Izvještaj s plenuma, 15. srpnja 2009.

Na četrdeset i drugom plenumu održanom 15.7.2009. godine raspravljalo se o pet točaka dnevnog reda.

Nakon što su na plenumu pročitana imena novih prodekana, radne grupe su podnijele izvještaje.

Grupa za informiranje najavila je početak rada na izradi dvaju priručnika: priručnika za direktnu demokraciju te priručnika za provođenje blokade, kao i knjige koja će sadržavati skup tekstova vezanih uz proljetnu blokadu fakulteta. Grupa će raditi tijekom ljeta i pozvala je zainteresirane da je kontaktiraju.

Grupa za međuplenumsku suradnju podsjetila je plenum da ljeto ne služi samo odmoru i zabavi, već i organizaciji i agitiranju po drugim fakultetima i gradovima te je pozvala članove plenuma da do jeseni ostvare što više novih kontakata te dijele skripte na ljetovanju. Trebamo zamoliti ljude da šalju izvještaje sa svih strana svijeta vezane uz borbu za pravo na obrazovanje.

Plenum je obaviješten da će se uskoro donijeti novi zakon o elektroničkim medijima što će olakšati dobivanje koncesije za neprofitni radio. Članovi plenuma su pozvani da razmisle jesu li zainteresirani za rad na takvom radiju te da skupljaju materijale.

Radiju SC upućen je radni nacrt naše emisije koja će početi s emitiranjem poslije ljeta. Traže se volonteri koji bi aktivno radili na emisijama.

Grupa koja je radila pripreme za prijamni ispit izvijestila je da je zadovoljna s rezultatima te da će uskoro predočiti točne brojke koje govore o uspješnom radu grupe.

Grupa za tehnička pitanja plenuma predložila je izmjene 8. točke kodeksa, koje je plenum prihvatio. 8. točka sada glasi:

Sve odluke koje se tiču daljnjeg funkconiranja studentske kontrole Fakulteta, njezina daljnjeg trajanja ili prekida, unošenja određenih promjena u program, kodeks ponašanja i dr. donose se na svakodnevnim plenumima odlukom većine svih prisutnih. Sudjelovati na plenumu imaju pravo svi zainteresirani – bili oni studenti Filozofskog fakulteta ili ne. Rasprava prije glasovanja na plenumu odvija se u pristojnom i tolerantnom tonu po pravilima koja postavlja moderator plenuma. Odluke donešene na plenumu obvezujuće su za sve. sjednicama plenuma prema Pravilima i smjernicama plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Plenum se složio i s ubacivanjem u kodeks točke 9. koja glasi:

Za trajanja studentske kontrole fakulteta, plenumi se održavaju svakodnevno.


Plenum je izglasao i promjenu termina sjednica plenuma u termin plenum. Promjena će biti unesena u kodeks.

Plenum je usvojio prijedlog da se za razdoblje ljetne pauze odrede koordinatori za svaku grupu koji će svakodnevno pratiti dnevnopolitička zbivanja i po potrebi koordinirati ljude koji će preko ljeta biti spremni po potrebi reagirati i djelovati. Nakon rasprave o modelu koordinacije, plenum je dao povjerenje sljedećim koordinatorima:

Međuplenumska grupa:

Mislav
Anton
Andrea
Bojan
Dunja
Ivan

Medijska sekcija:

Stipe

Grupa za informiranje:

Martin
Zdravko

Grupa za analizu aktualnih dokumenata (i analizu proračuna):

Viktor

Webmasteri:

Marija

Zaključeno je da interdisciplinarna grupa, grupa za tehnička pitanja plenuma, grupa za miniakcije i grupa za peticije preko ljeta privremeno obustavljaju rad te da forum ima moderatore koji će uspješno vršiti funkciju koordinatora.

Plenum je upoznat s novim prijedlogom odluke o završnim radovima i ispitima na diplomskom studiju. U prijedlogu stoji da bi studenti koji studiraju dvopredmetno bili obvezatni napisati dva magistarska rada. Prijedlog bi navodno, trebao biti raspravljen, a mozda i usvojen na Fakultetskom vijeću 20. srpnja.

Plenum je odlučio da se plenum Vijeću prije zasjedanja očituje dopisom za čije je sastavljanje oformljena radna grupa. Stav plenuma je da završnost dvopredmetnog studija podrazumijeva ispunjavanje obaveza propisanih programom studija, polaganje svih ispita i pisanje jednog magistarskog rada te da je svaki odsjek dužan definirati što na njemu vrijedi kao završnost, koja ne bi smjela uključivati završni ispit. Ukratko, stav je plenuma: jedan svijet (bez završnog ispita), jedna borba, jedan magistarski rad.

Plenum je kao termin idućeg plenuma odredio srijedu, 9.9.2009. te izglasao moderatore. Napomenuto je da moderatori prethodnog plenuma moraju biti prisutni na pripremama moderatora sljedećeg plenuma.

Plenum je zaključen u 22.44 h.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve