Univerzijada: izvješće nezavisne studentske inicijative “Drugačiji Univerzitet je Moguć!” (Beograd)

Dok se studenti brojnih sveučilišta kako u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji tako i na sveučilištima diljem svijeta bore za veća proračunska izdvajanja za visoko obrazovanje, novi potezi političara u Srbiji ne prestaju iznenađivati u svome apsurdu. Naime, kako smo već izvijestili, od 1. do 12. srpnja u tijeku je najveća svjetska sportska manifestacija među studentima – Univerzijada Beograd 2009. Osim što je izdvajanje za ovu studentsku (sic!) manifestaciju četiri puta veće od izdvajanja za obrazovanje na svim razinama u cijeloj Srbiji, organizacija ovogodišnje Univerzijade diči se i iseljavanjem studenata/ica iz Studentskog grada te rušenjem domova Roma iz beogradskog Bloka 67 koji je, osim što je porušen, još i ograđen žicom te doslovno pretvoren u geto! Sva javna okupljanja za vrijeme trajanja Univerzijade zabranjena su, pa je tako onemogućen i protest koji su koleg(ic)e iz Beograda najavile povodom otvaranja Univerzijade. Reakciju nezavisne studentske inicijative “Drugačiji Univerzitet je Moguć!”, objavljenu 29. lipnja o.g., prenosimo vam u cijelosti, a u nastavku osim toga možete pročitati i priopćenje Udruženja romskih studenata iz Novoga Sada:

Povodom Univerzijade, potpredsednik Vlade i predsednik OK Univerzijade, Božidar Đelić, izjavio je:

U doba velike ekonomske krize, kada su veće i bogatije države otkazivale mnogo manja takmičenja, proradili su srpski inat, snalažljivost i brzina u rešavanju problema. Otkada smo u oktobru preuzeli organizaciju Univerzijade sve je rađeno transparentno, bez skandala.

Kako je izgledao, i čiji je zapravo taj “srpski inat, snalažljivost i brzina u rešavanju problema”?

Ako se pod “srpskim” ovde misli na građane Srbije, moramo ispraviti gospodina Đelića. Građani Srbije su u ovom inaćenju, snalažljivosti i brzini organizatora Univerzijade izvukli deblji kraj.

Za potrebe organizovanja ovog “najvećeg svetskog studentskog sportskog takmičenja” deo domaćih studenata je iseljen iz Studentskog grada. Uprkos obećanju Đelića da će svim iseljenim studentima biti obezbeđen alternativni smeštaj, organizatori Univerzijade nisu pokazali ni najmanju spremnost da taj problem i reše. Organizatori Univerzijade pokazali su do koje mere su licemerni i perfidni kada su u poslednjem trenutku doneli odluku da iseljavanje studenata iz Studentskog grada ipak nije potrebno, nakon što je većina studenata kojima je iseljenje bilo predviđeno, već napustilo dom!

Sa istovremenim urušavanjem fakultetskog obrazovanja i enormnom eskalacijom školarina, iz državnog budžeta izdvojeno je 4,2 milijarde dinara za organizovanje međunarodne “studentske” fešte, dok je za celokupno obrazovanje na svim nivoima predviđeno izdvajanje svega 1,2 milijardi dinara. Ovim postaje očigledno da je besplatno obrazovanje stvar političke volje pojedinaca u vlasti, a ne pitanje (ne)mogućnosti.

Dok su studenti iseljeni iz studentskog doma, stanovnici romskog naselja u bloku 67 doživeli su da im domovi prvo budu porušeni, a zatim i ograđeni žicom, pod izgovorom “bezbednosti učesnika Univerzijade”. Ovo je bilo praćeno rasističkim izjavama gradonačelnika Dragana Đilasa koji je okarakterisao Rome iz naselja kao “nekoliko desetina građana Beograda koji drže kao taoce ostatak grada”.

Smatramo da, u trenutku kada su, pod izgovorom ekonomske krize, mnogi slojevi stanovništva dovedeni u, blago rečeno, nezavidnu poziciju, od kojih su neki i na ivici egzistencije, potez organizovanja Univerzijade samo pokazuje neodgovornost, bahatost i potpunu nezainteresovanost vlasti za rešavanje socijalnih problema svojih građana, a takođe i spremnost da se ti problemi i zaoštre. Svi javni skupovi tokom održavanja Univerzijade su zabranjeni. Suspendovanje osnovnih demokratskih prava građana u trenutku kad se vlastima ukaže prilika za ubiranje profita samo ukazuje na to kakvu “čast” održavanje Univerzijade može predstavljati za većinu stanovništva. Da parafraziramo Đilasa, nalazimo se u situaciji gde državne vlasti, u sprezi sa krupnim kapitalom, drže građane Srbije kao taoce obezbeđujući sebi profit.

Kao studenti, koji i sami trpe posledice organizovanja Univerzijade, izražavamo solidarnost sa svim slojevima stanovništva prema kojima organizatori Univerzijade i gradske vlasti nisu pokazali obzira prilikom organizovanja ove manifestacije, i pozivamo i sve ostale građane da izraze svoj protest protiv Univerzijade.

Nezavisna Studentska Inicijativa
Drugačiji Univerzitet je Moguć
www.studentizastudente.net

Otvoreno pismo Gradonačelniku Beograda i organizatorima Univerzijade povodom ograđivanja stanovnika naselja u Bloku 67

Mere koje su preduzete u vezi sa romskim naseljem u Bloku 67 na Novom Beogradu, uoči održavanja Univerzijade u Beogradu, ne samo da su moralno neodgovorne, nego predstavljaju grubo kršenje člana 25 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, odredaba Preporuka Komiteta Ministara Saveta Evrope Rec (2005)4 i odredaba Preporuke 1557 (2002) Parlamentarne Skupštine Saveta Evrope.

Način na koji je romsko stanovništvo iz ovog naselja tretirano (ograđeno kao u kavezu) je ponižavajuće za celokupnu zajednicu Roma u Srbiji i pokazuje koliko su nosioci vlasti u Beogradu prema vlastitim stanovnicima ksenofobični.

Ovaj svojevrsni akt segregacije rezultat je neveštog nastojanja da se stvarna slika o životu Beograda izoluje od one ‘’idealne’’ slike Beograda kao regionalne demokratske metropole. Zabluda je misliti da je prostornom segregacijom “nezdravog tkiva grada” moguće obezbediti i segregaciju učesnika, medija na Univerzijadi i Evropskih institucija od “nedemokratske slike” o Beogradu.

Nismo sigurni da li ste svesni u kojoj meri će ovakve odluke uticati na pogoršanje imidža celokupne zemlje pred međunarodnim institucijama, i to u ovom osetljivom momentu kada celo društvo treba da uloži ogromne napore za pristup zajednici evropskih naroda. Iskustva zemalja kao što su Češka i Slovačka vezana za pridruživanje Evropskoj uniji nas uče da je upravo pitanje položaja Roma u njima dodatno kočilo ovaj proces. Ne verujemo da je u vremenu kada gradske vlasti bez nadoknade obezbeđuju bogatim privrednicima u zemlji natraktivnije lokacije u Beogradu, nemoguće pronaći alternativni adekvatan smeštaj za najsiromašnije stanovnike grada.
Očekujući Vaše brze i konkretne poteze po ovom pitanju srdačno vas pozdravljamo.

U Novom Sadu, 19. Juna 2009
UDRUŽENJE ROMSKIH STUDENATA

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve