Dio intervjua sa Slavojem Žižekom iz novoga broja Mladine (29.5.2009.)

U novome broju slovenskoga tjednika Mladina objavljen je intervju sa Slavojem Žižekom. Kolega Primož Krašovec preveo nam je i poslao dio intervjua koji se odnosi na Žižekovo viđenje akcije nezavisnih studentskih inicijativa u borbi za besplatno obrazovanje u Hrvatskoj. Zahvaljujemo Primožu na trudu!


Ima li na našem političkom horizontu bilo kakvoga svijetlog događaja?

Da, ali ne kod nas, nego kod susjeda: nedavna studentska okupacija sveučilištâ u Hrvatskoj sa sloganom: “Jedan svijet, jedna borba. Besplatno školstvo.” Studenti su ispravno locirali neprijatelja – Bolonjsku reformu, europsku verziju ozloglašenog usmjerenog obrazovanja Jugoslavije sedamdesetih koja obrazovanje želi podčiniti “društvenim potrebama” i tako onemogućiti nezavisno kritičko mišljenje. Zbog toga su optužbe da se radi o zakašnjelom šezdesetosmaštvu sasvim promašene. Štoviše, studenti-štrajkaši nadišli su presudnu ograničenost studentskog revolta iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, koji je svoj protest usmjerio protiv “tri stupa” represivne vlasti: tvornice, obitelji i škole. Zaglupljujući disciplinirani tvornički rad, represivna patrijarhalna obitelj i državno školstvo kao temeljni ideološki aparat. I gdje smo danas? “Postmoderni kapitalizam” prihvatio je tu kritiku i preusmjerio je u svoju korist. Umjesto tvornica sa fordističkom tekućom trakom sve je više proširen tobože nehijerarhijski timski rad (tekuće su trake “outsourcane” u treći svijet), gde je iskorištavanje još radikalnije jer kapital više nego ikada privatizira sâmo kolektivno intelektualno stvaralaštvo. Umjesto državnog školstva imamo sve “fleksibilniji” privatni odgoj koji se brzo prilagođava potrebama tržišta (dopunski tečajevi i slično); umjesto patrijarhalne obitelji imamo sve fleksibilnije vanbračne zajednice koje su mnogo prikladnije hedonističkoj ideologiji suvremenog kapitalizma. Ljevica je tako – pobijedivši – izgubila: direktni neprijatelj bio je pobijeđen, ali ga je odmah nadomjestio još sofisticiraniji oblik dominacije: u “postmodernom” kapitalizmu tržište je ušlo u područja koja su dotad bila privilegirana sfera države ili tradicionalnih društvenih praksi, od odgoja do zatvora.

Kod hrvatskih je studenata zadivljujuće što su ovaj opći uvid uspjeli operacionalizirati prevođenjem na svima razumljiv partikularni zahtjev za besplatnim školstvom. “Besplatno školstvo” ovdje moramo shvatiti kao metonimiju za školstvo koje je nezavisno od direktnih “društvenih potreba” i kao takvo jedino može sačuvati dignitet kritičkog mišljenja. Hrvatski su studenti tako djelovali na osnovi trijeznog shvaćanja da je danas upravo “otuđeno” sveučilište jedan od osiguravatelja intelektualne slobode.

(Slavoj Žižek, intervju u Mladini, 29.5.2009, str. 40)

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve