OGLASNA PLOČA: Izgubljeno/nađeno!

Molimo poštene i nepoštene nalaznike i nalaznice sa ili bez grižnje savjesti da

1) Marininu (marinna_10[at]msn.com) knjigu “Stvarni Fidel Castro” posuđenu iz fakultetske knjižnice, vratite u knjižnicu, ili da je vratite Marini kako bi to mogla učiniti ona.

2) Igoru (igor.bezinovic[at]ri.htnet.hr) vrate stolni stalak za mikrofon koji je još prvi tjedan blokade bio ostao u D-7 nakon press konferencije.

3) Ani (apetric4[at]ffzg.hr) hitno vrate ključeve. Radi se o šest ključeva, a svi su na jednom privjesku. Ukoliko ste kojim slučajem nalaznik/ca više privjesaka s ključevima pa ne znate koji biste vratili, evo detaljnijeg opisa: “4 su od vrata (žuti, rozi, ljubičasti i nekakav s leptirima) i dva od poštanskog sandučića.”

4) istoj Ani (apetric4[at]ffzg.hr) vrate i Armanda koji izgleda ovako (ali je plave boje):
Anin Armando

Armando je slučajno ostavljen u hodniku na drugom katu ali ga poslije više nije bilo. Ukoliko nije sam odlutao, molimo da ga vratite Ani što prije!

5) Đuri vrate vreću za spavanje koju je izgubio. Vreća je siva sa nekim zelenim trakicama, mala, ljetna, marke Mckinley… Ako je vreću netko pronašao i već danima je silno želi vratiti Đuri, molimo ga/je da se javi na sljedeće mail adrese:

miljenka.cogelja[at]gmail.com
djuro.gavran[at]gmail.com

6) Tea je pak 5.svibnja u hodniku ispred D-2 izgubila šilt kapu, crvenu sa bijelo-sivim detaljima i natpisom new deal na čičku. Kako je Tea uz kapu emocionalno vrlo vezana jer je u pitanju poklon jedne drage osobe, molimo nalaznika/cu koji se uz nju još nije toliko vezao/la da je vrati Tei!

Zovite je na mobitel 091/564-9443, telefon 2888-171 ili joj pišite na mail teakukic[at]hotmail.com.

7) Ponovljeni oglas: U subotu navečer, na zadnji dan blokade, našem je kolegi nestala akustična gitara modela ‘Kimbara’, made in Japan. Pridružujemo se u apelu bilo kome tko ima indicije gdje bi gitara mogla biti da ih podijeli s nama, kako bi se gitaru našlo, a kolegi omogućilo daljnje muziciranje.

8) Jeleni bi pak trebale natrag njezine sunčane naočale (Vogue, tamne, imaju sa strane nekakve srebrne bube). Cipele joj, kaže, ne morate vratiti 🙂 Javite se na jemilos[at]gmail.com!

9) Nikolin prijatelj, student Ekonomskog fakulteta (inicijali M. Š.), je zametnuo svoju iksicu. Navodno to nije jedina zametnuta iksica pa vas ovim putem zamolijevamo da ih vratite vlasnicima u slučaju pronalaska

10) Maša je na blokadi posijala svoj veliki tanki indijski prekrivač, prugast i raznih nijansi narančaste boje. Zadnji put viđen kada je nakon radionice heklanja u atriju faksa služio kao prekrivač stanovitom Vanji koji je pod suncem čitao neko Demetrino izdanje. Maši se sretni nalaznik može javiti na e-mail: mashashasha[at]yahoo.com Maša veselo javlja da joj je vraćen prekrivač i zahvaljuje Viktoru!

11) Andrea (andrea.milat[at]gmail.com) potražuje malu crno-sivu vreću za spavanje (k-way, model: aspen)

12) Vladimir (wlade.hr[at]gmail.com) je negdje na faksu zametnuo crnu flis majicu/jaknu s patent zatvaračem koja mu je jako draga – moli se pošteni nalaznik/nalaznica flis majice da se javi Vladimiru radi primopredaje; uzdamo se u činjenicu da dolazi ljeto pa će onome koji/a je majicu pronašao ionako samo biti na smetnju u ormaru, a Vladimir je uz nju vezan gotovo kao Ana uz Armanda!

13) Isti taj Vladimir izgubio je mali sivi usb stick veličine upaljača. Usb stick je izgreban, bez naslova i naziva, ali smo sigurni da će ga pošteni nalaznik/nalaznica u čijim se rukama nalazi ipak prepoznati. Budući da se na usb-u nalaze Vladimiru važne stvari, molimo onoga/onu koji/a ga je pronašao da se javi na wlade.hr[at]gmail.com! Usb je sretno nađen i vraćen, Vladimir zahvaljuje!

14) Mario [mario.kikas[at]gmail.com] je za vrijeme blokade izgubio knjigu “Islam pod opsadom” autora Akbara Ahmeda – knjiga je vlasništvo Knjižnica grada Zagreba (KGZ-a) pa usrdno molimo nalaznika/nalaznicu da se što prije javi Mariju kako bi je mogao vratiti u knjižnicu i izbjeći plaćanje kazne!

15) Mario [mario.kikas[at]gmail.com] je izgubio i vreću za spavanje, lako prepoznatljivu jer na njoj piše KIKAŠ – molimo osobu koja trenutno boravi u vreći da poduzme akciju relokacije i KIKAŠ vreću proslijedi natrag unesrećenom vlasniku!

16) David [davedel[at]ffzg.hr] je također izgubio crnu vreću za spavanje, možebitno odznačenu (jer se naljepnica lako mogla odlijepiti)

17) Petra [petricapan[at]yahoo.com] je ostavila zelenu, vojnu, ful staru (i teško vezivu jer ima rascofane vezice) vreću za spavanje na faksu

18 ) Marija (imberfalls[at]yahoo.co.uk) traži 3 crvene narukvice (široke 1-2 cm, kolutovi – 1 drvena glatka, 1 drvena s urezanim cvijećem i lišćem i 1 plastična), koje je izgubila pred kraj blokade. Narukvice su pripadale njenoj mami i jako su joj drage, pa ako ih je netko našao, molimo da joj se javite na imberfalls[at]yahoo.co.uk

19) Vedran (vendref[at]gmail.com) je izgubio crveni usb. Ako netko ima crveni usb koji mu se jednog dana misteriozno pojavio u laptopu, molimo da se javi na vendref[at]gmail.com



Molimo sve koji su nam poslali mailove s obavijestima o izgubljenim stvarima da nam se kratko jave na slobodnifilozofski[at]gmail.com ako/kad im stvari budu vraćene tako da možemo maknuti njihov oglas iz ovoga posta i napraviti mjesta za nove!


Svima unaprijed zahvaljujemo na pomoći i vraćanju stvari kolegama i kolegicama,

a zahvaljujemo i onima koji će prenijeti ovaj oglas i na forum FFZG-a kako bi došao do što većeg broja ljudi.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve