Izvještaj s plenuma, 2. lipnja 2009.

Na trideset i šestome plenumu, održanom u utorak, 02. 06. 2009. godine, raspravljalo se o sedam točaka dnevnoga reda.

Plenum je podržao kolege iz Beograda i Tuzle u njihovim zahtjevima.

U četvrtak u 16 sati u KSFF-u održat će se organizacijski sastanak Open Air-a. Potreban je razglas za Open Air.

Grupa za peticije skupila je preko 85 000 potpisa.

Grupa za mini akcije sastaje se u petak ispred Fakulteta u 15:30.

U subotu će se na Trgu bana Jelačića održati akcija 5 do 12.

Pročitana je odluka o imenovanju članova povjerenstva MZOŠ-a za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju. Plenum je radosnim pljeskom pozdravio sudjelovanje državnog tajnika u radu povjerenstva.

Grupa za procjenu trenutne situacije i preporuke za daljnji rad predložila je da zatražimo zapisnike sjednica ovog povjerenstva ili dozvolu da na njih pošaljemo svoje promatrač(ic)e.

Grupa za tehnička pitanja plenuma iznijela je prijedlog da se dio jedne rečenice s popisa pravila plenuma izmijeni radi jasnoće. Prijedlog izmjene prve rečenice: „odluke se donose odlukom većine svih prisutnih“ postala bi „odluke se donose relativnom većinom svih glasova“.

Ostaje se pri tome da plenum pri donošenju odluka teži konsenzusu.

Raspravljalo se i o tome što učiniti u slučaju velikoga broja suzdržanih, odnosno podjednakog broja glasova za i protiv.

20 ili više posto suzdržanih pokazatelj su toga da se nije dovoljno raspravljalo.

Pozivaju se svi zainteresirani da dođu na sastanak grupe za tehnička pitanja plenuma u četvrtak u 19 sati pred KSFF.

U srijedu u 20 sati ispred Fakulteta naći će se grupa za međuplenumsku suradnju.
Tamo će se detaljnije izvijestiti o stanju u Splitu i Zadru, u kojima su ovaj vikend bili delegati.

Oformljena je radna grupa za pripreme za prijamni ispit koja će se sastajati po potrebi (obavijest o sastancima radne grupe bit će objavljena na blogu), a kao termini pripremnih tečajeva za prijamne ispite predviđene su subote 13., 20. i 27. lipnja.

Za detaljnije informacije javiti se Viktoru na broj 098/365-414.

Članovi plenuma koji su danas bili na sastanku s dekanom podnijeli su izvještaj.

Plenum je odlučio da prihvaća bivšu sociološku knjižnicu kao privremeno rješenje za rad inicijative za vrijeme trajanja radova u pojedinim prostorijama, s neograničenim radnim vremenom, uz zahtjev dekanu da inicijativa za daljnji rad treba adekvatniju prostoriju u kojoj bi mogla raditi bez vremenskog ograničenja.

Izglasani su delegati koji će sutra iznijeti dekanu zaključak i zahtjev plenuma te ponoviti prošlotjedni zahtjev.

Raspravljalo se o tome kako dekan ne može zvati pojedine studente na razgovor o temama koje se tiču inicijative ako plenum nije bio obaviješten i nije ih delegirao. Ponavlja se da na blogu postoji mnogo adresa inicijative, između ostaloga i ona plenum.tehnikalije[at]gmail.com te broj medijskog mobitela.

Sljedeći plenum održat će se u ponedjeljak, 8. lipnja 2009. u 21 sat. U slučaju da će plenum ipak početi s radom prije 21h, obavijest o tome bit će na vrijeme stavljena na blog.

Izbarani su delegati za Međunarodnu studentsku konferenciju na Ekonomskom fakultetu te moderatori za ponedjeljak.

Plenum načelno prihvaća ideju o osnivanju internetskog foruma inicijative, ali će se o načinu funkcioniranja istog još raspravljati.

Kontakt osoba koje će se baviti forumom: Ana Hotko 091/49-00-987 ana.rimbaud[at]gmail.com i Ivan Šipka 095/897-8086.

Plenum je zaključen u 23.17.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve