Izvještaj s plenuma, 1. srpnja 2009. godine

Na četrdesetom plenumu, održanom u srijedu, 1. srpnja 2009. godine, raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

“Restart” će emisiji “Crna kutija” ustupiti trideset minuta materijala snimljenog tijekom blokade. Dobiveni novac donirat će se za izradu naljepnica.

Potrebni su volonteri za dijeljenje skripti i brošura ljudima koji čekaju u redu za upise. Materijale je potrebno dijeliti i u terminima prijamnih ispita.

Sastanak grupe za informiranje na kojemu će biti riječi o knjizi, prijamnoj skripti i dijeljenju materijala održat će se u ponedjeljak u 14h u prostoriji A-002.

Na grupi za tehnička pitanja plenuma raspravljalo se o Studentskom zboru. Zakon o Studentskom zboru onemogućuje nam da ga ukinemo u kratkom vremenu. Dugoročni je cilj ukidanje Studentskog zbora kao tijela koje se koristi metodama predstavničke demokracije. Ono što je sada moguće napraviti jest educirati i poticati kolegice i kolege tako da na izborima za Studentski zbor bude što više kandidata koji će predstaviti svoje viđenje funkcije predstavnika studenata u prijelaznom razdoblju prema ukidanju Studentskog zbora. Osim toga, potrebno je potaknuti što veći broj studenata/ica da izađe na izbore.

Na mirnom prosvjedu studenata FER-a sudjelovalo je sedamdesetak ljudi. Fakultetsko vijeće FER-a prihvatilo je prvu, a odbacilo drugu točku studentskih zahtjeva.

Koleg(ic)e s Fakulteta političkih znanosti u petak, 3. srpnja u 16 sati u vijećnici FPZG-a organiziraju neformalni sastanak sa studentima Filozofskog fakulteta oko dodatnog razjašnjenja modela profesora Budaka. Na sastanak su pozvani svi zainteresirani i upućeni u ovu problematiku.

Radio SC otvoren je za svaki oblik suradnje. Spremni su nam ustupiti sve svoje resurse i pomoć, a mogli bismo imati otvoreni kontakt-program, intervjue, rasprave, džinglove, montirane emisije, itd. Program bi bio emitiran u Studentskom centru, domovima i menzama.

Na sljedećem sastanku grupe za međuplenumsku suradnju raspravljat će se o tome koje oblike emitiranog programa želimo od jeseni. Pozivamo sve zainteresirane na sudjelovanje na sastanku.
Sljedeći sastanak grupe za međuplenumsku suradnju održat će se u utorak u 20h u A002.

Plenum je izglasao da nam je potreban forum za informiranje i komunikaciju. Forum će moći čitati i gosti, a registrirati se i sudjelovati u raspravama na forumu moći će svi zainteresirani.

Pročitali smo prijedloge Povjerenstva za razvoj studija i došli do sljedećih zaključaka:
a) Plenum želi da se Filozofski fakultet i dalje razvija u smjeru znanstveno-istraživačke ustanove
b) podržavamo mogućnost dvopredmetnog studija
c) studenti koji studiraju dvopredmetno upisuju obje grupe po programu A (A+A=50%+50%)
d) Plenum odbacuje model A+B, gdje B označava onu studijsku grupu u kojoj se sluša 30% programa
(Nakon završetka studija određene studijske grupe, po modelu B student/ica ne dobiva titulu kao nakon odslušane studijske grupe po programu A koja, kod dvopredmetnog studija, obuhvaća 50% programa.)
e) Plenum je odabrao model integriranog studija 0+5 umjesto dosadašnjeg modela 3+2 (Smatramo da tri godine nisu dovoljne za stjecanje potrebnog znanja i da bi studij trebao biti cjelovit, a ne rascjepkan na dva dijela.)
f) Plenum je odbacio prijedlog o modelu 0+5 uz mogućnost izlaska nakon 3., odnosno 4. godine studija zbog toga što ne vidi bitnu razliku između tog prijedloga i modela 3+2
g) Plenum se slaže s petom točkom prijedloga Povjerenstva za razvoj studija: “Nastavničke se kompetencije, ako ih student želi, stječu kao poseban modul tijekom cijeloga studija ili nakon njega. Student upisuje predmete iz modula kada izabere, od prve do pete godine ili poslije pete godine.”
(Praksa je do sada bila da se kolegije kojima se stječe nastavnička kompetencija može upisati samo u zadnje dvije godine studija, što je studenti(ca)ma diplomskog studija onemogućavalo slušanje dovoljnog broja stručnih predmeta sa svojih odsjeka.)

Izabrano je pet delegata koji idu na sljedeći sastanak Povjerenstva za razvoj studija. Sastanak će se održati u ponedjeljak, 6. srpnja.

Budući da medijska sekcija nije dobila detaljnije odgovore na upit o okruglom stolu u Europskom domu 15. srpnja, plenum delegate za sudjelovanje zbog manjka potrebnih informacija nije izglasao.

Plenum medijskoj sekciji daje mandat za sastavljanje otvorenog pisma o trenutnim događajima i stanju u državi te o mogućnosti dolaska Međunarodnog monetarnog fonda i njihovu utjecaju.

Sljedeći plenum održat će se u srijedu, 8. srpnja u 20 sati.
Izglasane su moderatorice.
Plenum je zaključen u 23:46.

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve