcioniše na principima javnosti, jednakosti, solidarnosti i demokratičnosti. Sve aktivnosti koje će studenti realizovati zasnivati će se na strogom principu nenasilja i poštivanja javnog dobra. Ovo napominjemo, jer smo se već danas uvjerili da pojedine organizacije i pojedinci ne ustručavaju bilo kojih poteza koji imaju za cilj baciti mrlju na studentski pokret.

Također napominjamo da Studentski pokret Tuzla čine studenti koji učestvuju u radu plenuma i aktivnoj realizaciji usvojenih zaključaka, te da niko nema pravo predstavljati studentski plenum kao inicijator pojedinih Facebook inicijativa.

Sve organizacije su pozvane da nam pruže podršku, ali ni jedna nema uticaj na rad plenuma.

Hvala na razumijevanju i iskreno se nadamo da će naša borba dobiti široku podršku studenata i građana.

Studentski pokret Tuzla / Studentski plenum
5. lipnja 2009.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka