Izvještaj s plenuma, 8. lipnja 2009.

Na trideset i sedmom plenumu, održanom u ponedjeljak, 8. lipnja 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda.

Osnovana je radna grupa za informiranje koja će biti nadležna za pitanja oko Skripte (molimo volontere za presavijanje i distribuciju da se jave na privremeni kontakt: glazjam[at]yahoo.com, 095/906-4302), dijeljenja brošura te za daljnju razradu ideje o publikaciji koja bi se bavila temom minulih proljetnih blokada obrazovnih institucija u Hrvatskoj. Termin za sastanak ove grupe je u srijedu, 10. lipnja u 16h u A-002.

Plenum je odlučio poslati službeno pismo podrške ZG Prideu koji će se održati u subotu 13. lipnja 2009. godine (povorka kreće u 15h s Trga maršala Tita). Svi članovi plenuma, kao i ostali građani i građanke pozivaju se da im u subotu pruže svoju individualnu potporu.

U četvrtak, 11. lipnja, održat će se akcija “5 do 12” na Trgu bana Jelačića.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma predstavila je prijedlog novih pravila i smjernica. Grupa za tehnička pitanja sastat će se u srijedu, 10. lipnja u 20h u A-002. Pozivaju se svi zainteresirani da dođu i komentiraju prijedlog novih pravila i smjernica. Svoje opaske, primjedbe i ideje možete slati i na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Grupa za međuplenumsku suradnju izvijestila je plenum o prosvjednom skupu pod nazivom “Ministre, vidimo se najesen” koji će se održati u srijedu, 10. lipnja u Rijeci. Kolege iz Rijeke pozvale su i ostale gradove da im se pridruže i organiziraju lokalne prosvjede. Plenum se izjasnio protiv održavanja sličnog prosvjednog skupa u srijedu.

Plenum je pozdravio pilot-projekt splitskih studenata o kojemu će se glasati na sljedećoj sjednici Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Splitu. Ideja je da se prije svake sjednice Studentskog zbora održava plenum, odnosno skupština studenata FFST-a koja će po dosadašnjim principima inicijative, odnosno slijedeći koncept direktne demokracije, glasati o svim bitnim pitanjima vezanima za studente Fakulteta. Sve što skupština izglasa, Studentski zbor će izvršavati.

15. lipnja u 60 njemačkih gradova počinje veliki tjedan akcija i štrajkova. Plenum je izglasao slanje pismene i video-podrške ovoj akciji. Kontakt: bltomic[at]ffzg.hr, 091/7816-261.

U Trstu je pokrenuta nezavisna studentska inicijativa protiv komercijalizacije i privatizacije obrazovanja koja se želi povezati sa sličnim inicijativama u drugim zemljama.

Pozvani smo na konferenciju o komercijalizaciji obrazovanja koja se održava od 25. srpnja do 3. kolovoza na Naxosu u Grčkoj. Zainteresirani se mogu javiti Dunji na broj: 091/781-5508.

Grupa za forum poziva sve zainteresirane, s naglaskom na aktivne članove svih radnih grupa, na sastanak u utorak, 9. lipnja u 17h u A-002.

Grupa za analizu dokumenata sastaje se u srijedu, 10. lipnja u 18h u A-002. Na dnevnom će se redu nalaziti SDP-ov Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Plenum je izabrao tri delegata za intervju sa Slobodnom Dalmacijom. Izabrani članovi plenuma bit će anonimni, a razgovor će se ticati naših zahtjeva, metoda, odnosa s medijima i daljnjih planova.

Plenum je raspravio i o pozivu koji je upućen određenim članovima plenuma za sudjelovanje u emisiji “Crna kutija”. Načelni stav plenuma glasi da bi pojedinci koji su pozvani u emisiju trebali nastupiti anonimno iako će iznositi i svoje osobne stavove. Plenum se podsjetio na temelje naše dosadašnje medijske strategije koji počivaju na depersonaliziranom pristupu i fokusiranju na sadržaj onoga što govorimo, a ne na onome tko govori.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum koji će se održati u četvrtak, 18. lipnja s početkom u 21 sat.

Plenum je završio u 00.02h.

Vezani članci

  • 26. lipnja 2026. Iluzija autonomije: slobodna nauka u službi antikomunističke politike tokom Hladnog rata Kroz Gramscijeve koncepte pristanka i kulturne hegemonije razmatramo društveno-političku ulogu znanosti te formiranje institucija civilnog društva koje legitimiziraju mit o apolitičnoj znanosti nakon Drugog svjetskog rata. Hladnoratovska artikulacija znanosti i obavještajnih operacija vezuje se i za kontekst nastanka i funkcionisanja organizacija poput Kongresa za slobodu kulture (CCF), kao i CIA. Zapadnjačka znanstvena zajednica tako je, kroz antikomunističku ideologiju i iluzije o sopstvenoj objektivnosti i autonomiji, postala ključnim akterom američke kulturne hegemonije.
  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.