U četvrtak (27.8.) otvaranje Biciklopopravljaone u Frankopanskoj 1!

Nakon nedavno održanog neslužbenog otvaranja, pozivamo vas i na službeno otvaranje “Biciklopopravljaone” – komunalne biciklističke radionice Zelene akcije. U Biciklopopravljaoni će svi građani, uz pomoć dežurnih volontera, moći besplatno, sami, popraviti svoj bicikl.

Svečanost otvaranja održat će se u četvrtak, 27. kolovoza, od 18:00 do 21:00, u prostorijama Zelene akcije u Frankopanskoj 1. Dođite i iskoristite priliku da uz pomoć naših aktivista riješite probleme koji muče vaš bicikl!

Uz mogućnost da popravite svoj bicikl, moći ćete pogledati i izložbu fotografija koju su povodom prošlogodišnjeg Dana bez automobila osmislili članovi Udruge mladih muzeologa Kontraakcija. U 19:00 održat će se i projekcija filmova koji se bave biciklizmom i urbanim planiranjem usklađenim s potrebama ljudi i okoliša.

Popis filmova koji će biti prikazani, kao i više detalja o budućem radu Biciklopopravljaone (čemu služi, u koje će dane biti otvorena, koje usluge hoće, a koje neće pružati te kako vi možete pomoći radu Biciklopopravljaone) možete saznati u nastavku:

Cycling Friendly Cities (Nizozemska, 2004. – 16 min.).
(Autor scenarija je Enrique Pennalosa, bivši gradonačelnik Bogote, najzaslužniji za radikalnu reformu prometnog sustava tog južnoameričkog velegrada koja je pokazala da rješenje gorućih prometnih problema leži u osnaživanju javnog prijevoza, biciklizma i pješačenja, a ne u gradnji novih cesta i podzemnih garaža. Film se bavi primjerima triju gradova s naročito dobrom biciklističkom infrastrukturom – Amsterdama, Kopenhagena i Bogote.)
Produkcija: Interface for Cycling Initiatives, Nizozemska

Bus Rapid Transit: Bogotá (SAD, 2008 – 8 min.)
(Dokumentarac o Brzom autobusnom prijevozu – sustavu autobusnog prijevoza fizički odijeljenom od ostatka prometa u Bogoti, Kolumbija.)
Produkcija: Street films, SAD

Copenhagen – City of Cyclists (SAD, 2007 – 35 min)
(Dokumentarac o funkcioniranju biciklističkog prometa u Kopenhagenu, Danska.)
Produkcija: Abillionbikes, SAD

Live Bicycle (Italija, 2006 – 55 min.)
(Dokumentarac koji se bavi biciklizmom, pokretom Kritične mase te mobilnošću općenito)
Produkcija: Freebase, Italija

Bicycle Repair Man (3 min.)
(Čuveni sketch Monthy Pythona)


ČEMU I KOME SLUŽI BICIKLOPOPRAVLJAONA?
Svrha Biciklopopravljaone je pružiti svima zainteresiranima prostor, alate i savjete koji bi im omogućili da sami poprave svoj bicikl. Vlasnici bicikla će u Biciklopopravljoni moći pronaći neke od teže dostupnih alata, a jednom tjedno i volontera koji će im pomoći u rješavanju kvarova koje ne znaju otkloniti sami. Korištenje Biciklopopravljaone bit će besplatno za sve. Razumljivo, korisnici će morati sami kupiti sve dijelove koje na njihovom biciklu treba zamijeniti – Biciklopopravljaona pruža samo prostor, mogućnost korištenja alata i pomoć dežurnog volontera.

KOJE DANE ĆE BICIKLOPOPRAVLJAONA BITI OTVORENA?
Biciklopopravljaona s redovitim radom počinje odmah nakon otvorenja. Prostor Biciklopopravljaone i biciklistički alati koji se tamo nalaze bit će građanima dostupni svakog radnog dana od 10:00 do 16:00. Svaku srijedu od 17:00 do 20:00 građani će u Biciklopopravljaoni moći pronaći volontera spremnog da im pomogne s problemima koje ne znaju
riješiti sami.

GDJE SE NALAZI BICIKLOPOPRAVLJAONA?
U suterenskim prostorijama Zelene akcije (tzv. Garaži), u Frankopanskoj 1, u dvorištu.

KOJE ĆE SVE USLUGE BICIKLOPOPRAVLJAONA PRUŽATI?
U Biciklopopravljaoni možete pronaći specijalizirani biciklistički alat, a jednom tjedno dobiti i pomoć iskusnog volontera.

KOJE USLUGE BICIKLOPOPRAVLJAONA NEĆE PRUŽATI?
Kao prvo, nećete moći samo ostaviti bicikl na popravak. Smisao Biciklopopravljaone je da sami nešto naučite o popravljanju svog bicikla. Popravke u pravilu vršite sami, pri čemu se za pomoć možete obratiti volonterima koji će dežurati jednom tjedno. Također, imajte na umu da naši volonteri, iako iskusni, ne znaju sve. Vjerojatno vam neće moći pomoći oko popravaka određenih vrsta jako modernih, jako skupih i jako egzotičnih dijelova. Barem u skorije vrijeme, neće vam
moći pomoći niti kod kvarova suspenzija (amortizera) i hidrauličkih kočnica (zapravo su im najdraži stari bicikli koje ste kupili na Hreliću ili naslijedili od roditelja:)). Alat Biciklopopravljaone ne može se posuđivati tj. iznositi van prostora Bicikloporavljaone. Na kraju, Biciklopopravljaonu, odnosno njene volontere, ne može se držati odgovornima ni za kakvu štetu koja bi na vama ili vašim biciklima mogla nastati uslijed korištenja savjeta/pomoći koji su vam pruženi ili uslijed primjene alata dostupnog u Biciklopopravljaoni. Možemo, međutim, garantirati da će vam svaka pomoć biti pružena s najvećom brigom za vas i vaše bicikle.

KAKO VI MOŽETE POMOĆI RADU BICIKLOPOPRAVLJAONE?
Ukoliko posjedujete određena tehnička znanja i ukoliko se osjećate sposobnim, možete postati volonter tj. pomagati posjetiocima da poprave svoje bicikle. Uvijek su dobrodošle i donacije alata, starih bicikala i dijelova bicikla, kao i literature.

Vidimo se na otvaranju!

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve