Osječki studenti o prijedlogu Pravilnika o stegovnoj odgovornosti

Prenosimo izjavu studenata Sveučilišta u Osijeku u kojoj oštro osuđuju nacrt prijedloga Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata. Kako kažu, odredbe ovog prijedloga “moraju biti neprihvatljive svakom društvu koje pretendira nazivati se demokratskim i pluralističkim” te stoga pozivaju studente i hrvatsku javnost da se s njima suprotstave predloženom nacrtu Pravilnika i stanu u obranu prava na slobodu misli.

Za više informacija o samom nacrtu prijedloga i detaljan pregled primjedbi i komentara koje osječki studenti imaju na njega, posjetite njihov blog osjeckistudenti.bloger.hr. Komentar rektorice Gordane Kralik možete pročitati u današnjem članku Glasa Slavonije.

Ukoliko se želite uključiti u raspravu o mogućim izmjenama Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata, ne samo na osječkom sveučilištu već i drugim visokoškolskim ustanovama na kojima bi se slične izmjene mogle uvoditi, dođite sutra na izvanredni sastanak radne grupe za međuplenumsku suradnju koji će se održati na Filozofskom fakultetu u prostoriji A-002 s početkom u 16 sati. Čitavu izjavu osječkih studenata pročitajte u nastavku.

Značajni reformator i predsjednik SAD-a s početka 20. stoljeća Thomas Woodrow Wilson jednom prigodom je izjavio: “Povijest slobode je povijest ograničenja moći vladajućih”.

Danas se mi, osječki studenti ujedinjeni u inicijativu za besplatno visoko obrazovanje, nalazimo u nezavidnoj situaciji kada vapimo za pomoć i podršku javnosti, kako osječke, tako i cjelokupne hrvatske. Moramo upozoriti da je iz Rektorata osječkog Sveučilišta izašao prijedlog Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata s krajnje monstruoznim odredbama, takvima koje moraju biti neprihvatljive svakom društvu koje pretendira nazivati se demokratskim i pluralističkim.

Nastali studentski pokret posvećen je borbi za promjenu društvenih odnosa u korist onih koji u našem društvu privređuju, donose napredak i govore jezikom slobode. Ovim bi Pravilnikom takav pokret bio nepravedno šikaniran, obezvrijeđen i gurnut na margine društva (kazneno progonjen).

Ovaj, prije svega, intelektualistički pokret, kulminaciju je doživio tijekom studentskog preuzimanja kontrole nad dvadesetak fakulteta, na šest od sedam hrvatskih sveučilišta.

Promatrajući odredbe Pravilnika u svjetlu posljednjih društvenih zbivanja, ne možemo kao njegovu svrhu prepoznati ništa osim preuzimanja kontrole nad kritičkom mišlju i djelovanjem osječkih i hrvatskih studenata sa strane sustava kojeg studenti kritički propitkuju.

Međutim, ne želimo ulaziti u načelne rasprave, nego javnosti jasno predočiti sporne točke ovog prijedloga i naše prigovore istima nastale nakon konzultacija s pravnim stručnjacima.

  1. Stegovni sud, čije je postojanje predviđeno Pravilnikom, u svojoj osnovi nekompetentan je suditi, jer veći je dio povreda obveza preuzet iz Kaznenog zakona.
    Može li sud sastavljen od osoba koje nisu pravne struke odlučiti o nečijoj krivnji?
  2. Davanje mogućnosti stegovnom sudu fakulteta da protiv studenta izriče privremene (do okončanja postupka) stegovne mjere znači pretpostavku krivnje. Jedno od temeljnih pravnih načela prema Ustavu Republike Hrvatske (čl. 28.), načelo je nedužnosti. U kaznenom se postupku mjere zadržavanja (pritvor) izriču protiv osumnjičenika kada postoji opravdana sumnja da bi osumnjičenik mogao bijegom izbjeći suđenje, utjecati na svjedoke ili mijenjati/uništiti dokazni materijal.
    Može li Sveučilište donositi pravilnike koji su u direktnoj koliziji s Ustavom?
  3. Članak 7., stavak (5) predloženog Pravilnika uvodi verbalni delikt protiv časti i ugleda Sveučilišta, iako po Kaznenom zakonu Republike Hrvatske (čl. 203.) nema osnove za kazneno gonjenje zbog povrede časti i ugleda, ako to nije bila svrha javnog nastupa.
    Podsjeća li i vas ovo na neke od starih represivnih režima?

Za kraj, pozivamo studente, medije i ostatak hrvatske javnosti da stane u obranu prava na slobodu misli. Vapimo da branite nas, a molimo da ustanete u obranu budućnosti sebe i svih koji vam nešto znače. Kako se danas spremaju napasti nas, tako će jednog dana napasti i vas, jer mi smo krivi što se ne pokoravamo ničijim sitnim političkim, ekonomskim i kriminalnim interesima, nego se usuđujemo jasno zatražiti promjenu!

Jedan svijet, jedna borba!
Osječki studenti i studentice
Osijek, 14. rujna 2009.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve