kolumna 4. lipnja 2009.

OGLASNA PLOČA: Izgubljeno/nađeno!

Molimo poštene i nepoštene nalaznike i nalaznice sa ili bez grižnje savjesti da

1) Marininu (marinna_10[at]msn.com) knjigu “Stvarni Fidel Castro” posuđenu iz fakultetske knjižnice, vratite u knjižnicu, ili da je vratite Marini kako bi to mogla učiniti ona.

2) Igoru (igor.bezinovic[at]ri.htnet.hr) vrate stolni stalak za mikrofon koji je još prvi tjedan blokade bio ostao u D-7 nakon press konferencije.

3) Ani (apetric4[at]ffzg.hr) hitno vrate ključeve. Radi se o šest ključeva, a svi su na jednom privjesku. Ukoliko ste kojim slučajem nalaznik/ca više privjesaka s ključevima pa ne znate koji biste vratili, evo detaljnijeg opisa: “4 su od vrata (žuti, rozi, ljubičasti i nekakav s leptirima) i dva od poštanskog sandučića.”

4) istoj Ani (apetric4[at]ffzg.hr) vrate i Armanda koji izgleda ovako (ali je plave boje):

Anin Armando

Armando je slučajno ostavljen u hodniku na drugom katu ali ga poslije više nije bilo. Ukoliko nije sam odlutao, molimo da ga vratite Ani što prije!

5) Đuri vrate vreću za spavanje koju je izgubio. Vreća je siva sa nekim zelenim trakicama, mala, ljetna, marke Mckinley… Ako je vreću netko pronašao i već danima je silno želi vratiti Đuri, molimo ga/je da se javi na sljedeće mail adrese:

miljenka.cogelja[at]gmail.com
djuro.gavran[at]gmail.com

6) Tea je pak 5.svibnja u hodniku ispred D-2 izgubila šilt kapu, crvenu sa bijelo-sivim detaljima i natpisom new deal na čičku. Kako je Tea uz kapu emocionalno vrlo vezana jer je u pitanju poklon jedne drage osobe, molimo nalaznika/cu koji se uz nju još nije toliko vezao/la da je vrati Tei!

Zovite je na mobitel 091/564-9443, telefon 2888-171 ili joj pišite na mail teakukic[at]hotmail.com.

7) Ponovljeni oglas: U subotu navečer, na zadnji dan blokade, našem je kolegi nestala akustična gitara modela ‘Kimbara’, made in Japan. Pridružujemo se u apelu bilo kome tko ima indicije gdje bi gitara mogla biti da ih podijeli s nama, kako bi se gitaru našlo, a kolegi omogućilo daljnje muziciranje.

8) Jeleni bi pak trebale natrag njezine sunčane naočale (Vogue, tamne, imaju sa strane nekakve srebrne bube). Cipele joj, kaže, ne morate vratiti 🙂 Javite se na jemilos[at]gmail.com!

9) Nikolin prijatelj, student Ekonomskog fakulteta (inicijali M. Š.), je zametnuo svoju iksicu. Navodno to nije jedina zametnuta iksica pa vas ovim putem zamolijevamo da ih vratite vlasnicima u slučaju pronalaska

10) Maša je na blokadi posijala svoj veliki tanki indijski prekrivač, prugast i raznih nijansi narančaste boje. Zadnji put viđen kada je nakon radionice heklanja u atriju faksa služio kao prekrivač stanovitom Vanji koji je pod suncem čitao neko Demetrino izdanje. Maši se sretni nalaznik može javiti na e-mail: mashashasha[at]yahoo.com Maša veselo javlja da joj je vraćen prekrivač i zahvaljuje Viktoru!

11) Andrea (andrea.milat[at]gmail.com) potražuje malu crno-sivu vreću za spavanje (k-way, model: aspen)

12) Vladimir (wlade.hr[at]gmail.com) je negdje na faksu zametnuo crnu flis majicu/jaknu s patent zatvaračem koja mu je jako draga – moli se pošteni nalaznik/nalaznica flis majice da se javi Vladimiru radi primopredaje; uzdamo se u činjenicu da dolazi ljeto pa će onome koji/a je majicu pronašao ionako samo biti na smetnju u ormaru, a Vladimir je uz nju vezan gotovo kao Ana uz Armanda!

13) Isti taj Vladimir izgubio je mali sivi usb stick veličine upaljača. Usb stick je izgreban, bez naslova i naziva, ali smo sigurni da će ga pošteni nalaznik/nalaznica u čijim se rukama nalazi ipak prepoznati. Budući da se na usb-u nalaze Vladimiru važne stvari, molimo onoga/onu koji/a ga je pronašao da se javi na wlade.hr[at]gmail.com! Usb je sretno nađen i vraćen, Vladimir zahvaljuje!

14) Mario [mario.kikas[at]gmail.com] je za vrijeme blokade izgubio knjigu “Islam pod opsadom” autora Akbara Ahmeda – knjiga je vlasništvo Knjižnica grada Zagreba (KGZ-a) pa usrdno molimo nalaznika/nalaznicu da se što prije javi Mariju kako bi je mogao vratiti u knjižnicu i izbjeći plaćanje kazne!

15) Mario [mario.kikas[at]gmail.com] je izgubio i vreću za spavanje, lako prepoznatljivu jer na njoj piše KIKAŠ – molimo osobu koja trenutno boravi u vreći da poduzme akciju relokacije i KIKAŠ vreću proslijedi natrag unesrećenom vlasniku!

16) David [davedel[at]ffzg.hr] je također izgubio crnu vreću za spavanje, možebitno odznačenu (jer se naljepnica lako mogla odlijepiti)

17) Petra [petricapan[at]yahoo.com] je ostavila zelenu, vojnu, ful staru (i teško vezivu jer ima rascofane vezice) vreću za spavanje na faksu

18 ) Marija (imberfalls[at]yahoo.co.uk) traži 3 crvene narukvice (široke 1-2 cm, kolutovi – 1 drvena glatka, 1 drvena s urezanim cvijećem i lišćem i 1 plastična), koje je izgubila pred kraj blokade. Narukvice su pripadale njenoj mami i jako su joj drage, pa ako ih je netko našao, molimo da joj se javite na imberfalls[at]yahoo.co.uk

19) Vedran (vendref[at]gmail.com) je izgubio crveni usb. Ako netko ima crveni usb koji mu se jednog dana misteriozno pojavio u laptopu, molimo da se javi na vendref[at]gmail.com

Molimo sve koji su nam poslali mailove s obavijestima o izgubljenim stvarima da nam se kratko jave na slobodnifilozofski[at]gmail.com ako/kad im stvari budu vraćene tako da možemo maknuti njihov oglas iz ovoga posta i napraviti mjesta za nove!
Svima unaprijed zahvaljujemo na pomoći i vraćanju stvari kolegama i kolegicama,

a zahvaljujemo i onima koji će prenijeti ovaj oglas i na forum FFZG-a kako bi došao do što većeg broja ljudi.

Tagovi:

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve