Izvještaj s plenuma, 8. lipnja 2009.

Na trideset i sedmom plenumu, održanom u ponedjeljak, 8. lipnja 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnog reda.

Osnovana je radna grupa za informiranje koja će biti nadležna za pitanja oko Skripte (molimo volontere za presavijanje i distribuciju da se jave na privremeni kontakt: glazjam[at]yahoo.com, 095/906-4302), dijeljenja brošura te za daljnju razradu ideje o publikaciji koja bi se bavila temom minulih proljetnih blokada obrazovnih institucija u Hrvatskoj. Termin za sastanak ove grupe je u srijedu, 10. lipnja u 16h u A-002.

Plenum je odlučio poslati službeno pismo podrške ZG Prideu koji će se održati u subotu 13. lipnja 2009. godine (povorka kreće u 15h s Trga maršala Tita). Svi članovi plenuma, kao i ostali građani i građanke pozivaju se da im u subotu pruže svoju individualnu potporu.

U četvrtak, 11. lipnja, održat će se akcija “5 do 12” na Trgu bana Jelačića.

Radna grupa za tehnička pitanja plenuma predstavila je prijedlog novih pravila i smjernica. Grupa za tehnička pitanja sastat će se u srijedu, 10. lipnja u 20h u A-002. Pozivaju se svi zainteresirani da dođu i komentiraju prijedlog novih pravila i smjernica. Svoje opaske, primjedbe i ideje možete slati i na plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Grupa za međuplenumsku suradnju izvijestila je plenum o prosvjednom skupu pod nazivom “Ministre, vidimo se najesen” koji će se održati u srijedu, 10. lipnja u Rijeci. Kolege iz Rijeke pozvale su i ostale gradove da im se pridruže i organiziraju lokalne prosvjede. Plenum se izjasnio protiv održavanja sličnog prosvjednog skupa u srijedu.

Plenum je pozdravio pilot-projekt splitskih studenata o kojemu će se glasati na sljedećoj sjednici Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Splitu. Ideja je da se prije svake sjednice Studentskog zbora održava plenum, odnosno skupština studenata FFST-a koja će po dosadašnjim principima inicijative, odnosno slijedeći koncept direktne demokracije, glasati o svim bitnim pitanjima vezanima za studente Fakulteta. Sve što skupština izglasa, Studentski zbor će izvršavati.

15. lipnja u 60 njemačkih gradova počinje veliki tjedan akcija i štrajkova. Plenum je izglasao slanje pismene i video-podrške ovoj akciji. Kontakt: bltomic[at]ffzg.hr, 091/7816-261.

U Trstu je pokrenuta nezavisna studentska inicijativa protiv komercijalizacije i privatizacije obrazovanja koja se želi povezati sa sličnim inicijativama u drugim zemljama.

Pozvani smo na konferenciju o komercijalizaciji obrazovanja koja se održava od 25. srpnja do 3. kolovoza na Naxosu u Grčkoj. Zainteresirani se mogu javiti Dunji na broj: 091/781-5508.

Grupa za forum poziva sve zainteresirane, s naglaskom na aktivne članove svih radnih grupa, na sastanak u utorak, 9. lipnja u 17h u A-002.

Grupa za analizu dokumenata sastaje se u srijedu, 10. lipnja u 18h u A-002. Na dnevnom će se redu nalaziti SDP-ov Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Plenum je izabrao tri delegata za intervju sa Slobodnom Dalmacijom. Izabrani članovi plenuma bit će anonimni, a razgovor će se ticati naših zahtjeva, metoda, odnosa s medijima i daljnjih planova.

Plenum je raspravio i o pozivu koji je upućen određenim članovima plenuma za sudjelovanje u emisiji “Crna kutija”. Načelni stav plenuma glasi da bi pojedinci koji su pozvani u emisiju trebali nastupiti anonimno iako će iznositi i svoje osobne stavove. Plenum se podsjetio na temelje naše dosadašnje medijske strategije koji počivaju na depersonaliziranom pristupu i fokusiranju na sadržaj onoga što govorimo, a ne na onome tko govori.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum koji će se održati u četvrtak, 18. lipnja s početkom u 21 sat.

Plenum je završio u 00.02h.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve