kolumna 7. lipnja 2009.

Iz BiH medija o pobuni tuzlanskih studenata/ica

28. svibnja

Novine Online: Najava prosvjeda u Tuzli
Na proteklom skupu održanom 9. svibnja ove godine studenti Univerziteta u Tuzli okupljeni oko nevladinih organizacija dali su županijskoj i Vladi Federacije rok od 30 dana da dodijele vojarnu “Husein kapetan Gradaščević“ studentima ili će u vojarnu ući silom, blokirati sveučilište, Vladu TŽ-a i Federacije BiH. Budući da vrijeme ističe, a odgovora nema, predstavnici Studentskog pokreta BiH za 5. lipnja najavljuju “studentsku bunu u Tuzli“.

RTV slon: Studenti najavljuju blokadu Univerziteta i kasarne ”Husein kapetan Gradaščević”
Univerzitet u Tuzli je prvi Univerzitet u Bosni i Hercegovini koji ima nezavisno poslovanje, na kojem se primjenjuje zakon o visokom obrazovanju, prvi Univerzitet koji ima statut, te ispunjava normative i standarde, a nije u posjed dobio prostor kasarne ”Husein kapetan Gradaščević”.

sarajevo-x.com: U Tuzli najavljena studentska buna
Tuzlanski studenti, nezadovoljni jer Vlada Federacije BiH još nije Tuzlanskom univerzitetu ustupila na korištenjenju Kasarnu “Husein-kapetan Gradaščević”, najavili su protestne aktivnosti zbog toga.
Na pres-konferencija održanoj u četvrtak u Rektoratu Univerziteta u Tuzli za 5. juni su najavili blokadu univerziteta i kasarne.

2. lipnja

Dnevni avaz: Slobodni Univerzitet za slobodne studente!
Besplatno školovanje nije privilegija – to je pravo svih sadašnjih i budućih studenata na našim univerzitetima. To je pravo koje su uživali oni koji nam ga danas žele uskratiti. Svi studiraju za svoje i potrebe društva – kome trebaju studenti drugog reda? Kome odgovara gašenje Univerziteta u Tuzli kakav je danas?

Radio Sarajevo: Studenti Tuzle najavljuju blokadu Univerziteta
Sudeći po najavama na Facebooku, pokret Studenata Bosne i Hercegovine za petak 5. Juna u 12,00 najavljuje blokadu svih fakulteta u Tuzli, te kasarne “Husein-kapetan Gradaščević”. Štaviše, blokada bi, po najvama, mogla potrajati sve dok odgovorni ne dostave pismenu garanciju – izjavu na osnovu koje će kasarna “Husein-kapetan Gradaščević” sa svim objektima biti dodijeljena Univerzitetu u Tuzli, tj. studentima.

6. lipnja

Oslobođenje: Protest na Tuzlanskom univerzitetu
Studenti Tuzlanskog univerziteta jučer su osnovali studentski plenum. Nazvali su ga nezavisnim od čelnika ove visokoškolske ustanove i Unije studenata, koju su opisali kao skup “kupljenih i politički angažovanih studenata”. Plenumu je prisustvovalo oko 400 studenata Univerziteta, koji su jednoglasno zatražili da se od naredne školske godine osigura besplatno obrazovanje, te da se kasarna Husein-kapetan Gradaščević pretvori u studentski kampus.

Tuzla L!IVE: Studenti: Ne daju izjave prije odluke plenuma
Nekoliko stotina tuzlanskih studenata danas je blokiralo rad Filozofskog fakulteta i Rektorata, te uspostavilo studentski plenum, kao najviši legitimni organ predstavljanja studenata i prvi korak u borbi za dodjelu kasarne „Husein Gradaščević” Univerzitetu u Tuzli, besplatno školstvo i druge mjere koje će dovesti do poboljšanja uslova studiranja na tuzlanskom Univerzitetu.

Tagovi:
,

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve