Izvještaj s plenuma, 14. rujna 2009. godine

Ministru Radovanu Fuchsu studenti su uručili novi broj SkripteNa četrdeset i petom plenumu, održanom 14. rujna 2009. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnoga reda. Pročitane su obavijesti o Mirovnim studijima i poziv na predavanje na Arhitektonskom fakultetu. Plenum je obavješten o akcijama proteklih dana u kojima su sudjelovali studenti, te narednim događajima za koje je plenum dobio poziv za sudjelovanje. Detaljnije pročitajte u nastavku.

Na četrdeset i petom plenumu, održanom 14. rujna 2009. godine raspravljalo se o šest točaka dnevnoga reda.

Mirovni studiji – jednogodišnji neformalni program obrazovanja za mir, nenasilje i aktivne građane i građanke objavljuju upise u radnu godinu 2009/2010. Više informacija na www.cms.hr.

Nekolicina splitskih studenata jutros je podržala radnike Salonita u njihovom prosvjedu pred splitskim Trgovačkim sudom.

Arhitekti iz Pule pozivaju zainteresirane na predavanje u petak, 18. 9. u 19:30 u dvorište Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i na tulum nakon predavanja u Mediku.

Plenumu je pročitan odgovor HUS-a na prošlotjedno priopćenje za javnost.

Ministru Radovanu Fuchsu studenti su uručili novi broj Skripte
Ministru Fuchsu studenti su uručili novi broj Skripte

U petak je održana panel diskusija na temu “Joseph Beuys – borba za slobodni sistem obrazovanja i direktnu demokraciju” na kojoj je sludjelovao i izaslanik plenuma.

U subotu je održana mini akcija 5 do 12 na Trgu u suradnji s Omnibusom za direktnu demokraciju. Nakon akcije podijeljeno je oko 3000 Skripti.

U nedjelju je u Botaničkom vrtu održana Sveučilišna vrtna zabava povodom 340 godina Sveučilišta. Rektor i supruga pozvali su sve zainteresirane na druženje uz čašicu Chardonnaya. Nekolicina studenata, odjevenih u majice nezavisne studentske inicijative, pridružila se svečanosti te uručila novi broj Skripte rektoru, ministru obrazovanja i mnogim drugim uglednicima. Potom su nazdravili kvalitetnim vinom za besplatno obrazovanje.

Radna grupa za međuplenumsku suradnju sastat će se u srijedu, 16. 9. u 16h u A002. Na sastanku će se raspravljati o mogućim izmjenama pravilnika o stegovnoj odgovornosti na visokoškolskim ustanovama, a koje bi mogle ići nauštrb studenata.

Plenum je odlučio da ne želi sudjelovati u reportaži za emisiju “Dobro jutro Hrvatska”. Naš zahtjev za potpuno javno financiranim obrazovanjem je odavno artikuliran i nebrojeno puta ponovljen i, između ostalog, nalazi se na našem portalu. Sve odluke vezane uz nove akcije donosit će se na plenumima koji su otvoreni za sve građane.

Plenum će poslati dva delegata na javnu tribinu o izravnoj demokraciji u organizaciji Centra za civilne inicijative Karlovac. Tribina će se održati u sklopu Tjedna sudjelovanja građana.

Plenum je odlučio da ne želi sudjelovati u raspravi na okruglom stolu “Pravo na obrazovanje kao jedno od temeljnih socijalnih prava” u organizaciji udruge Novo društvo i zaklade Friedrich Ebert. S obzirom da je plenum stranački neoprijedjeljeno tijelo, a okrugli stol je osmišljen u suorganizaciji s jednom političkom strankom, morali smo odbiti sudjelovanje.

Pročitana je dekanova odluka iz ožujka 2008. o plaćanju ECTS bodova prilikom ponovnog upisa kolegija.

Zagreb, 27. ožujka 2008.

Na temelju članka 22. Statuta Filozofskog fakulteta i mišljenja Dekanskog kolegija, dekan donosi sljedeću

ODLUKU

Sukladno čl. 71 st. 4. Statuta Sveučilišta u Zagrebu student koji ponovno upisuje isti kolegij plaća ponovni upis, pri čemu se visina iznosa određuje brojem ECTS bodova upisanog kolegija. Vrijednost jednog ECTS boda iznosi 150,00 kn.

Ova odluka primjenjuje se na sve studente koji upišu prvu godinu preddiplomskih ili diplomskih studija Filozofskog fakulteta u akademskoj godini 2008./2009.

Dekan
dr.sc. Miljenko Jurković, red.prof. Zagreb, 27. ožujka 2008.

Fakultetsko vijeće nikada nije potvrdilo ovu odluku. U slučaju da se na Dekanskom kolegiju ne opozove, plenum će članovima Vijeća prije izvanredne sjednice uručiti dopis u kojem osuđuje odluku o plaćanju ECTS bodova prilikom ponovnog upisa kolegija.

Plenumu je predstavljena Odluka o završnim radovima i ispitima na diplomskim studijima. Primjećeno je da na web stranici fakulteta ne postoji zapisnik sa zadnje sjednice Vijeća. Dopisom ćemo podsjetiti Vijeće na naš već izrečen stav o ovoj temi.

Izabrani su moderatori za idući plenum koji će se održati u utorak, 22. rujna u 19 h. Odlučeno je da će se prije početka dnevnog reda odslušati jednosatna radio drama snimana na plenumima tokom blokade.

Plenum je zaključen u 22:41.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve