Pismo zahvale studenata/ica sa Sveučilišta u São Paulu

Na stranici Slobodni Filozofski u nekoliko smo navrata izvještavali o situaciji, prosvjedima, blokadi i policijskoj represiji na sveučilištu USP (Universidade de São Paulo) – uvodni tekst s objašnjenjem cijele situacije objavljen je 17. lipnja ove godine, a potom je 7. srpnja, uz izvještaj o trenutnom stanju na njihovu Sveučilištu, objavljen i amaterski film jednog studenta koji dočarava situaciju na sveučilištu tih dana – policijsku intervenciju kojom je brutalno prekinut mirni prosvjed podrške građana i studenata. Na istom linku možete pročitati i pismo podrške koje je plenum FFZG-a uputio koleg(ic)ama na Universidade de São Paulo.

Nedavno nam je od koleg(ic)a iz São Paula stiglo pismo zahvale s presjekom događanja, objašnjenjem povoda koji su doveli do prosvjeda i kratkom slikom trenutne situacije – prijevod dotičnog pisma objavljujemo na SlobFilu u cijelosti:

Pišemo vam kako bismo zahvalili na činu potpore i ujedno podržali vašu borbu. Mi smo nezavisna skupina studenata koji nastoje udružiti snage u rješavanju problema bliskih onima kojima se i vi bavite. Nedavno smo sudjelovali u štrajku koji je mobilizirao kako osoblje sveučilišta, tako i profesore i studente. Neposredni je povod bio otkaz koji je političkom odlukom dobio član sindikata osoblja, a i sveukupni uvjeti rada spomenutih zaposlenika koji bi mogli biti mnogo bolji. Uglavnom, iz ovih je razloga osoblje Sveučilišta krenulo u štrajk, kojem se u to vrijeme studenti i profesori još nisu službeno pridružili. Tijekom štrajkaških aktivnosti rektorica, koja uživa potporu savezne vlade Sao Paula, pozvala je policiju. Uvjerenje da javno sveučilište treba zadržati političku autonomiju te biti slobodno od represije iz bilo kojeg izvora bilo je povod profesorima i studentima za suspenziju nastave. Osim zahtjeva za povlačenje policije s kampusa, ustrajalo se i u zahtjevima osoblja. Studenti su i prije dolaska policije tražili ukidanje dopisnog studijskog programa (online-studij na daljinu UNIVESP*) koji je arbitrarno pripreman od Vlade São Paula bez konzultiranja s profesorima i studentima, a predstavlja model visokog obrazovanja s kojim se nikako ne slažemo. Pritom su od profesora zatražene neprihvatljive prilagodbe u njihovu akademskom radu. Na jednom od skupova pozvali smo studente i osoblje ostalih brazilskih javnih sveučilišta da nam se pridruže. Dana 9. lipnja organizirali smo mirni prosvjed za povlačenje policije s kampusa i nastavak ranije započetih pregovora s Rektoratom. Tijekom spomenutih aktivnosti policija je izvršila invaziju na Sveučilište i sukobila se s prosvjednicima, pri čemu je na ekstreman način primijenjena sila. Tjedan dana kasnije, nakon niza aktivnosti koje su imale za cilj izraziti neslaganje s odlukom Rektorata i Vlade, policija je povučena s kampusa i pregovori su ponovno uspostavljeni. Osoblje i profesori izborili su dio svojih zahtjeva i obustavili štrajk. Pritom samo studenti nisu donijeli konačnu odluku o suspenziji štrajka. Trenutno traju praznici te ništa nije utvrđeno, a mi čekamo početak predavanja.

Problemi koji su još jednom isplivali na površinu tijekom opisanog štrajka nisu nikakva novost za većinu ovdašnjih studenata uključenih u borbu za istinsku demokraciju na Sveučilištu. Međutim, uviđamo potrebu za iscrpnijom diskusijom. Dok se hvatamo u koštac s razlozima koji stoje u pozadini ovih događaja, vjerujemo da su, unatoč specifičnim lokalnim povijesnim činjenicama, isti razlozi relevantni za mnoga javna sveučilišta posvuda u svijetu.

Iako je USP (Sveučilište države São Paulo) slobodno javno sveučilište, ova je realnost ugrožena postojanjem privatnog partnerstva i načinom na koji se Vlada São Paula odnosi prema Sveučilištu uopće. Upravo su takve intervencije, bilo kroz privatne kompanije (privatne investicije u neke projekte Sveučilišta), službene odluke od strane autoritarne rektorice ili direktnom Vladinom akcijom, ono što želimo prekinuti kako bismo postigli istinsku sveučilišnu autonomiju. To prije svega znači veći pristup visokom obrazovanju. Budući da su, naime, javne srednje škole loše, učenicima iz obitelji s nižim primanjima vrlo je teško uopće upisati studij. Borimo se za javni karakter javnih sveučilišta i dokidanje veze između akademske produktivnosti i zahtjeva tržišta.

Zbog toga vjerujemo kako naše borbe imaju mnogo toga zajedničkog. Potrebna nam je razmjena iskustava kako bismo pronašli put do ostvarenja spomenute autonomije. Vaše aktivnosti tijekom mobilizacije fakulteta su zadivljujuće, a internetska stranica vrlo dobro organizirana. Stoga podržavamo vašu borbu i dalje te se stavljamo na raspolaganje za daljnju diskusiju.

Universidade para quem?
(Sveučilište – za koga?)

http://universidadeparaquem.wordpress.com/

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve