Kako su (pro)tekle prve besplatne pripreme za prijamni ispit na FFZG-u – izvještaj

Upravo nam je za objavu stigao izvještaj radne grupe studentica i studenata koji su zadnjih tjedana organizirali i vodili besplatne pripreme za prijamni ispit na Filozofskom fakultetu. Sljedeće subote održat će se zadnja predavanja i radionice a nakon toga radna grupa za sve sudionike i sudionice organizira oproštajni tulum. Svatko tko koleg(ic)ama u organizaciji tuluma poželi pomoći kakvom novčanom donacijom na plenumu u srijedu, svakako je dobrodošao! Ostali: uživajte u zanimljivom izvještaju o počecima projekta, organizaciji i tijeku sâmih priprema, svakako ga se isplati pročitati a, tko zna, možda im se nakon čitanja i ne pridružite samo na subotnjem tulumu kada će proslaviti uspješan završetak prvih besplatnih priprema za prijamni na Filozofskom fakultetu nego i sljedeće godine u pripremama i organizaciji novih susreta pomoći srednjoškolcima i srednjoškolkama. Fotke slijede!

Prestankom blokade nisu prestale i naše akcije. Željeli smo napraviti svojevrstan iskorak i ponuditi javnosti ono najkorisnije što u ovom trenutku možemo – prenošenje znanja. U duhu zahtjeva za besplatnim obrazovanjem, a vođeni principom kolegijalnosti koji i dalje smatramo jednim od najbitnijih uporišta akademske zajednice, odlučili smo zastati i osvrnuti se te budućim kolegicama i kolegama konciznim pripremama i savjetima pokušati pomoći da što bezbolnije i uspješnije prođu kroz stresno razdoblje upisa na fakultet.

U projekt priprema za prijamni ispit na Filozofskom fakultetu ušli smo bez velikih pretenzija, no program je svakim sastankom dobivao nove obrise koji su se sve više odmicali od institucionalnih okvira planiranja i vođenja nastave. Uzroci preokretanja i nama već prirodnog načina razmišljanja bili su, ustvari, vrlo pragmatične prirode: naime, zahtjev za besplatnim obrazovanjem potaknuo nas je da napravimo nešto praktično i korisno i pokažemo da to baš može biti besplatno, iako nas već mjesecima uvjeravaju da sve košta – u ovom slučaju, materijali, predavači, prostor… Pa ako i ostavimo po strani ostale faktore i sretnu okolnost što na Fakultetu imamo projektore, priprema materijala doista zahtijeva ulaganje izvjesnih financijskih sredstava; baš nas zato veseli što se u međuvremenu iskristaliziralo da bi sve što smo prethodno namjeravali napraviti u okviru uvriježenog pristupa organizaciji nastavnog procesa, a pod uvjetom da zadovolji neki naš unaprijed postavljeni standard, koštalo nekoliko puta više od ovog interaktivnog, radioničkog pristupa koji smo naposljetku odabrali.

Na pripremu materijala za sve tri subote potrošili smo 400tinjak kuna; ne znamo kako izgledaju svake pojedine komercijalne pripreme za upis na fakultete, ali iz naše računice proizlazi da su iracionalno skupe i, po reakcijama ljudi koji su ih pohađali, nude uglavnom besciljno tumaranje po nepreglednoj količini raznoraznih informacija. Ono čime se taj pretjerani trošak pokušava opravdati jest uručivanje pripremljenog, često ne i sistematiziranog, ali svakako „opipljivog“ materijala polaznicima. Nakon što polaznici dobiju skripte i primjere ispita, predavači će se pobrinuti da ih potkrijepe višesatnim izlaganjem, i za većinu komercijalnih priprema ovdje stvar završava. Zbog toga smo se odlučili za interaktivan i, koliko je to moguće, ciljani pristup, a u skladu s onim što se od kandidata očekuje na prijamnom ispitu za Filozofski. Zanimljivije je a, pokazalo se, i posve jeftino.

Posebnu (kreativnu) pozornost usmjerili smo na pripreme iz opće kulture. Koncipirali smo ih tako da smo prve subote, 13. lipnja, polaznicima dali testove s prijašnjih razredbenih ispita na Filozofskom koje su trebali riješiti, a potom iz njih izvaditi sva pitanja i prepisati ih na raznobojne kartice koje su obuhvatile pet kategorija: strane riječi, prirodoslovne discipline, povijest i mitologiju, književnost te povijest glazbene, likovne i filmske umjetnosti. Na taj su način polaznici dobili uvid u to koja područja čine test opće kulture, koje su granice između tih područja i kakva je priroda pitanja iz pojedinih kategorija. Ustvari su tako – sâmi sistematizirali gradivo. Prije toga, trebali su provjeriti jesu li točno odgovorili na pitanja, a zatim su sva pitanja, razvrstana po kategorijama, kružila po predavaonici, pri čemu su se polaznici u parovima međusobno ispitivali. Tako je svatko uložio minimalan trud u izradu pet do deset kartica, a odmah smo dobili velik fond pitanja iz svih područja, koja su se zatim mogla proširivati i umnažati. To smo pak postigli zadavanjem domaće zadaće: svatko je trebao izvući nekoliko kartica i kod kuće napisati tri do pet rečenica o ključnom pojmu iz pitanja s kartice. Osim malih prezentacija o ključnim pojmovima, trebali su sastaviti i po jedno pitanje na svaki od krivo ponuđenih odgovora, tzv. distraktora, te ponuditi nove pogrešne i točan odgovor.

Iduće subote, 20. lipnja, obradili smo tri kategorije (povijest umjetnosti, književnost i prirodoslovne discipline) na način da je svatko od kolega-izlagača po vlastitu nahođenju izabrao pojmove, naslove, djela ili osobnosti za koje je smatrao da bi se mogli pojaviti na testu opće kulture. Za vrijeme dvadesetminutnog „bombardiranja informacijama“, na zidu je bio projiciran zapisnik u formi natuknica koji će, zajedno s ostalim materijalima, biti proslijeđen polaznicima u slučaju da su nešto propustili zapisati. Na kraju svake prezentacije, po predavaonici su procirkulirala nova pitanja koja su između dviju subota na temelju distraktora sastavili polaznici, a tiču se dotičnog područja. Treće, posljednje subote, nastavit ćemo u istom tonu s obradom preostalih triju kategorija: stranih riječi, povijesti i filmske kulture.

Pripremna predavanja iz hrvatskog jezika bilo je jednostavnije koncipirati jer je građa koherentnija, a pitanja na prijamnom ispitu prilično predvidljiva. Ovo bismo područje mogli definirati kao „pokušaj podizanja stupnja jezične kulture u tristo slideova“, jer otprilike toliko materijala obuhvaćaju sve tri subote. Izradili smo, dakle, tri prezentacije: prva se bavi tipičnim pravopisnim problemima, druga pokriva problematična područja iz gramatike, a treća će pokušati riješiti jezične dileme polaznika po uzoru na popularne jezične savjetnike.

Prve dvije subote na pripremama je sudjelovalo stotinjak srednjoškolaca i ostalih zainteresiranih koje smo podijelili u dvije predavaonice. Predavanja/radionice su trajale od 15 do 21 sat, s time da su od druge subote, 20. lipnja, započele i pripreme iz engleskog jezika koje će se i naredne subote održati u istom terminu od 13 do 15 sati. Treba spomenuti i doprinos naših psihologa koji su prve subote polaznike upoznali sa strategijama učenja i rješavanja testa inteligencije, a posljednje, treće subote, pokušat će simulirati ispitnu situaciju pri rješavanju takvog testa te ponuditi savjete kako psihički što spremnije pristupiti polaganju prijamnog ispita. Premda inicijativa funkcionira kao kolektiv u kojem se nikoga ne izdvaja imenom i zaslugom, ipak bismo posebno zahvalili kolegicama s PMF-a koje su pokazale dobru volju, prvenstveno Petri koja je održala pripreme iz prirodoslovnih disciplina.

I na kraju, ali najbitnije, hvala svim budućim kolegama koji savjesno dolaze na pripreme, šalju mailove, zovu, pitaju, odgovaraju, smiju se i čine atmosferu takvom kakva je. Hvala im što su nam još jednom pomogli uvidjeti da zajedno možemo preokretati uvriježen red stvari te svojim aktivnim sudjelovanjem dokazali da obrazovanje ne mora i ne smije biti zatvoren, jednosmjeran i skup proces. Budući da je njihov upis na Filozofski sada i naša stvar, nestrpljivo iščekujemo rezultate prijamnog ispita i nadamo se njihovu uspjehu!

Grupa za pripreme za prijamni ispit

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” Knjiga "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.
  • 25. studenoga 2024. Good Game Dio popularne kulture u koji spada gejmerstvo poprište je različitih sukoba. S jedne strane, video igre su stvorile nove oblike i prostore socijalizacije. Dok je, s druge strane, gejmerstvo postao i nevidljivi prostor armije rezervne snage - prekarnih, podzaposlenih i nezaposlenih - što je u paketu s izrazito maskulinim, heteronormativnim, “sexy gender binary” dizajnom većine igara dovelo do proliferacije incel kulture. Ovaj fenomen prati jačanje ekstremno desnih struja i retradicionalizacijskih procesa u kapitalističkim društvima koji pokušavaju konsolidirati tradicionalnu obitelj i rodne uloge. Unatoč tomu, autor naglašava da video igre imaju bogatu povijest progresivnih prikaza političkih borbi i raznolikih identiteta. Primjeri toga su dvije ovogodišnje eksplicitno političke adaptacije video igara, "Fallout" na Amazon Primeu i završna sezona "Arcane" na Netflixu, koje su izazvale odobravanje i publike i kritike.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve