Kako su (pro)tekle prve besplatne pripreme za prijamni ispit na FFZG-u – izvještaj
Upravo nam je za objavu stigao izvještaj radne grupe studentica i studenata koji su zadnjih tjedana organizirali i vodili besplatne pripreme za prijamni ispit na Filozofskom fakultetu. Sljedeće subote održat će se zadnja predavanja i radionice a nakon toga radna grupa za sve sudionike i sudionice organizira oproštajni tulum. Svatko tko koleg(ic)ama u organizaciji tuluma poželi pomoći kakvom novčanom donacijom na plenumu u srijedu, svakako je dobrodošao! Ostali: uživajte u zanimljivom izvještaju o počecima projekta, organizaciji i tijeku sâmih priprema, svakako ga se isplati pročitati a, tko zna, možda im se nakon čitanja i ne pridružite samo na subotnjem tulumu kada će proslaviti uspješan završetak prvih besplatnih priprema za prijamni na Filozofskom fakultetu nego i sljedeće godine u pripremama i organizaciji novih susreta pomoći srednjoškolcima i srednjoškolkama. Fotke slijede!
Prestankom blokade nisu prestale i naše akcije. Željeli smo napraviti svojevrstan iskorak i ponuditi javnosti ono najkorisnije što u ovom trenutku možemo – prenošenje znanja. U duhu zahtjeva za besplatnim obrazovanjem, a vođeni principom kolegijalnosti koji i dalje smatramo jednim od najbitnijih uporišta akademske zajednice, odlučili smo zastati i osvrnuti se te budućim kolegicama i kolegama konciznim pripremama i savjetima pokušati pomoći da što bezbolnije i uspješnije prođu kroz stresno razdoblje upisa na fakultet.
U projekt priprema za prijamni ispit na Filozofskom fakultetu ušli smo bez velikih pretenzija, no program je svakim sastankom dobivao nove obrise koji su se sve više odmicali od institucionalnih okvira planiranja i vođenja nastave. Uzroci preokretanja i nama već prirodnog načina razmišljanja bili su, ustvari, vrlo pragmatične prirode: naime, zahtjev za besplatnim obrazovanjem potaknuo nas je da napravimo nešto praktično i korisno i pokažemo da to baš može biti besplatno, iako nas već mjesecima uvjeravaju da sve košta – u ovom slučaju, materijali, predavači, prostor… Pa ako i ostavimo po strani ostale faktore i sretnu okolnost što na Fakultetu imamo projektore, priprema materijala doista zahtijeva ulaganje izvjesnih financijskih sredstava; baš nas zato veseli što se u međuvremenu iskristaliziralo da bi sve što smo prethodno namjeravali napraviti u okviru uvriježenog pristupa organizaciji nastavnog procesa, a pod uvjetom da zadovolji neki naš unaprijed postavljeni standard, koštalo nekoliko puta više od ovog interaktivnog, radioničkog pristupa koji smo naposljetku odabrali.
Na pripremu materijala za sve tri subote potrošili smo 400tinjak kuna; ne znamo kako izgledaju svake pojedine komercijalne pripreme za upis na fakultete, ali iz naše računice proizlazi da su iracionalno skupe i, po reakcijama ljudi koji su ih pohađali, nude uglavnom besciljno tumaranje po nepreglednoj količini raznoraznih informacija. Ono čime se taj pretjerani trošak pokušava opravdati jest uručivanje pripremljenog, često ne i sistematiziranog, ali svakako „opipljivog“ materijala polaznicima. Nakon što polaznici dobiju skripte i primjere ispita, predavači će se pobrinuti da ih potkrijepe višesatnim izlaganjem, i za većinu komercijalnih priprema ovdje stvar završava. Zbog toga smo se odlučili za interaktivan i, koliko je to moguće, ciljani pristup, a u skladu s onim što se od kandidata očekuje na prijamnom ispitu za Filozofski. Zanimljivije je a, pokazalo se, i posve jeftino.
Posebnu (kreativnu) pozornost usmjerili smo na pripreme iz opće kulture. Koncipirali smo ih tako da smo prve subote, 13. lipnja, polaznicima dali testove s prijašnjih razredbenih ispita na Filozofskom koje su trebali riješiti, a potom iz njih izvaditi sva pitanja i prepisati ih na raznobojne kartice koje su obuhvatile pet kategorija: strane riječi, prirodoslovne discipline, povijest i mitologiju, književnost te povijest glazbene, likovne i filmske umjetnosti. Na taj su način polaznici dobili uvid u to koja područja čine test opće kulture, koje su granice između tih područja i kakva je priroda pitanja iz pojedinih kategorija. Ustvari su tako – sâmi sistematizirali gradivo. Prije toga, trebali su provjeriti jesu li točno odgovorili na pitanja, a zatim su sva pitanja, razvrstana po kategorijama, kružila po predavaonici, pri čemu su se polaznici u parovima međusobno ispitivali. Tako je svatko uložio minimalan trud u izradu pet do deset kartica, a odmah smo dobili velik fond pitanja iz svih područja, koja su se zatim mogla proširivati i umnažati. To smo pak postigli zadavanjem domaće zadaće: svatko je trebao izvući nekoliko kartica i kod kuće napisati tri do pet rečenica o ključnom pojmu iz pitanja s kartice. Osim malih prezentacija o ključnim pojmovima, trebali su sastaviti i po jedno pitanje na svaki od krivo ponuđenih odgovora, tzv. distraktora, te ponuditi nove pogrešne i točan odgovor.
Iduće subote, 20. lipnja, obradili smo tri kategorije (povijest umjetnosti, književnost i prirodoslovne discipline) na način da je svatko od kolega-izlagača po vlastitu nahođenju izabrao pojmove, naslove, djela ili osobnosti za koje je smatrao da bi se mogli pojaviti na testu opće kulture. Za vrijeme dvadesetminutnog „bombardiranja informacijama“, na zidu je bio projiciran zapisnik u formi natuknica koji će, zajedno s ostalim materijalima, biti proslijeđen polaznicima u slučaju da su nešto propustili zapisati. Na kraju svake prezentacije, po predavaonici su procirkulirala nova pitanja koja su između dviju subota na temelju distraktora sastavili polaznici, a tiču se dotičnog područja. Treće, posljednje subote, nastavit ćemo u istom tonu s obradom preostalih triju kategorija: stranih riječi, povijesti i filmske kulture.
Pripremna predavanja iz hrvatskog jezika bilo je jednostavnije koncipirati jer je građa koherentnija, a pitanja na prijamnom ispitu prilično predvidljiva. Ovo bismo područje mogli definirati kao „pokušaj podizanja stupnja jezične kulture u tristo slideova“, jer otprilike toliko materijala obuhvaćaju sve tri subote. Izradili smo, dakle, tri prezentacije: prva se bavi tipičnim pravopisnim problemima, druga pokriva problematična područja iz gramatike, a treća će pokušati riješiti jezične dileme polaznika po uzoru na popularne jezične savjetnike.
Prve dvije subote na pripremama je sudjelovalo stotinjak srednjoškolaca i ostalih zainteresiranih koje smo podijelili u dvije predavaonice. Predavanja/radionice su trajale od 15 do 21 sat, s time da su od druge subote, 20. lipnja, započele i pripreme iz engleskog jezika koje će se i naredne subote održati u istom terminu od 13 do 15 sati. Treba spomenuti i doprinos naših psihologa koji su prve subote polaznike upoznali sa strategijama učenja i rješavanja testa inteligencije, a posljednje, treće subote, pokušat će simulirati ispitnu situaciju pri rješavanju takvog testa te ponuditi savjete kako psihički što spremnije pristupiti polaganju prijamnog ispita. Premda inicijativa funkcionira kao kolektiv u kojem se nikoga ne izdvaja imenom i zaslugom, ipak bismo posebno zahvalili kolegicama s PMF-a koje su pokazale dobru volju, prvenstveno Petri koja je održala pripreme iz prirodoslovnih disciplina.
I na kraju, ali najbitnije, hvala svim budućim kolegama koji savjesno dolaze na pripreme, šalju mailove, zovu, pitaju, odgovaraju, smiju se i čine atmosferu takvom kakva je. Hvala im što su nam još jednom pomogli uvidjeti da zajedno možemo preokretati uvriježen red stvari te svojim aktivnim sudjelovanjem dokazali da obrazovanje ne mora i ne smije biti zatvoren, jednosmjeran i skup proces. Budući da je njihov upis na Filozofski sada i naša stvar, nestrpljivo iščekujemo rezultate prijamnog ispita i nadamo se njihovu uspjehu!