Izvještaj s posljednjeg termina besplatnog pripremnog tečaja za polaganje prijamnog ispita

Prošle subote, 27. lipnja, održan je posljednji u nizu termina besplatnog pripremnog tečaja za polaganje prijamnog ispita na Filozofskom fakultetu u organizaciji nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje. Tečaj je i ove subote bio posjećen gotovo do popunjenja kapaciteta, što odražava činjenicu da je većina polaznika zadržala interes, a kroz pripreme je u tri nastavka ukupno prošlo oko 150 polaznika. Uz minimalno oglašavanje – oglas na portalu Slobodni Filozofski i plakate po nekoliko zagrebačkih gimnazija – odaziv je i nadmašio očekivanja. Pored većine iz Zagreba, velik dio prijava stigao je iz gradova diljem Hrvatske, od Slavonskog Broda do Dubrovnika, ali i šire, iz BiH te iz Austrije. Prijave smo zaprimali do posljednje subote, tako da se prijavilo oko 250 interesenata, no nažalost, budući da smo na raspolaganju imali po dvije predavaonice nominalnog kapaciteta po 50 osoba (D I, D II i D IV, kako koje subote), zbog logističkih ograničenja nismo mogli tolikom broju zainteresiranih omogućiti mjesto na tečaju. Još u fazi organizacije odlučili smo prekoračiti nominalni kapacitet, jer iz vlastitog studentskog iskustva znamo koliko u te predavaonice glava stane, a da ne dođe do nepodnošljive gužve. Stoga je pala odluka da primimo 120 polaznika, a kako odaziv ni na što na ovome svijetu nije stopostotan, tako su predavaonice uvijek bile optimalno popunjene, s 40-50 polaznika po predavaonici. Zbog nepotpunog odaziva, odlučili smo pristup tečaju omogućiti i desecima prijavljenih “ispod crte”, pa smo treće subote imali najbolji odaziv – stotinjak polaznika.

Prema koncepciji ovog programa, studenti su zainteresiranim polaznicima prenosili znanja i savjete, osobne i stručne, iz područja svojih studija koja se ispituju na prijamnom ispitu. Najviše je bilo uključenih studenata psihologije, koji su pripremili uvodno predavanje o procesima pamćenja i učenja te savjete o uspješnijem učenju i pripremanju za prijamni ispit. Prve i treće subote nastojali su demistificirati testiranje kognitivnih sposobnosti iz teorijske perspektive te približiti polaznicima samu situaciju testiranja i strategije rješavanja zadataka u tipičnim testovima inteligencije. Na samom kraju tečaja pojasnili su i kako se najuspješnije suočiti sa strahom od ispita te što poduzeti da se na prijamnom ispitu da sve od sebe. Apsolventice kroatistike priredile su za sve tri subote sažetak pravopisa i gramatike hrvatskog jezika te razjasnile neke jezične dileme koje srednjoškolski užbenici gotovo uopće ne obrađuju. Također, tijekom sve tri subote, na dinamičnim radionicama obrađena su područja opće kulture, i to suvremenim metodičkim pristupom koji naglašava jednaku važnost tutora i polaznika tečaja te sudjelovanje samih polaznika u kreiranju i organizaciji gradiva koje se obrađivalo na tečaju. Budući da smo područje opće kulture razdvojili na književnost, povijest, povijest umjetnosti, strane riječi i prirodoslovne discipline, studenti s različitih odsjeka sudjelovali su u pripremanju i provođenju programa. Uz studente povijesti, komparativne književnosti, kroatistike, anglistike i rusistike, održavanju tečaja iz područja opće kulture pridonijele su i kolegice s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, baveći se sadržajem iz domene prirodoslovnih disciplina.

Vođeni kolegijalnošću i željom za transferom znanja onima kojima to može značiti upis na željeni fakultet, stvorili smo radnu atmosferu koju su polaznici po završetku tečaja u anketi ocijenili dinamičnom, zanimljivom, drukčijom od klasične srednjoškolske nastave zbog interaktivnog karaktera, a u nekim segmentima i korisnijom i plodonosnijom u ove tri subote, nego u čitave četiri godine srednjoškolskog obrazovanja. O samoj izvedbi tečaja možete saznati više iz izvještaja s prva dva termina.

Uz minimalne materijalne izdatke i mnogo truda uloženog u organizaciju i kreativnu koncepciju ovog pripremnog tečaja, pokazali smo ne samo koliko su komercijalni pripremni tečajevi apsurdno skupi, koliko su neadekvatno koncipirani s obzirom na specifičnosti prijamnog ispita na FFZG-u i koliko su staromodni, nego i to da smo spremni i sposobni dati direktan primjer besplatnog obrazovanja. Budući da su ovi “prvi mačići” ostali itekako suha krzna, prava je šteta što ovakva inicijativa nije poduzeta i ranijih godina jer će već za akademsku godinu 2010/11. državna matura vrlo vjerojatno preuzeti ulogu prijamnih ispita. No što se samo jednom dogodi, dobro se pamti, a ovaj pripremni tečaj pamtit će oni koji će se, vjerujemo, dijelom zahvaljujući i njemu uskoro upisati na Filozofski fakultet.

Kao ohrabrenje za prijamni ispit i u znak preliminarne dobrodošlice na FFZG, u Klubu studenata FF-a bio je održan domjenak/tulum za polaznike tečaja. KSFF-ovci su za polaznike i iscrpljene organizatore, ali i sve druge koji su se zaželjeli druženja s našim vjerojatno budućim kolegama, skuhali grah u tridesetlitarskom loncu te pripremili dovoljno pića za sve. Naši polaznici tom su prilikom zasuli studente pitanjima o tome kako funkcioniraju pojedini odsjeci i studijski programi i što mogu očekivati od studijâ, a naslušali su se i “gradiva” o ciljevima i borbi nezavisne studentske inicijative. Ovaj domjenak ne bi mogao biti organiziran bez velikodušnih donacija plenuma FFZG-a. Stoga najljepše zahvaljujemo svima koji su doprinijeli svojim prilozima!

Fotografije i videozapis s pripremnog tečaja moći ćete na portalu vidjeti uskoro!

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve