Izvještaj s FER-a: Zašto smo protiv prijamnog ispita za diplomski studij?

Usprkos protivljenju velikog broja studenata, uprava Fakulteta elektrotehnike i računarstva dana 20. veljače 2008. donijela je odluku o razredbenom postupku za diplomski studij na FER-u koji se temelji na provjeri znanja studenata i njihovom dosadašnjem uspjehu na preddiplomskom studiju. Natječaj za upis studenata u diplomske studijske programe na službenim stranicama fakulteta pojavio se 10. lipnja ove godine. Provjerom znanja putem kvalifikacijskog ispita Uprava fakulteta pokazuje kako nema povjerenje u znanje koje je pružila studentima ovog fakulteta tokom preddiplomskog studija jer kako drugačije objasniti prijemni ispit za diplomski studij koji se prema Bolonjskoj deklaraciji smatra logičnim nastavkom preddiplomskog studija.

Slijedeći logiku uprave ovog fakulteta možemo se s legitimnim pravom zapitati zašto svake godine nemamo prijemni ispit kojim bismo dokazali da smo sposobni za prijelaz u višu godinu. Stav iza kojeg stoji ova inicijativa ide prema tome da je svaki student pokazao zadovoljavajuću kvantitetu znanja polaganjem ispita i rješavanjem obveza unutar kolegija kojeg je odslušao tokom akademske godine.

Druga bitna odredba u Natječaju za upis studenata u diplomske studijske programe na Fakultetu elektrotehnike i računarstva je odredba koja uspjeh na preddiplomskom studiju definira putem prosjeka ocjena i broja semestara provedenih na studiju. Veliki nedostatak ove odredbe leži u činjenici da zanemaruje i diskriminira one ljude koji su u lošijem socioekonomskom položaju i koji zbog rada uz studij ne mogu uredno izvršavati svoje obveze. Uz ovaj, postoji niz konkretnih razloga za to student može produžiti trajanje svog studija, to mogu biti obiteljski problemi, zdravstveni problemi i slične stvari koje itekako mogu utjecati na duljinu studija. Nadalje, studij se za 2 semestra na FER-u može produljiti padom samo jednog predmeta stoga je stav ove inicijative da je kriterij broja semestara provedenih na studiju pogrešan jer stavlja u nejednaku poziciju studente FER-a koji imaju semestralni upis i studente ostalih srodnih fakulteta koji upisuju akademske godine. Uz to studenti na drugim fakultetima imaju više rokova za riješiti ispit (uz mogućnost rješavanja kolokvijima). U isto vrijeme studenti FER-a imaju samo kolokvije (međuispite) te mogućnost ponavljanja samo jednog od ta tri kolokvija (međuispita), a to ih stavlja u znatno nepovoljniji položaj što se tiče ocjene, a i što se tiče duljine studiranja.

Posebno poglavlje u cijeloj ovoj priči oko razredbenog postupka je problem neinformiranosti studenata odnosno prekasnog iznošenja natječaja u javnost tj. na službenu web stranicu fakulteta od strane Uprave FER-a. Prilikom upisa prediplomskog studija u 7. mjesecu akademske godine 2005./2006. i 2006./2007., nije bio definiran program diplomskog studija niti uvjeti za njegov upis. Budući da uvjeti za upis na diplomski studij tada nisu bili eksplicitno definirani, oni ne mogu biti definirani na način da uspjeh tj. duljina studiranja na preddiplomskom studiju uvjetuje upis na diplomski studij. To konkretno znači sljedeće: budući da je ovaj natječaj vezan uz uspjeh tj. duljinu studiranja na preddiplomskom studiju, morao je biti objavljen najkasnije na dan početka preddiplomskog studija u gore navedenim akademskim godinama. Budući da nije bio objavljen, logičan je zaključak u tom trenutku bio da je podjela na preddiplomski i diplomski nominalna jer tada na službenim fakultetskim stranicama nisu objavljeni nikakvi uvjeti koje je potrebno zadovoljiti da bi se upisalo diplomski studij. Ovaj natječaj djeluje retroaktivno barem kada je riječ o prve dvije generacije Bolonje i kao takav je protuustavan i protuzakonit.

Prihvaćanjem Bolonjske deklaracije ovaj fakultet je prihvatio ciljeve i nastojanja potpisnika Deklaracije, kao i podjelu na preddiplomski i diplomski studij. Preddiplomski studij se smatra potrebnim stupnjem kvalifikacije na europskom tržištu rada, ali kao takav nije prepoznat u Hrvatskoj te s toga s pravom postavljamo pitanje i bojazan oko mogućnosti zapošljavanja u Hrvatskoj s titulom prvostupnika.

Zbog svih gore navedenih razloga zahtijevamo od Uprave fakulteta da svim studentima FER-a koji su završili preddiplomski studij na ovom fakultetu omogući bezuvjetan upis na diplomski studij te da sukladno tome prilagodi upisne kvote.


Informacije o daljnjim djelovanjima i akcijama čitajte na:
http://diplomskifer.bloger.hr/

Prijava za upis na diplomski studij na FER-u:
http://www.fer.hr/upis/diplomski

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve