Izvještaj s FER-a: Zašto smo protiv prijamnog ispita za diplomski studij?

Usprkos protivljenju velikog broja studenata, uprava Fakulteta elektrotehnike i računarstva dana 20. veljače 2008. donijela je odluku o razredbenom postupku za diplomski studij na FER-u koji se temelji na provjeri znanja studenata i njihovom dosadašnjem uspjehu na preddiplomskom studiju. Natječaj za upis studenata u diplomske studijske programe na službenim stranicama fakulteta pojavio se 10. lipnja ove godine. Provjerom znanja putem kvalifikacijskog ispita Uprava fakulteta pokazuje kako nema povjerenje u znanje koje je pružila studentima ovog fakulteta tokom preddiplomskog studija jer kako drugačije objasniti prijemni ispit za diplomski studij koji se prema Bolonjskoj deklaraciji smatra logičnim nastavkom preddiplomskog studija.

Slijedeći logiku uprave ovog fakulteta možemo se s legitimnim pravom zapitati zašto svake godine nemamo prijemni ispit kojim bismo dokazali da smo sposobni za prijelaz u višu godinu. Stav iza kojeg stoji ova inicijativa ide prema tome da je svaki student pokazao zadovoljavajuću kvantitetu znanja polaganjem ispita i rješavanjem obveza unutar kolegija kojeg je odslušao tokom akademske godine.

Druga bitna odredba u Natječaju za upis studenata u diplomske studijske programe na Fakultetu elektrotehnike i računarstva je odredba koja uspjeh na preddiplomskom studiju definira putem prosjeka ocjena i broja semestara provedenih na studiju. Veliki nedostatak ove odredbe leži u činjenici da zanemaruje i diskriminira one ljude koji su u lošijem socioekonomskom položaju i koji zbog rada uz studij ne mogu uredno izvršavati svoje obveze. Uz ovaj, postoji niz konkretnih razloga za to student može produžiti trajanje svog studija, to mogu biti obiteljski problemi, zdravstveni problemi i slične stvari koje itekako mogu utjecati na duljinu studija. Nadalje, studij se za 2 semestra na FER-u može produljiti padom samo jednog predmeta stoga je stav ove inicijative da je kriterij broja semestara provedenih na studiju pogrešan jer stavlja u nejednaku poziciju studente FER-a koji imaju semestralni upis i studente ostalih srodnih fakulteta koji upisuju akademske godine. Uz to studenti na drugim fakultetima imaju više rokova za riješiti ispit (uz mogućnost rješavanja kolokvijima). U isto vrijeme studenti FER-a imaju samo kolokvije (međuispite) te mogućnost ponavljanja samo jednog od ta tri kolokvija (međuispita), a to ih stavlja u znatno nepovoljniji položaj što se tiče ocjene, a i što se tiče duljine studiranja.

Posebno poglavlje u cijeloj ovoj priči oko razredbenog postupka je problem neinformiranosti studenata odnosno prekasnog iznošenja natječaja u javnost tj. na službenu web stranicu fakulteta od strane Uprave FER-a. Prilikom upisa prediplomskog studija u 7. mjesecu akademske godine 2005./2006. i 2006./2007., nije bio definiran program diplomskog studija niti uvjeti za njegov upis. Budući da uvjeti za upis na diplomski studij tada nisu bili eksplicitno definirani, oni ne mogu biti definirani na način da uspjeh tj. duljina studiranja na preddiplomskom studiju uvjetuje upis na diplomski studij. To konkretno znači sljedeće: budući da je ovaj natječaj vezan uz uspjeh tj. duljinu studiranja na preddiplomskom studiju, morao je biti objavljen najkasnije na dan početka preddiplomskog studija u gore navedenim akademskim godinama. Budući da nije bio objavljen, logičan je zaključak u tom trenutku bio da je podjela na preddiplomski i diplomski nominalna jer tada na službenim fakultetskim stranicama nisu objavljeni nikakvi uvjeti koje je potrebno zadovoljiti da bi se upisalo diplomski studij. Ovaj natječaj djeluje retroaktivno barem kada je riječ o prve dvije generacije Bolonje i kao takav je protuustavan i protuzakonit.

Prihvaćanjem Bolonjske deklaracije ovaj fakultet je prihvatio ciljeve i nastojanja potpisnika Deklaracije, kao i podjelu na preddiplomski i diplomski studij. Preddiplomski studij se smatra potrebnim stupnjem kvalifikacije na europskom tržištu rada, ali kao takav nije prepoznat u Hrvatskoj te s toga s pravom postavljamo pitanje i bojazan oko mogućnosti zapošljavanja u Hrvatskoj s titulom prvostupnika.

Zbog svih gore navedenih razloga zahtijevamo od Uprave fakulteta da svim studentima FER-a koji su završili preddiplomski studij na ovom fakultetu omogući bezuvjetan upis na diplomski studij te da sukladno tome prilagodi upisne kvote.

Informacije o daljnjim djelovanjima i akcijama čitajte na:
http://diplomskifer.bloger.hr/

Prijava za upis na diplomski studij na FER-u:
http://www.fer.hr/upis/diplomski

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve