U četvrtak (27.8.) otvaranje Biciklopopravljaone u Frankopanskoj 1!

Nakon nedavno održanog neslužbenog otvaranja, pozivamo vas i na službeno otvaranje “Biciklopopravljaone” – komunalne biciklističke radionice Zelene akcije. U Biciklopopravljaoni će svi građani, uz pomoć dežurnih volontera, moći besplatno, sami, popraviti svoj bicikl.

Svečanost otvaranja održat će se u četvrtak, 27. kolovoza, od 18:00 do 21:00, u prostorijama Zelene akcije u Frankopanskoj 1. Dođite i iskoristite priliku da uz pomoć naših aktivista riješite probleme koji muče vaš bicikl!

Uz mogućnost da popravite svoj bicikl, moći ćete pogledati i izložbu fotografija koju su povodom prošlogodišnjeg Dana bez automobila osmislili članovi Udruge mladih muzeologa Kontraakcija. U 19:00 održat će se i projekcija filmova koji se bave biciklizmom i urbanim planiranjem usklađenim s potrebama ljudi i okoliša.

Popis filmova koji će biti prikazani, kao i više detalja o budućem radu Biciklopopravljaone (čemu služi, u koje će dane biti otvorena, koje usluge hoće, a koje neće pružati te kako vi možete pomoći radu Biciklopopravljaone) možete saznati u nastavku:

Cycling Friendly Cities (Nizozemska, 2004. – 16 min.).
(Autor scenarija je Enrique Pennalosa, bivši gradonačelnik Bogote, najzaslužniji za radikalnu reformu prometnog sustava tog južnoameričkog velegrada koja je pokazala da rješenje gorućih prometnih problema leži u osnaživanju javnog prijevoza, biciklizma i pješačenja, a ne u gradnji novih cesta i podzemnih garaža. Film se bavi primjerima triju gradova s naročito dobrom biciklističkom infrastrukturom – Amsterdama, Kopenhagena i Bogote.)

Produkcija: Interface for Cycling Initiatives, Nizozemska

Bus Rapid Transit: Bogotá (SAD, 2008 – 8 min.)
(Dokumentarac o Brzom autobusnom prijevozu – sustavu autobusnog prijevoza fizički odijeljenom od ostatka prometa u Bogoti, Kolumbija.)
Produkcija: Street films, SAD

Copenhagen – City of Cyclists (SAD, 2007 – 35 min)
(Dokumentarac o funkcioniranju biciklističkog prometa u Kopenhagenu, Danska.)
Produkcija: Abillionbikes, SAD

Live Bicycle (Italija, 2006 – 55 min.)
(Dokumentarac koji se bavi biciklizmom, pokretom Kritične mase te mobilnošću općenito)
Produkcija: Freebase, Italija

Bicycle Repair Man (3 min.)
(Čuveni sketch Monthy Pythona)

ČEMU I KOME SLUŽI BICIKLOPOPRAVLJAONA?
Svrha Biciklopopravljaone je pružiti svima zainteresiranima prostor, alate i savjete koji bi im omogućili da sami poprave svoj bicikl. Vlasnici bicikla će u Biciklopopravljoni moći pronaći neke od teže dostupnih alata, a jednom tjedno i volontera koji će im pomoći u rješavanju kvarova koje ne znaju otkloniti sami. Korištenje Biciklopopravljaone bit će besplatno za sve. Razumljivo, korisnici će morati sami kupiti sve dijelove koje na njihovom biciklu treba zamijeniti – Biciklopopravljaona pruža samo prostor, mogućnost korištenja alata i pomoć dežurnog volontera.

KOJE DANE ĆE BICIKLOPOPRAVLJAONA BITI OTVORENA?
Biciklopopravljaona s redovitim radom počinje odmah nakon otvorenja. Prostor Biciklopopravljaone i biciklistički alati koji se tamo nalaze bit će građanima dostupni svakog radnog dana od 10:00 do 16:00. Svaku srijedu od 17:00 do 20:00 građani će u Biciklopopravljaoni moći pronaći volontera spremnog da im pomogne s problemima koje ne znaju
riješiti sami.

GDJE SE NALAZI BICIKLOPOPRAVLJAONA?
U suterenskim prostorijama Zelene akcije (tzv. Garaži), u Frankopanskoj 1, u dvorištu.

KOJE ĆE SVE USLUGE BICIKLOPOPRAVLJAONA PRUŽATI?
U Biciklopopravljaoni možete pronaći specijalizirani biciklistički alat, a jednom tjedno dobiti i pomoć iskusnog volontera.

KOJE USLUGE BICIKLOPOPRAVLJAONA NEĆE PRUŽATI?
Kao prvo, nećete moći samo ostaviti bicikl na popravak. Smisao Biciklopopravljaone je da sami nešto naučite o popravljanju svog bicikla. Popravke u pravilu vršite sami, pri čemu se za pomoć možete obratiti volonterima koji će dežurati jednom tjedno. Također, imajte na umu da naši volonteri, iako iskusni, ne znaju sve. Vjerojatno vam neće moći pomoći oko popravaka određenih vrsta jako modernih, jako skupih i jako egzotičnih dijelova. Barem u skorije vrijeme, neće vam
moći pomoći niti kod kvarova suspenzija (amortizera) i hidrauličkih kočnica (zapravo su im najdraži stari bicikli koje ste kupili na Hreliću ili naslijedili od roditelja:)). Alat Biciklopopravljaone ne može se posuđivati tj. iznositi van prostora Bicikloporavljaone. Na kraju, Biciklopopravljaonu, odnosno njene volontere, ne može se držati odgovornima ni za kakvu štetu koja bi na vama ili vašim biciklima mogla nastati uslijed korištenja savjeta/pomoći koji su vam pruženi ili uslijed primjene alata dostupnog u Biciklopopravljaoni. Možemo, međutim, garantirati da će vam svaka pomoć biti pružena s najvećom brigom za vas i vaše bicikle.

KAKO VI MOŽETE POMOĆI RADU BICIKLOPOPRAVLJAONE?
Ukoliko posjedujete određena tehnička znanja i ukoliko se osjećate sposobnim, možete postati volonter tj. pomagati posjetiocima da poprave svoje bicikle. Uvijek su dobrodošle i donacije alata, starih bicikala i dijelova bicikla, kao i literature.

Vidimo se na otvaranju!

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve