Izvještaj s posljednjeg termina besplatnog pripremnog tečaja za polaganje prijamnog ispita

Prošle subote, 27. lipnja, održan je posljednji u nizu termina besplatnog pripremnog tečaja za polaganje prijamnog ispita na Filozofskom fakultetu u organizaciji nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje. Tečaj je i ove subote bio posjećen gotovo do popunjenja kapaciteta, što odražava činjenicu da je većina polaznika zadržala interes, a kroz pripreme je u tri nastavka ukupno prošlo oko 150 polaznika. Uz minimalno oglašavanje – oglas na portalu Slobodni Filozofski i plakate po nekoliko zagrebačkih gimnazija – odaziv je i nadmašio očekivanja. Pored većine iz Zagreba, velik dio prijava stigao je iz gradova diljem Hrvatske, od Slavonskog Broda do Dubrovnika, ali i šire, iz BiH te iz Austrije. Prijave smo zaprimali do posljednje subote, tako da se prijavilo oko 250 interesenata, no nažalost, budući da smo na raspolaganju imali po dvije predavaonice nominalnog kapaciteta po 50 osoba (D I, D II i D IV, kako koje subote), zbog logističkih ograničenja nismo mogli tolikom broju zainteresiranih omogućiti mjesto na tečaju. Još u fazi organizacije odlučili smo prekoračiti nominalni kapacitet, jer iz vlastitog studentskog iskustva znamo koliko u te predavaonice glava stane, a da ne dođe do nepodnošljive gužve. Stoga je pala odluka da primimo 120 polaznika, a kako odaziv ni na što na ovome svijetu nije stopostotan, tako su predavaonice uvijek bile optimalno popunjene, s 40-50 polaznika po predavaonici. Zbog nepotpunog odaziva, odlučili smo pristup tečaju omogućiti i desecima prijavljenih “ispod crte”, pa smo treće subote imali najbolji odaziv – stotinjak polaznika.

Prema koncepciji ovog programa, studenti su zainteresiranim polaznicima prenosili znanja i savjete, osobne i stručne, iz područja svojih studija koja se ispituju na prijamnom ispitu. Najviše je bilo uključenih studenata psihologije, koji su pripremili uvodno predavanje o procesima pamćenja i učenja te savjete o uspješnijem učenju i pripremanju za prijamni ispit. Prve i treće subote nastojali su demistificirati testiranje kognitivnih sposobnosti iz teorijske perspektive te približiti polaznicima samu situaciju testiranja i strategije rješavanja zadataka u tipičnim testovima inteligencije. Na samom kraju tečaja pojasnili su i kako se najuspješnije suočiti sa strahom od ispita te što poduzeti da se na prijamnom ispitu da sve od sebe. Apsolventice kroatistike priredile su za sve tri subote sažetak pravopisa i gramatike hrvatskog jezika te razjasnile neke jezične dileme koje srednjoškolski užbenici gotovo uopće ne obrađuju. Također, tijekom sve tri subote, na dinamičnim radionicama obrađena su područja opće kulture, i to suvremenim metodičkim pristupom koji naglašava jednaku važnost tutora i polaznika tečaja te sudjelovanje samih polaznika u kreiranju i organizaciji gradiva koje se obrađivalo na tečaju. Budući da smo područje opće kulture razdvojili na književnost, povijest, povijest umjetnosti, strane riječi i prirodoslovne discipline, studenti s različitih odsjeka sudjelovali su u pripremanju i provođenju programa. Uz studente povijesti, komparativne književnosti, kroatistike, anglistike i rusistike, održavanju tečaja iz područja opće kulture pridonijele su i kolegice s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, baveći se sadržajem iz domene prirodoslovnih disciplina.

Vođeni kolegijalnošću i željom za transferom znanja onima kojima to može značiti upis na željeni fakultet, stvorili smo radnu atmosferu koju su polaznici po završetku tečaja u anketi ocijenili dinamičnom, zanimljivom, drukčijom od klasične srednjoškolske nastave zbog interaktivnog karaktera, a u nekim segmentima i korisnijom i plodonosnijom u ove tri subote, nego u čitave četiri godine srednjoškolskog obrazovanja. O samoj izvedbi tečaja možete saznati više iz izvještaja s prva dva termina.

Uz minimalne materijalne izdatke i mnogo truda uloženog u organizaciju i kreativnu koncepciju ovog pripremnog tečaja, pokazali smo ne samo koliko su komercijalni pripremni tečajevi apsurdno skupi, koliko su neadekvatno koncipirani s obzirom na specifičnosti prijamnog ispita na FFZG-u i koliko su staromodni, nego i to da smo spremni i sposobni dati direktan primjer besplatnog obrazovanja. Budući da su ovi “prvi mačići” ostali itekako suha krzna, prava je šteta što ovakva inicijativa nije poduzeta i ranijih godina jer će već za akademsku godinu 2010/11. državna matura vrlo vjerojatno preuzeti ulogu prijamnih ispita. No što se samo jednom dogodi, dobro se pamti, a ovaj pripremni tečaj pamtit će oni koji će se, vjerujemo, dijelom zahvaljujući i njemu uskoro upisati na Filozofski fakultet.

Kao ohrabrenje za prijamni ispit i u znak preliminarne dobrodošlice na FFZG, u Klubu studenata FF-a bio je održan domjenak/tulum za polaznike tečaja. KSFF-ovci su za polaznike i iscrpljene organizatore, ali i sve druge koji su se zaželjeli druženja s našim vjerojatno budućim kolegama, skuhali grah u tridesetlitarskom loncu te pripremili dovoljno pića za sve. Naši polaznici tom su prilikom zasuli studente pitanjima o tome kako funkcioniraju pojedini odsjeci i studijski programi i što mogu očekivati od studijâ, a naslušali su se i “gradiva” o ciljevima i borbi nezavisne studentske inicijative. Ovaj domjenak ne bi mogao biti organiziran bez velikodušnih donacija plenuma FFZG-a. Stoga najljepše zahvaljujemo svima koji su doprinijeli svojim prilozima!

Fotografije i videozapis s pripremnog tečaja moći ćete na portalu vidjeti uskoro!

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.