kolumna
8. srpnja 2009.
Osvrt na SDP-ov prijedlog izmjena zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
Nakon privremene suspenzije studentske blokade javila se glavna oporbena stranka, SDP, koja je prividno usvojila studentske zahtjeve te je u Saboru predložila svoj zakon o besplatnom obrazovanju. SDP time, dakako, planira dobiti određene političke bodove (s obzirom da je sada jasno da najveći dio javnosti podupire studentske zahtjeve) iako su i oni sami, prema svom priznanju, svjesni da nema šanse da će dotični zakon u Saboru proći. Međutim, postoje bitne razlike između zahtjevâ studenata i SDP-ova prijedloga te ovime želimo na te razlike i upozoriti:
Kao prvo, SDP-ov prijedlog izmjena zakona govori samo o redovnim studentima te predviđa besplatno obrazovanje samo za njih. Izvanredni bi studenti, po SDP-u, i dalje plaćali. To, međutim, nije besplatno obrazovanje koje su tražili studenti. Studenti traže ukidanje svih vidova plaćanja, dakle i za redovne i za izvanredne studente. Osim toga, kada bi se primijenio SDP-ov zakon, to bi trenutno stanje promijenilo samo nakratko. Naime, na nekim se fakultetima već ionako izvanredni studenti upisuju isključivo zato da bi se upisalo što više studenata koji plaćaju. Da se provede SDP-ov zakon, dogodilo bi se samo to da bi fakulteti umjesto dosadašnjih redovnih studenata koji studiraju uz plaćanje upisivali izvanredne studente. I ubrzo bismo opet imali gotovo 60% studenata koji plaćaju studij, samo što bi se ti studenti zvali drugačije. Stoga je rečeni prijedlog neprihvatljiv.
Kao drugo, studenti su zahtijevali potpuno javno financiranje obrazovanja na svim razinama, uključujući i postdiplomski. Postdiplomsku razinu, ipak, SDP-ov prijedlog izmjena zakona uopće ne spominje.
Stoga na kraju možemo zaključiti da SDP-ov prijedlog izmjena zakona nije model besplatnoga obrazovanja i nije ono za što se studenti zalažu. Također, uvođenje takvog zakona ne bi zacijelo ništa bitno promijenilo u praksi jer bi dio studenata koji plaća svoj studij i dalje nastavio plaćati, samo što bi se drugačije nazivali. Ipak, ono što ovaj prijedlog izmjena zakona pokazuje jest to da zakon o potpunom javnom financiranju obrazovanja doista nije teško napisati te da priče o tome, koje su se mogle čuti od vladajućih birokrata, da se kvalitetan zakon treba pisati godinama, jednostavno nisu točne. Iako SDP-ov prijedlog zakona nije istovjetan onome što studenti zahtijevaju, treba reći da se taj prijedlog zakona, kao i sadašanji zakon, uz nekoliko ključnih intervencija, može preurediti da odgovara svim studentskim zahtjevima.
Dodatak: studentski prijedlog izmjene članka 86. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju:
Sadašnji članak 86.
(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna.
(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.
Naš prijedlog izmjena:
(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme).
(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program.
(6) Trošak redovitog i izvanrednog studija (studijskog programa) u cijelosti, NA PREDDIPLOMSKOJ, DIPLOMSKOJ I POSTDIPLOMSKOJ RAZINI, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole FINANCIRA se iz državnog proračuna.
Kao prvo, SDP-ov prijedlog izmjena zakona govori samo o redovnim studentima te predviđa besplatno obrazovanje samo za njih. Izvanredni bi studenti, po SDP-u, i dalje plaćali. To, međutim, nije besplatno obrazovanje koje su tražili studenti. Studenti traže ukidanje svih vidova plaćanja, dakle i za redovne i za izvanredne studente. Osim toga, kada bi se primijenio SDP-ov zakon, to bi trenutno stanje promijenilo samo nakratko. Naime, na nekim se fakultetima već ionako izvanredni studenti upisuju isključivo zato da bi se upisalo što više studenata koji plaćaju. Da se provede SDP-ov zakon, dogodilo bi se samo to da bi fakulteti umjesto dosadašnjih redovnih studenata koji studiraju uz plaćanje upisivali izvanredne studente. I ubrzo bismo opet imali gotovo 60% studenata koji plaćaju studij, samo što bi se ti studenti zvali drugačije. Stoga je rečeni prijedlog neprihvatljiv.
Kao drugo, studenti su zahtijevali potpuno javno financiranje obrazovanja na svim razinama, uključujući i postdiplomski. Postdiplomsku razinu, ipak, SDP-ov prijedlog izmjena zakona uopće ne spominje.
Stoga na kraju možemo zaključiti da SDP-ov prijedlog izmjena zakona nije model besplatnoga obrazovanja i nije ono za što se studenti zalažu. Također, uvođenje takvog zakona ne bi zacijelo ništa bitno promijenilo u praksi jer bi dio studenata koji plaća svoj studij i dalje nastavio plaćati, samo što bi se drugačije nazivali. Ipak, ono što ovaj prijedlog izmjena zakona pokazuje jest to da zakon o potpunom javnom financiranju obrazovanja doista nije teško napisati te da priče o tome, koje su se mogle čuti od vladajućih birokrata, da se kvalitetan zakon treba pisati godinama, jednostavno nisu točne. Iako SDP-ov prijedlog zakona nije istovjetan onome što studenti zahtijevaju, treba reći da se taj prijedlog zakona, kao i sadašanji zakon, uz nekoliko ključnih intervencija, može preurediti da odgovara svim studentskim zahtjevima.
Dodatak: studentski prijedlog izmjene članka 86. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju:
Sadašnji članak 86.
(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna.
(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.
Naš prijedlog izmjena:
(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme).
(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program.
(6) Trošak redovitog i izvanrednog studija (studijskog programa) u cijelosti, NA PREDDIPLOMSKOJ, DIPLOMSKOJ I POSTDIPLOMSKOJ RAZINI, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole FINANCIRA se iz državnog proračuna.
