Izvještaj s posljednjeg termina besplatnog pripremnog tečaja za polaganje prijamnog ispita

Prošle subote, 27. lipnja, održan je posljednji u nizu termina besplatnog pripremnog tečaja za polaganje prijamnog ispita na Filozofskom fakultetu u organizaciji nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje. Tečaj je i ove subote bio posjećen gotovo do popunjenja kapaciteta, što odražava činjenicu da je većina polaznika zadržala interes, a kroz pripreme je u tri nastavka ukupno prošlo oko 150 polaznika. Uz minimalno oglašavanje – oglas na portalu Slobodni Filozofski i plakate po nekoliko zagrebačkih gimnazija – odaziv je i nadmašio očekivanja. Pored većine iz Zagreba, velik dio prijava stigao je iz gradova diljem Hrvatske, od Slavonskog Broda do Dubrovnika, ali i šire, iz BiH te iz Austrije. Prijave smo zaprimali do posljednje subote, tako da se prijavilo oko 250 interesenata, no nažalost, budući da smo na raspolaganju imali po dvije predavaonice nominalnog kapaciteta po 50 osoba (D I, D II i D IV, kako koje subote), zbog logističkih ograničenja nismo mogli tolikom broju zainteresiranih omogućiti mjesto na tečaju. Još u fazi organizacije odlučili smo prekoračiti nominalni kapacitet, jer iz vlastitog studentskog iskustva znamo koliko u te predavaonice glava stane, a da ne dođe do nepodnošljive gužve. Stoga je pala odluka da primimo 120 polaznika, a kako odaziv ni na što na ovome svijetu nije stopostotan, tako su predavaonice uvijek bile optimalno popunjene, s 40-50 polaznika po predavaonici. Zbog nepotpunog odaziva, odlučili smo pristup tečaju omogućiti i desecima prijavljenih “ispod crte”, pa smo treće subote imali najbolji odaziv – stotinjak polaznika.

Prema koncepciji ovog programa, studenti su zainteresiranim polaznicima prenosili znanja i savjete, osobne i stručne, iz područja svojih studija koja se ispituju na prijamnom ispitu. Najviše je bilo uključenih studenata psihologije, koji su pripremili uvodno predavanje o procesima pamćenja i učenja te savjete o uspješnijem učenju i pripremanju za prijamni ispit. Prve i treće subote nastojali su demistificirati testiranje kognitivnih sposobnosti iz teorijske perspektive te približiti polaznicima samu situaciju testiranja i strategije rješavanja zadataka u tipičnim testovima inteligencije. Na samom kraju tečaja pojasnili su i kako se najuspješnije suočiti sa strahom od ispita te što poduzeti da se na prijamnom ispitu da sve od sebe. Apsolventice kroatistike priredile su za sve tri subote sažetak pravopisa i gramatike hrvatskog jezika te razjasnile neke jezične dileme koje srednjoškolski užbenici gotovo uopće ne obrađuju. Također, tijekom sve tri subote, na dinamičnim radionicama obrađena su područja opće kulture, i to suvremenim metodičkim pristupom koji naglašava jednaku važnost tutora i polaznika tečaja te sudjelovanje samih polaznika u kreiranju i organizaciji gradiva koje se obrađivalo na tečaju. Budući da smo područje opće kulture razdvojili na književnost, povijest, povijest umjetnosti, strane riječi i prirodoslovne discipline, studenti s različitih odsjeka sudjelovali su u pripremanju i provođenju programa. Uz studente povijesti, komparativne književnosti, kroatistike, anglistike i rusistike, održavanju tečaja iz područja opće kulture pridonijele su i kolegice s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, baveći se sadržajem iz domene prirodoslovnih disciplina.

Vođeni kolegijalnošću i željom za transferom znanja onima kojima to može značiti upis na željeni fakultet, stvorili smo radnu atmosferu koju su polaznici po završetku tečaja u anketi ocijenili dinamičnom, zanimljivom, drukčijom od klasične srednjoškolske nastave zbog interaktivnog karaktera, a u nekim segmentima i korisnijom i plodonosnijom u ove tri subote, nego u čitave četiri godine srednjoškolskog obrazovanja. O samoj izvedbi tečaja možete saznati više iz izvještaja s prva dva termina.

Uz minimalne materijalne izdatke i mnogo truda uloženog u organizaciju i kreativnu koncepciju ovog pripremnog tečaja, pokazali smo ne samo koliko su komercijalni pripremni tečajevi apsurdno skupi, koliko su neadekvatno koncipirani s obzirom na specifičnosti prijamnog ispita na FFZG-u i koliko su staromodni, nego i to da smo spremni i sposobni dati direktan primjer besplatnog obrazovanja. Budući da su ovi “prvi mačići” ostali itekako suha krzna, prava je šteta što ovakva inicijativa nije poduzeta i ranijih godina jer će već za akademsku godinu 2010/11. državna matura vrlo vjerojatno preuzeti ulogu prijamnih ispita. No što se samo jednom dogodi, dobro se pamti, a ovaj pripremni tečaj pamtit će oni koji će se, vjerujemo, dijelom zahvaljujući i njemu uskoro upisati na Filozofski fakultet.

Kao ohrabrenje za prijamni ispit i u znak preliminarne dobrodošlice na FFZG, u Klubu studenata FF-a bio je održan domjenak/tulum za polaznike tečaja. KSFF-ovci su za polaznike i iscrpljene organizatore, ali i sve druge koji su se zaželjeli druženja s našim vjerojatno budućim kolegama, skuhali grah u tridesetlitarskom loncu te pripremili dovoljno pića za sve. Naši polaznici tom su prilikom zasuli studente pitanjima o tome kako funkcioniraju pojedini odsjeci i studijski programi i što mogu očekivati od studijâ, a naslušali su se i “gradiva” o ciljevima i borbi nezavisne studentske inicijative. Ovaj domjenak ne bi mogao biti organiziran bez velikodušnih donacija plenuma FFZG-a. Stoga najljepše zahvaljujemo svima koji su doprinijeli svojim prilozima!

Fotografije i videozapis s pripremnog tečaja moći ćete na portalu vidjeti uskoro!

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” Knjiga "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.
  • 25. studenoga 2024. Good Game Dio popularne kulture u koji spada gejmerstvo poprište je različitih sukoba. S jedne strane, video igre su stvorile nove oblike i prostore socijalizacije. Dok je, s druge strane, gejmerstvo postao i nevidljivi prostor armije rezervne snage - prekarnih, podzaposlenih i nezaposlenih - što je u paketu s izrazito maskulinim, heteronormativnim, “sexy gender binary” dizajnom većine igara dovelo do proliferacije incel kulture. Ovaj fenomen prati jačanje ekstremno desnih struja i retradicionalizacijskih procesa u kapitalističkim društvima koji pokušavaju konsolidirati tradicionalnu obitelj i rodne uloge. Unatoč tomu, autor naglašava da video igre imaju bogatu povijest progresivnih prikaza političkih borbi i raznolikih identiteta. Primjeri toga su dvije ovogodišnje eksplicitno političke adaptacije video igara, "Fallout" na Amazon Primeu i završna sezona "Arcane" na Netflixu, koje su izazvale odobravanje i publike i kritike.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve