Izvještaj s FER-a: Zašto smo protiv prijamnog ispita za diplomski studij?

Usprkos protivljenju velikog broja studenata, uprava Fakulteta elektrotehnike i računarstva dana 20. veljače 2008. donijela je odluku o razredbenom postupku za diplomski studij na FER-u koji se temelji na provjeri znanja studenata i njihovom dosadašnjem uspjehu na preddiplomskom studiju. Natječaj za upis studenata u diplomske studijske programe na službenim stranicama fakulteta pojavio se 10. lipnja ove godine. Provjerom znanja putem kvalifikacijskog ispita Uprava fakulteta pokazuje kako nema povjerenje u znanje koje je pružila studentima ovog fakulteta tokom preddiplomskog studija jer kako drugačije objasniti prijemni ispit za diplomski studij koji se prema Bolonjskoj deklaraciji smatra logičnim nastavkom preddiplomskog studija.

Slijedeći logiku uprave ovog fakulteta možemo se s legitimnim pravom zapitati zašto svake godine nemamo prijemni ispit kojim bismo dokazali da smo sposobni za prijelaz u višu godinu. Stav iza kojeg stoji ova inicijativa ide prema tome da je svaki student pokazao zadovoljavajuću kvantitetu znanja polaganjem ispita i rješavanjem obveza unutar kolegija kojeg je odslušao tokom akademske godine.

Druga bitna odredba u Natječaju za upis studenata u diplomske studijske programe na Fakultetu elektrotehnike i računarstva je odredba koja uspjeh na preddiplomskom studiju definira putem prosjeka ocjena i broja semestara provedenih na studiju. Veliki nedostatak ove odredbe leži u činjenici da zanemaruje i diskriminira one ljude koji su u lošijem socioekonomskom položaju i koji zbog rada uz studij ne mogu uredno izvršavati svoje obveze. Uz ovaj, postoji niz konkretnih razloga za to student može produžiti trajanje svog studija, to mogu biti obiteljski problemi, zdravstveni problemi i slične stvari koje itekako mogu utjecati na duljinu studija. Nadalje, studij se za 2 semestra na FER-u može produljiti padom samo jednog predmeta stoga je stav ove inicijative da je kriterij broja semestara provedenih na studiju pogrešan jer stavlja u nejednaku poziciju studente FER-a koji imaju semestralni upis i studente ostalih srodnih fakulteta koji upisuju akademske godine. Uz to studenti na drugim fakultetima imaju više rokova za riješiti ispit (uz mogućnost rješavanja kolokvijima). U isto vrijeme studenti FER-a imaju samo kolokvije (međuispite) te mogućnost ponavljanja samo jednog od ta tri kolokvija (međuispita), a to ih stavlja u znatno nepovoljniji položaj što se tiče ocjene, a i što se tiče duljine studiranja.

Posebno poglavlje u cijeloj ovoj priči oko razredbenog postupka je problem neinformiranosti studenata odnosno prekasnog iznošenja natječaja u javnost tj. na službenu web stranicu fakulteta od strane Uprave FER-a. Prilikom upisa prediplomskog studija u 7. mjesecu akademske godine 2005./2006. i 2006./2007., nije bio definiran program diplomskog studija niti uvjeti za njegov upis. Budući da uvjeti za upis na diplomski studij tada nisu bili eksplicitno definirani, oni ne mogu biti definirani na način da uspjeh tj. duljina studiranja na preddiplomskom studiju uvjetuje upis na diplomski studij. To konkretno znači sljedeće: budući da je ovaj natječaj vezan uz uspjeh tj. duljinu studiranja na preddiplomskom studiju, morao je biti objavljen najkasnije na dan početka preddiplomskog studija u gore navedenim akademskim godinama. Budući da nije bio objavljen, logičan je zaključak u tom trenutku bio da je podjela na preddiplomski i diplomski nominalna jer tada na službenim fakultetskim stranicama nisu objavljeni nikakvi uvjeti koje je potrebno zadovoljiti da bi se upisalo diplomski studij. Ovaj natječaj djeluje retroaktivno barem kada je riječ o prve dvije generacije Bolonje i kao takav je protuustavan i protuzakonit.

Prihvaćanjem Bolonjske deklaracije ovaj fakultet je prihvatio ciljeve i nastojanja potpisnika Deklaracije, kao i podjelu na preddiplomski i diplomski studij. Preddiplomski studij se smatra potrebnim stupnjem kvalifikacije na europskom tržištu rada, ali kao takav nije prepoznat u Hrvatskoj te s toga s pravom postavljamo pitanje i bojazan oko mogućnosti zapošljavanja u Hrvatskoj s titulom prvostupnika.

Zbog svih gore navedenih razloga zahtijevamo od Uprave fakulteta da svim studentima FER-a koji su završili preddiplomski studij na ovom fakultetu omogući bezuvjetan upis na diplomski studij te da sukladno tome prilagodi upisne kvote.

Informacije o daljnjim djelovanjima i akcijama čitajte na:
http://diplomskifer.bloger.hr/

Prijava za upis na diplomski studij na FER-u:
http://www.fer.hr/upis/diplomski

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve