Dio intervjua sa Slavojem Žižekom iz novoga broja Mladine (29.5.2009.)

U novome broju slovenskoga tjednika Mladina objavljen je intervju sa Slavojem Žižekom. Kolega Primož Krašovec preveo nam je i poslao dio intervjua koji se odnosi na Žižekovo viđenje akcije nezavisnih studentskih inicijativa u borbi za besplatno obrazovanje u Hrvatskoj. Zahvaljujemo Primožu na trudu!


Ima li na našem političkom horizontu bilo kakvoga svijetlog događaja?

Da, ali ne kod nas, nego kod susjeda: nedavna studentska okupacija sveučilištâ u Hrvatskoj sa sloganom: “Jedan svijet, jedna borba. Besplatno školstvo.” Studenti su ispravno locirali neprijatelja – Bolonjsku reformu, europsku verziju ozloglašenog usmjerenog obrazovanja Jugoslavije sedamdesetih koja obrazovanje želi podčiniti “društvenim potrebama” i tako onemogućiti nezavisno kritičko mišljenje. Zbog toga su optužbe da se radi o zakašnjelom šezdesetosmaštvu sasvim promašene. Štoviše, studenti-štrajkaši nadišli su presudnu ograničenost studentskog revolta iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, koji je svoj protest usmjerio protiv “tri stupa” represivne vlasti: tvornice, obitelji i škole. Zaglupljujući disciplinirani tvornički rad, represivna patrijarhalna obitelj i državno školstvo kao temeljni ideološki aparat. I gdje smo danas? “Postmoderni kapitalizam” prihvatio je tu kritiku i preusmjerio je u svoju korist. Umjesto tvornica sa fordističkom tekućom trakom sve je više proširen tobože nehijerarhijski timski rad (tekuće su trake “outsourcane” u treći svijet), gde je iskorištavanje još radikalnije jer kapital više nego ikada privatizira sâmo kolektivno intelektualno stvaralaštvo. Umjesto državnog školstva imamo sve “fleksibilniji” privatni odgoj koji se brzo prilagođava potrebama tržišta (dopunski tečajevi i slično); umjesto patrijarhalne obitelji imamo sve fleksibilnije vanbračne zajednice koje su mnogo prikladnije hedonističkoj ideologiji suvremenog kapitalizma. Ljevica je tako – pobijedivši – izgubila: direktni neprijatelj bio je pobijeđen, ali ga je odmah nadomjestio još sofisticiraniji oblik dominacije: u “postmodernom” kapitalizmu tržište je ušlo u područja koja su dotad bila privilegirana sfera države ili tradicionalnih društvenih praksi, od odgoja do zatvora.

Kod hrvatskih je studenata zadivljujuće što su ovaj opći uvid uspjeli operacionalizirati prevođenjem na svima razumljiv partikularni zahtjev za besplatnim školstvom. “Besplatno školstvo” ovdje moramo shvatiti kao metonimiju za školstvo koje je nezavisno od direktnih “društvenih potreba” i kao takvo jedino može sačuvati dignitet kritičkog mišljenja. Hrvatski su studenti tako djelovali na osnovi trijeznog shvaćanja da je danas upravo “otuđeno” sveučilište jedan od osiguravatelja intelektualne slobode.

(Slavoj Žižek, intervju u Mladini, 29.5.2009, str. 40)

Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva Odbacujući dualizam između Prirode i Čovječanstva, Jason W. Moore, historičar okoliša, historijski geograf i docent na Odsjeku za sociologiju Sveučilišta Binghamton te koordinator World Ecology Research Network, preispituje koncept antropocena, prema kojemu je za ekološku krizu kriva ljudska vrsta u cjelini. Nadomještajući ga pojmom kapitalocena, Moore naglašava presudni utjecaj kapitalizma, koji je historijski isprepleten s mrežom života, teži neodrživom ekonomskom rastu te parazitira na besplatnom i jeftinom radu ljudi i ostatka prirode.
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam U vrijeme degradiranja osnovnih materijalnih uvjeta za uspostavu održivog i pravednog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos prema prirodi i neljudskim životinjama, imajući istovremeno u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih borbi otvorio politički prostor revolucionarnijem djelovanju, koje će moći ponuditi odgovore na trenutnu klimatsku krizu. Donosimo osvrt na 16. konferenciju Historical Materialism “Claps of Thunder: Disaster Communism, Extinction Capitalism and How to Survive Tomorrow”, održanu u studenom u Londonu, s programskim naglascima na promišljanju socijalističke budućnosti u kontekstu globalne ekološke krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve