Studentska buna na Sveučilištu u São Paulu

Mirna prosvjedna akcija studenata, profesora i ostalih zaposlenika triju državnih sveučilišta (USP, UNESP i Unicamp) u São Paulu nasilno je prekinuta policijskom intervencijom u utorak 9. lipnja. Spomenuta su sveučilišta u tjednu koji je prethodio najbrutalnijem napadu na članove akademske zajednice u novijoj brazilskoj povijesti pozvala na akciju solidarnosti u obrani osnovnih demokratskih načela. Apelu se odazvalo oko 1500 građana i aktivista, zahtijevajući od sveučilišne uprave i lokalnih vlasti povlačenje policijskih trupa koje su tjednima okupirale USP (Universidade de São Paulo) i sprječavale svakodnevne aktivnosti na kampusu.

U pozadini ovih događaja leži višegodišnja borba sveučilišne zajednice protiv politizacije obrazovnog sektora, smanjenja izdataka za obrazovanje i neprestanog narušavanja sveučilišne autonomije od strane saveznih vlasti. Metodu blokade sveučilišnih javnih prostora aktivisti su usvojili još u samim počecima svoje borbe. Tako je početkom svibnja 2007. godine oko 150 studenata provalilo u administrativnu zgradu USP-a, najvećeg brazilskog sveučilišta koje sa 75,000 upisanih studenata sve češće posreduje u generiranju društvenih promjena u zemlji. Incident se dogodio kada skupini studenata nije dopušten ulazak u prostorije rektorata i uručivanje dokumenta s 14 zahtjeva, među kojima su između ostalih navedeni: poboljšanje smještajnih kapaciteta, reforma u institucionalnom ustroju Sveučilišta, pravo na profesorske konzultacije i zahtjev za službenim očitovanjem rektorice Suely Vilele o trenutnoj politici i reformama saveznog guvernera i predsjedničkog kandidata Brazilske socijalno-demokratske stranke Joséa Serre. Nakon što ih je Franco Lajolo, zamjenik rektorice u odsustvu, odbio primiti, studenti su nasilno ušli u zgradu i blokirali rektorski ured. Tristotinjak studenata kampiralo je u rektoratu USP-a mjesec dana uz protestne pjesme i prigodne političke govore.

Akcija je krenula novim tijekom 31. svibnja iste godine kad su studenti uz pomoć profesorâ i nenastavničkog osoblja blokirali čitavo Sveučilište nezadovoljni ulogom države u visokom obrazovanju. Pritom je tek nekoliko profesora odlučilo ignorirati prosvjed nastavivši s redovitim predavanjima. Iako je i među studentima bilo skeptika, glavnina ih nije pokleknula čak ni pred izglednom mogućnošću gubitka semestra. Nekoliko desetaka tisuća pripadnika spomenute akademske zajednice zajednički je ponijelo ovaj prosvjed protiv rezanja budžeta za visoko školstvo. Tražeći razumne uvjeta rada i adekvatne plaće te tvrdeći kako državni guverner Serra zakida visokoškolske institucije u njihovoj jamčenoj autonomiji, otvorili su Pandorinu kutiju čitavog obrazovnog sektora. Ono što je počelo kao izdvojeni prosvjed, preraslo je u opći štrajk s barikadama koji se proširio na još dva javna sveučilišta u istoj saveznoj državi. Prema pisanju lokalnog tiska, blokada USP-a je spomenute godine postavila velik izazov pred Serru, koji je svoju političku karijeru počeo upravo kao vođa studentskog pokreta i aktivist protiv brazilske vojne diktature na istom sveučilištu 1960-ih.

Kad je početkom svibnja ove godine započeo novi štrajk službenika USP-a, prosvjednici su na miran način blokirali ulaze osam zgrada pri matičnoj instituciji. Obustavljena je nastava, pri čemu su u akciji bojkota redovnih sveučilišnih aktivnosti jednako sudjelovali studenti kao i njihovi profesori te ostalo osoblje. Nakon mjesec dana blokade, u ponedjeljak 1. lipnja, USP su uz privolu rektorice Vilela okupirale specijalne jedinice vojne policije. Sindikat radnika Sveučilišta u São Paulu (SINTUSP) objavio je istog dana sljedeće: “Što se tiče tvrdnje Rektorata da se ‘ne mogu zaobići nasilne akcije’, jasno je da je invazija udarnih trupa na javnom sveučilišnom području nasilje. Svi su sa sobom nosili duge cijevi, štitove, palice i bombe te su mahom bili policajci bez nužnih identifikacijskih isprava.” Sutradan, u utorak, policija se bez objašnjenja povukla sa Sveučilišta, na što je Udruženje docenata Sveučilišta u São Paulu donijelo odluku o ponovnom uspostavljanju blokade za tjedan dana, točnije 9. lipnja te zatražilo raspuštanje policijskih snaga dovedenih na inicijativu rektorice.

Umjesto razgovora sa studentima, profesorima i službenicima Sveučilišta, rektorica Vilela i guverner José Serra odlučili su se na rješavanje problema represijom. Već 3. lipnja specijalne jedinice vojne policije ponovno su okupirale rektorat, zgradu upravitelja kampusa, nekadašnji rektorat i zgradu upravitelja socijalne skrbi. Također, zaposlenicima je poslana uredba kojom se zahtijeva hitan povratak na radna mjesta. Ovim je činom direktno napadnuta ne samo autonomija Sveučilišta, već i ustavno pravo na prosvjedovanje. Stavši u obranu ovog posljednjeg, prosvjednici su u organiziranoj povorci izašli na ulice São Paula 9. lipnja. U pokušaju zaustavljanja demonstranata došlo je do nasilja koje očevici opisuju kao “neviđeno u Brazilu još od vremena vojne diktature”.

Policija je pod punim naoružanjem zasula prosvjednike dimnim bombama, suzavcem i gumenim mecima, na što su studenti uzvratili simboličkom gestom bacajući cvijeće. Također, specijalci su nasilno ulazili u glavne zgrade Sveučilišta te doslovno proveli lov na demonstrante. Među studentima je bilo i ozlijeđenih, dok je nekolicina privedena i zadržana u pritvoru, uključujući dvoje zaposlenika USP-a. Uslijedila je javna kampanja za puštanje pritvorenih na slobodu, u koju su se uključili profesori, pravnici, nevladine udruge i neki mediji. Važno je naglasiti kako je prosvjed za povlačenje policije s kampusa bio planiran, organiziran i prethodno najavljen čime se definira kao legitimna akcija građana, dok je odgovor na nju pokazao autoritarna polazišta nadležnih, kao i nespremnost istih na dijalog. Drugim riječima, savezne su vlasti nasilno spriječile najavljeni prosvjed protiv kršenja prava na prosvjedovanje.

Rektorski zbor, za koji analitičari tvrde da je tek produžena ruka guvernera Serre, ni ovaj put nije, kao ni dvije godine ranije, prepoznao društvenu snagu okupljenu u ljudima različitih generacijskih odrednica, karijera, akademskog statusa i osobnih biografija, što ih ipak nije spriječilo da zajedno stanu pred oružje i pošalju jasnu poruku vlastima. Jedino što u javnosti više odjekuje od spomenute odaslane poruke jest promjena ozračja na ulicama São Paula. Reakcija nasiljem na mirni, civilizirani prosvjed izazvala je zgražanje Brazilaca i bez sumnje prizvala nelijepa sjećanja na vremena kad su sugrađani, pripadnici akademske zajednice, zatvarani i ubijani zbog svojih stavova.

Vezani članci

  • 25. listopada 2020. Borba radnica i radnika iz Lancashirea protiv ropstva "Buržoazija je znala da će ukidanje ropstva potaknuti radničku klasu na borbu protiv vlastitog nadničkog ropstva. Vlasnici mlinova organizirali su sastanak kako bi pridobili podršku za Jug te okrivili ciljeve Sjevera za patnju tekstilnih radnica i radnika. Njihova su se nastojanja pokazala jalovima jer je radnička borba protiv kapitalizma bila povezana s borbom za ukidanje ropstva. Radnice i radnici zaposleni u industriji pamuka okupili su se 31. prosinca 1862. godine u mančesterskom Free Trade Hallu ne bi li izglasali nastavak podrške blokadi. Odbili su pomaknuti ijednu balu pamuka s Juga, iako im je ta odluka prouzrokovala ogromne teškoće, znajući da su ruke koje su zadnje dirale taj pamuk bile ruke robova."
  • 18. listopada 2020. Ne možemo zaustaviti klimatske promjene bez klasne borbe "Novo izvješće ukazuje na to da je 1% najbogatijih na svijetu odgovorno za dvostruko više emisija stakleničkih plinova od cijele donje polovice planeta. Zaključak je jasan – kako bismo se borili protiv klimatskih promjena, moramo se boriti protiv vladajuće klase."
  • 18. listopada 2020. O nadolazećoj propasti akademske radničke klase "Zbog prekarnosti i niskih plaća na modernim sveučilištima, mlade akademske radnice i radnici često su prisiljeni raditi na više mjesta kako bi preživjeli. Ako se neoliberalne reforme nastave, budućnost je jasna: akademija će ponovo postati rezervat za društvenu elitu."
  • 18. listopada 2020. Na Zemlji je zabilježen dosad najtopliji rujan "Neviđeno visoke globalne temperature učinile su prošli mjesec najtoplijim rujnom od 1880. godine. 2020. godina će po svoj prilici biti jedna od tri najtoplije zabilježene godine."
  • 11. listopada 2020. Trumpove anti-trans mjere štite predrasude u doba pandemije COVID-19 "Trumpovo ukidanje povijesnih zaštita za transrodne populacije, određenih za Obame, nova je razina okrutnosti tijekom pandemije COVID-19, piše Kay Van Wey, odvjetnica iz odvjetničkog društva Van Wey, Presby & Williams."
  • 11. listopada 2020. COVID-19 i globalna ovisnost o jeftinom migrantskom radu "COVID-19 pandemija usmjerila je pozornost na strukturnu ovisnost svijeta o radu koji je moguće eksploatirati."
  • 11. listopada 2020. Nismo sišli s uma, nego smo ludi od bijesa "Marksistička analiza epidemije mentalnih bolesti nužno će je staviti na teret klasnom društvu i alijenaciji, te nepravdi i bijedi koje ono uzrokuje. Sølvi Qorda piše o prijekoj potrebi suočavanja s pitanjem mentalnih bolesti."
  • 4. listopada 2020. Jedan od načina odupiranja kapitalističkoj proizvodnji hrane "Agroekologija se oslanja na duboke sustave znanja kako bi suzbila štetu uzrokovanu kapitalističkim agrobiznisom."
  • 4. listopada 2020. „Obiteljske vrijednosti“ bez klase su slijepa ulica za laburiste "Obitelj se često s pravom doživljava kao temelj konzervativizma. Međutim, imajući u vidu rapidan porast dječjeg siromaštva i primoravanje obitelji na sve katastrofalnije životne uvjete, Keir Starmer je s pravom pokušao reaproprirati obitelj u svojem govoru na jučerašnjoj konferenciji. Ipak, ako vođa laburista zaista cijeni „obiteljske vrijednosti“, mora preći s otrcanih fraza na klasnu politiku."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve