Izvještaj s plenuma, 8. srpnja 2009.

Na četrdeset i prvom plenumu, održanom u srijedu, 8. srpnja 2009. godine, raspravljalo se o šest točaka dnevnog reda.

Postavlja se kazališna predstava “Zanat gospođe Warren” (G. B. Shaw). Potrebna su četiri glumca i dvije glumice, prevoditelji (engleski) i volonteri – zainteresirani neka se jave Tijani (Kontakt: tijanagojic[at]yahoo.co.uk, br. mob: 095 89 29 451)

Prosvjedu “Fer nije fer” prisustvovalo je dvjestotinjak ljudi. Više o razlozima prosvjeda možete saznati u prethodnim člancima objavljenima na našemu portalu (tag: FER) i ovdje.

U ponedjeljak je održana sjednica Povjerenstva za razvoj studija na kojemu su delegati plenuma iznijeli naše zaključke.

Nezavisna studentska inicijativa Pula nastavlja s radom. U četvrtak, 9.7., održat će se sastanak za zadnji performans u ovoj akademskoj godini. Performans će se održati u subotu, 11.7. Osim toga, 17.7. će se održati i sastanak sa svim zainteresiranim aktivistima iz Pule i šire, a koji ne studiraju u Puli. Zainteresirani, saznajte više na: http://drustvoznanja.org/.

Grupa za informiranje održat će sastanak u četvrtak, 9. srpnja u 16 sati u A 002. Na sastanku će se dovršiti skripta za brucoše. Potrebni su dobrovoljci za presavijanje i dijeljenje. Dobrovoljci koji će dijeliti skriptu tijekom prijemnih neka dođu u petak u 15h ispred faksa.
Radna grupa za radio SC održat će sastanak u četvrtak u 18h u A002.

Studenti PMF-a su napravili skriptu za brucoše fizike.

Studenti s Fakulteta političkih znanosti rade skriptu za svoje brucoše o skupštini i besplatnom obrazovanju. Skripta će sadržavati i informacije o sâmom studiranju na Fakultetu te o Bolonjskom sustavu. Imaju ideju studenata – mentora koji upoznaje brucoše sa radom Fakulteta, Skupštine i studentskih udruga.

Plenum je grupi za forum dao mandat za izradu pravilnika foruma.

Studentski centar naplaćuje pristojbu od 100 kn za prijavu za dom. Kolege su pokušali saznati koji su to točno troškovi obrade na koje odlazi novac, ali nisu uspjeli doći do ravnatelja SC-a. Dobrovoljci mogu napisati mail na ured[at]sczg.hr i tražiti sastanak s ravnateljem.

Plenum je izglasao potpisivanje reakcije Mreže mladih Hrvatske na Kriterije za raspodjelu mjesta u studentskim domovima studentskih centara i učeničkim domovima u Republici Hrvatskoj u akademskoj godini 2009./2010. Kompletni tekst reakcije MMH možete pročitati u nastavku izvještaja s plenuma (“pročitajte ostatak”).

Idući plenum održat će se u srijedu, 15. srpnja u 20h.
Izabrani su moderatori.
Plenum je zaključen u 22:12.

Reakcija Mreže mladih Hrvatske na Kriterije za raspodjelu mjesta u studentskim domovima studentskih centara i učeničkim domovima u Republici Hrvatskoj u akademskoj godini 2009./2010.

Mreža mladih Hrvatske, kao krovna organizacija mladih koja okuplja 56 organizacija mladih i za mlade iz cijele Hrvatske i članica Europskog foruma mladih, upozorava na nepravičnu i arbitrarnu odredbu pod rednim brojem 8.2. u naslovu spomentih Kriterija za raspodjelu mjesta u studentskim domovima studentskih centara i učeničkim domovima u Republici Hrvatskoj u akademskoj godini 2009./2010. (u daljnjem tekstu Kriteriji).

Sukladno spornoj odredbi 8.2. pravo na smještaj u studentskim domovima gube studenti koji su akademske godine 2007./2008. odslušali posljednji semestar dodiplomskog studija, točnije, takvim studentima se uopće onemogućava pravo sudjelovanja u natječaju za dodjelu mjesta u studentskim domovima.

Mi u Mreži mladih Hrvatske smatramo ovu odrebu novim udarom na već ionako nizak studentski standard u Republici Hrvatskoj te na nastavak trenda sužavanja studentskih prava. Nadalje, spomenta generacija je dodatno oštećena zbog činjenice da su joj, kao posljednjoj generaciji koja studira po „starom“ (točnije, koja ne studira po Bolonjskom sustavu) uskraćena prava koja su prethodne generacije u istom statusu uživale. Ne samo da takav princip donošenja odluka podriva temelje pravne sigurnosti u smislu jednakosti pred zakonom, već je stanje dodatno pogoršano činjenicom da su studenti koje ova odluka pogađa o njenom sadržaju bili potpuno neobaviješteni i bez mogućnosti da se na vrijeme pripreme za njene reperkusije.

Stoga, Mreža mladih Hrvatske putem ovog priopćenja upućuje dva zahtjeva. Prvi zahtjev upućujemo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa (u daljnjem tekstu MZOŠ) da izmijeni spornu odredbu 8.2. Kriterija i dopusti studentima kojima je akademska godina 2009./2010. druga apsolventska sudjelovanje u natječaju pod istim uvjetima kakvi su bili prethodnih godina. Drugi zahtjev upućujemo MZOŠ-u, Vladi, odgovornim tijelima svih sveučilišta te odgovornim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave kojih se ovo pitanje tiče da ulože dodatne napore u što brži dovršetak i otvaranje smještajnih kapaciteta novih sveučilišnih kampusa u svim sveučilišnim gradovima u Republici Hrvatskoj. To smatramo presudnim za održanje i poboljšanje zasad nezadovoljavajućeg studentskog standarda, posebno u kontekstu potpuno kontradiktornih situacija u koje se politički čelnici zaklinju u zemlju znanja na jednoj strani, dok s druge strane slavodobitno režu vrpce otvarajući nove skupe i ne u tolikoj mjeri potrebne infrastrukturne projekte.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve