Pismo zahvale studenata/ica sa Sveučilišta u São Paulu

Na stranici Slobodni Filozofski u nekoliko smo navrata izvještavali o situaciji, prosvjedima, blokadi i policijskoj represiji na sveučilištu USP (Universidade de São Paulo) – uvodni tekst s objašnjenjem cijele situacije objavljen je 17. lipnja ove godine, a potom je 7. srpnja, uz izvještaj o trenutnom stanju na njihovu Sveučilištu, objavljen i amaterski film jednog studenta koji dočarava situaciju na sveučilištu tih dana – policijsku intervenciju kojom je brutalno prekinut mirni prosvjed podrške građana i studenata. Na istom linku možete pročitati i pismo podrške koje je plenum FFZG-a uputio koleg(ic)ama na Universidade de São Paulo.

Nedavno nam je od koleg(ic)a iz São Paula stiglo pismo zahvale s presjekom događanja, objašnjenjem povoda koji su doveli do prosvjeda i kratkom slikom trenutne situacije – prijevod dotičnog pisma objavljujemo na SlobFilu u cijelosti:

Pišemo vam kako bismo zahvalili na činu potpore i ujedno podržali vašu borbu. Mi smo nezavisna skupina studenata koji nastoje udružiti snage u rješavanju problema bliskih onima kojima se i vi bavite. Nedavno smo sudjelovali u štrajku koji je mobilizirao kako osoblje sveučilišta, tako i profesore i studente. Neposredni je povod bio otkaz koji je političkom odlukom dobio član sindikata osoblja, a i sveukupni uvjeti rada spomenutih zaposlenika koji bi mogli biti mnogo bolji. Uglavnom, iz ovih je razloga osoblje Sveučilišta krenulo u štrajk, kojem se u to vrijeme studenti i profesori još nisu službeno pridružili. Tijekom štrajkaških aktivnosti rektorica, koja uživa potporu savezne vlade Sao Paula, pozvala je policiju. Uvjerenje da javno sveučilište treba zadržati političku autonomiju te biti slobodno od represije iz bilo kojeg izvora bilo je povod profesorima i studentima za suspenziju nastave. Osim zahtjeva za povlačenje policije s kampusa, ustrajalo se i u zahtjevima osoblja. Studenti su i prije dolaska policije tražili ukidanje dopisnog studijskog programa (online-studij na daljinu UNIVESP*) koji je arbitrarno pripreman od Vlade São Paula bez konzultiranja s profesorima i studentima, a predstavlja model visokog obrazovanja s kojim se nikako ne slažemo. Pritom su od profesora zatražene neprihvatljive prilagodbe u njihovu akademskom radu. Na jednom od skupova pozvali smo studente i osoblje ostalih brazilskih javnih sveučilišta da nam se pridruže. Dana 9. lipnja organizirali smo mirni prosvjed za povlačenje policije s kampusa i nastavak ranije započetih pregovora s Rektoratom. Tijekom spomenutih aktivnosti policija je izvršila invaziju na Sveučilište i sukobila se s prosvjednicima, pri čemu je na ekstreman način primijenjena sila. Tjedan dana kasnije, nakon niza aktivnosti koje su imale za cilj izraziti neslaganje s odlukom Rektorata i Vlade, policija je povučena s kampusa i pregovori su ponovno uspostavljeni. Osoblje i profesori izborili su dio svojih zahtjeva i obustavili štrajk. Pritom samo studenti nisu donijeli konačnu odluku o suspenziji štrajka. Trenutno traju praznici te ništa nije utvrđeno, a mi čekamo početak predavanja.

Problemi koji su još jednom isplivali na površinu tijekom opisanog štrajka nisu nikakva novost za većinu ovdašnjih studenata uključenih u borbu za istinsku demokraciju na Sveučilištu. Međutim, uviđamo potrebu za iscrpnijom diskusijom. Dok se hvatamo u koštac s razlozima koji stoje u pozadini ovih događaja, vjerujemo da su, unatoč specifičnim lokalnim povijesnim činjenicama, isti razlozi relevantni za mnoga javna sveučilišta posvuda u svijetu.

Iako je USP (Sveučilište države São Paulo) slobodno javno sveučilište, ova je realnost ugrožena postojanjem privatnog partnerstva i načinom na koji se Vlada São Paula odnosi prema Sveučilištu uopće. Upravo su takve intervencije, bilo kroz privatne kompanije (privatne investicije u neke projekte Sveučilišta), službene odluke od strane autoritarne rektorice ili direktnom Vladinom akcijom, ono što želimo prekinuti kako bismo postigli istinsku sveučilišnu autonomiju. To prije svega znači veći pristup visokom obrazovanju. Budući da su, naime, javne srednje škole loše, učenicima iz obitelji s nižim primanjima vrlo je teško uopće upisati studij. Borimo se za javni karakter javnih sveučilišta i dokidanje veze između akademske produktivnosti i zahtjeva tržišta.

Zbog toga vjerujemo kako naše borbe imaju mnogo toga zajedničkog. Potrebna nam je razmjena iskustava kako bismo pronašli put do ostvarenja spomenute autonomije. Vaše aktivnosti tijekom mobilizacije fakulteta su zadivljujuće, a internetska stranica vrlo dobro organizirana. Stoga podržavamo vašu borbu i dalje te se stavljamo na raspolaganje za daljnju diskusiju.

Universidade para quem?
(Sveučilište – za koga?)

http://universidadeparaquem.wordpress.com/

Vezani članci

  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.
  • 11. travnja 2020. Pandemija korona virusa zahtijevat će potpuno preoblikovanje ekonomije Porast epidemija uslijed prekomjernog iskorištavanja planetarnih resursa kapitalističkim se ekonomija vratio kao bumerang – posljedice pandemije Covida-19 na globalni kapitalizam, a posebice na njegov glavni motor, tržište rada, postaju sve opipljivije i dalekosežnije. Kvantitativna olakšavanja i drugi oblici financijskih intervencija ovoga puta neće ni izbliza biti dovoljni za rješavanje kontinuirane ekonomske, ekološke, zdravstvene, stambene, odnosno sveopće društvene krize.
  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve