Pismo zahvale studenata/ica sa Sveučilišta u São Paulu

Na stranici Slobodni Filozofski u nekoliko smo navrata izvještavali o situaciji, prosvjedima, blokadi i policijskoj represiji na sveučilištu USP (Universidade de São Paulo) – uvodni tekst s objašnjenjem cijele situacije objavljen je 17. lipnja ove godine, a potom je 7. srpnja, uz izvještaj o trenutnom stanju na njihovu Sveučilištu, objavljen i amaterski film jednog studenta koji dočarava situaciju na sveučilištu tih dana – policijsku intervenciju kojom je brutalno prekinut mirni prosvjed podrške građana i studenata. Na istom linku možete pročitati i pismo podrške koje je plenum FFZG-a uputio koleg(ic)ama na Universidade de São Paulo.

Nedavno nam je od koleg(ic)a iz São Paula stiglo pismo zahvale s presjekom događanja, objašnjenjem povoda koji su doveli do prosvjeda i kratkom slikom trenutne situacije – prijevod dotičnog pisma objavljujemo na SlobFilu u cijelosti:

Pišemo vam kako bismo zahvalili na činu potpore i ujedno podržali vašu borbu. Mi smo nezavisna skupina studenata koji nastoje udružiti snage u rješavanju problema bliskih onima kojima se i vi bavite. Nedavno smo sudjelovali u štrajku koji je mobilizirao kako osoblje sveučilišta, tako i profesore i studente. Neposredni je povod bio otkaz koji je političkom odlukom dobio član sindikata osoblja, a i sveukupni uvjeti rada spomenutih zaposlenika koji bi mogli biti mnogo bolji. Uglavnom, iz ovih je razloga osoblje Sveučilišta krenulo u štrajk, kojem se u to vrijeme studenti i profesori još nisu službeno pridružili. Tijekom štrajkaških aktivnosti rektorica, koja uživa potporu savezne vlade Sao Paula, pozvala je policiju. Uvjerenje da javno sveučilište treba zadržati političku autonomiju te biti slobodno od represije iz bilo kojeg izvora bilo je povod profesorima i studentima za suspenziju nastave. Osim zahtjeva za povlačenje policije s kampusa, ustrajalo se i u zahtjevima osoblja. Studenti su i prije dolaska policije tražili ukidanje dopisnog studijskog programa (online-studij na daljinu UNIVESP*) koji je arbitrarno pripreman od Vlade São Paula bez konzultiranja s profesorima i studentima, a predstavlja model visokog obrazovanja s kojim se nikako ne slažemo. Pritom su od profesora zatražene neprihvatljive prilagodbe u njihovu akademskom radu. Na jednom od skupova pozvali smo studente i osoblje ostalih brazilskih javnih sveučilišta da nam se pridruže. Dana 9. lipnja organizirali smo mirni prosvjed za povlačenje policije s kampusa i nastavak ranije započetih pregovora s Rektoratom. Tijekom spomenutih aktivnosti policija je izvršila invaziju na Sveučilište i sukobila se s prosvjednicima, pri čemu je na ekstreman način primijenjena sila. Tjedan dana kasnije, nakon niza aktivnosti koje su imale za cilj izraziti neslaganje s odlukom Rektorata i Vlade, policija je povučena s kampusa i pregovori su ponovno uspostavljeni. Osoblje i profesori izborili su dio svojih zahtjeva i obustavili štrajk. Pritom samo studenti nisu donijeli konačnu odluku o suspenziji štrajka. Trenutno traju praznici te ništa nije utvrđeno, a mi čekamo početak predavanja.

Problemi koji su još jednom isplivali na površinu tijekom opisanog štrajka nisu nikakva novost za većinu ovdašnjih studenata uključenih u borbu za istinsku demokraciju na Sveučilištu. Međutim, uviđamo potrebu za iscrpnijom diskusijom. Dok se hvatamo u koštac s razlozima koji stoje u pozadini ovih događaja, vjerujemo da su, unatoč specifičnim lokalnim povijesnim činjenicama, isti razlozi relevantni za mnoga javna sveučilišta posvuda u svijetu.

Iako je USP (Sveučilište države São Paulo) slobodno javno sveučilište, ova je realnost ugrožena postojanjem privatnog partnerstva i načinom na koji se Vlada São Paula odnosi prema Sveučilištu uopće. Upravo su takve intervencije, bilo kroz privatne kompanije (privatne investicije u neke projekte Sveučilišta), službene odluke od strane autoritarne rektorice ili direktnom Vladinom akcijom, ono što želimo prekinuti kako bismo postigli istinsku sveučilišnu autonomiju. To prije svega znači veći pristup visokom obrazovanju. Budući da su, naime, javne srednje škole loše, učenicima iz obitelji s nižim primanjima vrlo je teško uopće upisati studij. Borimo se za javni karakter javnih sveučilišta i dokidanje veze između akademske produktivnosti i zahtjeva tržišta.

Zbog toga vjerujemo kako naše borbe imaju mnogo toga zajedničkog. Potrebna nam je razmjena iskustava kako bismo pronašli put do ostvarenja spomenute autonomije. Vaše aktivnosti tijekom mobilizacije fakulteta su zadivljujuće, a internetska stranica vrlo dobro organizirana. Stoga podržavamo vašu borbu i dalje te se stavljamo na raspolaganje za daljnju diskusiju.

Universidade para quem?
(Sveučilište – za koga?)

http://universidadeparaquem.wordpress.com/

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve