Izvještaj s plenuma, 15. srpnja 2009.

Na četrdeset i drugom plenumu održanom 15.7.2009. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Nakon što su na plenumu pročitana imena novih prodekana, radne grupe su podnijele izvještaje.

Grupa za informiranje najavila je početak rada na izradi dvaju priručnika: priručnika za direktnu demokraciju te priručnika za provođenje blokade, kao i knjige koja će sadržavati skup tekstova vezanih uz proljetnu blokadu fakulteta. Grupa će raditi tijekom ljeta i pozvala je zainteresirane da je kontaktiraju.

Grupa za međuplenumsku suradnju podsjetila je plenum da ljeto ne služi samo odmoru i zabavi, već i organizaciji i agitiranju po drugim fakultetima i gradovima te je pozvala članove plenuma da do jeseni ostvare što više novih kontakata te dijele skripte na ljetovanju. Trebamo zamoliti ljude da šalju izvještaje sa svih strana svijeta vezane uz borbu za pravo na obrazovanje.

Plenum je obaviješten da će se uskoro donijeti novi zakon o elektroničkim medijima što će olakšati dobivanje koncesije za neprofitni radio. Članovi plenuma su pozvani da razmisle jesu li zainteresirani za rad na takvom radiju te da skupljaju materijale.

Radiju SC upućen je radni nacrt naše emisije koja će početi s emitiranjem poslije ljeta. Traže se volonteri koji bi aktivno radili na emisijama.

Grupa koja je radila pripreme za prijamni ispit izvijestila je da je zadovoljna s rezultatima te da će uskoro predočiti točne brojke koje govore o uspješnom radu grupe.

Grupa za tehnička pitanja plenuma predložila je izmjene 8. točke kodeksa, koje je plenum prihvatio. 8. točka sada glasi:

Sve odluke koje se tiču daljnjeg funkconiranja studentske kontrole Fakulteta, njezina daljnjeg trajanja ili prekida, unošenja određenih promjena u program, kodeks ponašanja i dr. donose se na svakodnevnim plenumima odlukom većine svih prisutnih. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani – bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Rasprava prije glasovanja na plenumu odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima koja postavlja moderator plenuma. Odluke donešene na plenumu obvezujuće su za sve. sjednicama plenuma prema Pravilima i smjernicama plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Plenum se složio i s ubacivanjem u kodeks točke 9. koja glasi:

Za trajanja studentske kontrole fakulteta, plenumi se održavaju svakodnevno.

Plenum je izglasao i promjenu termina sjednica plenuma u termin plenum. Promjena će biti unesena u kodeks.

Plenum je usvojio prijedlog da se za razdoblje ljetne pauze odrede koordinatori za svaku grupu koji će svakodnevno pratiti dnevnopolitička zbivanja i po potrebi koordinirati ljude koji će preko ljeta biti spremni po potrebi reagirati i djelovati. Nakon rasprave o modelu koordinacije, plenum je dao povjerenje sljedećim koordinatorima:

Međuplenumska grupa:

Mislav
Anton
Andrea
Bojan
Dunja
Ivan

Medijska sekcija:

Stipe

Grupa za informiranje:

Martin
Zdravko

Grupa za analizu aktualnih dokumenata (i analizu proračuna):

Viktor

Webmasteri:

Marija

Zaključeno je da interdisciplinarna grupa, grupa za tehnička pitanja plenuma, grupa za miniakcije i grupa za peticije preko ljeta privremeno obustavljaju rad te da forum ima moderatore koji će uspješno vršiti funkciju koordinatora.

Plenum je upoznat s novim prijedlogom odluke o završnim radovima i ispitima na diplomskom studiju. U prijedlogu stoji da bi studenti koji studiraju dvopredmetno bili obvezatni napisati dva magistarska rada. Prijedlog bi navodno, trebao biti raspravljen, a mozda i usvojen na Fakultetskom vijeću 20. srpnja.

Plenum je odlučio da se plenum Vijeću prije zasjedanja očituje dopisom za čije je sastavljanje oformljena radna grupa. Stav plenuma je da završnost dvopredmetnog studija podrazumijeva ispunjavanje obaveza propisanih programom studija, polaganje svih ispita i pisanje jednog magistarskog rada te da je svaki odsjek dužan definirati što na njemu vrijedi kao završnost, koja ne bi smjela uključivati završni ispit. Ukratko, stav je plenuma: jedan svijet (bez završnog ispita), jedna borba, jedan magistarski rad.

Plenum je kao termin idućeg plenuma odredio srijedu, 9.9.2009. te izglasao moderatore. Napomenuto je da moderatori prethodnog plenuma moraju biti prisutni na pripremama moderatora sljedećeg plenuma.

Plenum je zaključen u 22.44 h.

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve