kolumna

Iz BiH medija o pobuni tuzlanskih studenata/ica

28. svibnja

Novine Online: Najava prosvjeda u Tuzli
Na proteklom skupu održanom 9. svibnja ove godine studenti Univerziteta u Tuzli okupljeni oko nevladinih organizacija dali su županijskoj i Vladi Federacije rok od 30 dana da dodijele vojarnu “Husein kapetan Gradaščević“ studentima ili će u vojarnu ući silom, blokirati sveučilište, Vladu TŽ-a i Federacije BiH. Budući da vrijeme ističe, a odgovora nema, predstavnici Studentskog pokreta BiH za 5. lipnja najavljuju “studentsku bunu u Tuzli“.

RTV slon: Studenti najavljuju blokadu Univerziteta i kasarne ”Husein kapetan Gradaščević”
Univerzitet u Tuzli je prvi Univerzitet u Bosni i Hercegovini koji ima nezavisno poslovanje, na kojem se primjenjuje zakon o visokom obrazovanju, prvi Univerzitet koji ima statut, te ispunjava normative i standarde, a nije u posjed dobio prostor kasarne ”Husein kapetan Gradaščević”.

sarajevo-x.com: U Tuzli najavljena studentska buna
Tuzlanski studenti, nezadovoljni jer Vlada Federacije BiH još nije Tuzlanskom univerzitetu ustupila na korištenjenju Kasarnu “Husein-kapetan Gradaščević”, najavili su protestne aktivnosti zbog toga.
Na pres-konferencija održanoj u četvrtak u Rektoratu Univerziteta u Tuzli za 5. juni su najavili blokadu univerziteta i kasarne.

2. lipnja

Dnevni avaz: Slobodni Univerzitet za slobodne studente!
Besplatno školovanje nije privilegija – to je pravo svih sadašnjih i budućih studenata na našim univerzitetima. To je pravo koje su uživali oni koji nam ga danas žele uskratiti. Svi studiraju za svoje i potrebe društva – kome trebaju studenti drugog reda? Kome odgovara gašenje Univerziteta u Tuzli kakav je danas?

Radio Sarajevo: Studenti Tuzle najavljuju blokadu Univerziteta
Sudeći po najavama na Facebooku, pokret Studenata Bosne i Hercegovine za petak 5. Juna u 12,00 najavljuje blokadu svih fakulteta u Tuzli, te kasarne “Husein-kapetan Gradaščević”. Štaviše, blokada bi, po najvama, mogla potrajati sve dok odgovorni ne dostave pismenu garanciju – izjavu na osnovu koje će kasarna “Husein-kapetan Gradaščević” sa svim objektima biti dodijeljena Univerzitetu u Tuzli, tj. studentima.

6. lipnja

Oslobođenje: Protest na Tuzlanskom univerzitetu
Studenti Tuzlanskog univerziteta jučer su osnovali studentski plenum. Nazvali su ga nezavisnim od čelnika ove visokoškolske ustanove i Unije studenata, koju su opisali kao skup “kupljenih i politički angažovanih studenata”. Plenumu je prisustvovalo oko 400 studenata Univerziteta, koji su jednoglasno zatražili da se od naredne školske godine osigura besplatno obrazovanje, te da se kasarna Husein-kapetan Gradaščević pretvori u studentski kampus.

Tuzla L!IVE: Studenti: Ne daju izjave prije odluke plenuma
Nekoliko stotina tuzlanskih studenata danas je blokiralo rad Filozofskog fakulteta i Rektorata, te uspostavilo studentski plenum, kao najviši legitimni organ predstavljanja studenata i prvi korak u borbi za dodjelu kasarne „Husein Gradaščević” Univerzitetu u Tuzli, besplatno školstvo i druge mjere koje će dovesti do poboljšanja uslova studiranja na tuzlanskom Univerzitetu.

7. lipnja 2009.
Tagovi:
,

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
Arhiva članaka