Osječki studenti o prijedlogu Pravilnika o stegovnoj odgovornosti

Prenosimo izjavu studenata Sveučilišta u Osijeku u kojoj oštro osuđuju nacrt prijedloga Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata. Kako kažu, odredbe ovog prijedloga “moraju biti neprihvatljive svakom društvu koje pretendira nazivati se demokratskim i pluralističkim” te stoga pozivaju studente i hrvatsku javnost da se s njima suprotstave predloženom nacrtu Pravilnika i stanu u obranu prava na slobodu misli.

Za više informacija o samom nacrtu prijedloga i detaljan pregled primjedbi i komentara koje osječki studenti imaju na njega, posjetite njihov blog osjeckistudenti.bloger.hr. Komentar rektorice Gordane Kralik možete pročitati u današnjem članku Glasa Slavonije.

Ukoliko se želite uključiti u raspravu o mogućim izmjenama Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata, ne samo na osječkom sveučilištu već i drugim visokoškolskim ustanovama na kojima bi se slične izmjene mogle uvoditi, dođite sutra na izvanredni sastanak radne grupe za međuplenumsku suradnju koji će se održati na Filozofskom fakultetu u prostoriji A-002 s početkom u 16 sati. Čitavu izjavu osječkih studenata pročitajte u nastavku.

Značajni reformator i predsjednik SAD-a s početka 20. stoljeća Thomas Woodrow Wilson jednom prigodom je izjavio: “Povijest slobode je povijest ograničenja moći vladajućih”.

Danas se mi, osječki studenti ujedinjeni u inicijativu za besplatno visoko obrazovanje, nalazimo u nezavidnoj situaciji kada vapimo za pomoć i podršku javnosti, kako osječke, tako i cjelokupne hrvatske. Moramo upozoriti da je iz Rektorata osječkog Sveučilišta izašao prijedlog Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata s krajnje monstruoznim odredbama, takvima koje moraju biti neprihvatljive svakom društvu koje pretendira nazivati se demokratskim i pluralističkim.

Nastali studentski pokret posvećen je borbi za promjenu društvenih odnosa u korist onih koji u našem društvu privređuju, donose napredak i govore jezikom slobode. Ovim bi Pravilnikom takav pokret bio nepravedno šikaniran, obezvrijeđen i gurnut na margine društva (kazneno progonjen).

Ovaj, prije svega, intelektualistički pokret, kulminaciju je doživio tijekom studentskog preuzimanja kontrole nad dvadesetak fakulteta, na šest od sedam hrvatskih sveučilišta.

Promatrajući odredbe Pravilnika u svjetlu posljednjih društvenih zbivanja, ne možemo kao njegovu svrhu prepoznati ništa osim preuzimanja kontrole nad kritičkom mišlju i djelovanjem osječkih i hrvatskih studenata sa strane sustava kojeg studenti kritički propitkuju.

Međutim, ne želimo ulaziti u načelne rasprave, nego javnosti jasno predočiti sporne točke ovog prijedloga i naše prigovore istima nastale nakon konzultacija s pravnim stručnjacima.
  1. Stegovni sud, čije je postojanje predviđeno Pravilnikom, u svojoj osnovi nekompetentan je suditi, jer veći je dio povreda obveza preuzet iz Kaznenog zakona.
    Može li sud sastavljen od osoba koje nisu pravne struke odlučiti o nečijoj krivnji?
  2. Davanje mogućnosti stegovnom sudu fakulteta da protiv studenta izriče privremene (do okončanja postupka) stegovne mjere znači pretpostavku krivnje. Jedno od temeljnih pravnih načela prema Ustavu Republike Hrvatske (čl. 28.), načelo je nedužnosti. U kaznenom se postupku mjere zadržavanja (pritvor) izriču protiv osumnjičenika kada postoji opravdana sumnja da bi osumnjičenik mogao bijegom izbjeći suđenje, utjecati na svjedoke ili mijenjati/uništiti dokazni materijal.
    Može li Sveučilište donositi pravilnike koji su u direktnoj koliziji s Ustavom?
  3. Članak 7., stavak (5) predloženog Pravilnika uvodi verbalni delikt protiv časti i ugleda Sveučilišta, iako po Kaznenom zakonu Republike Hrvatske (čl. 203.) nema osnove za kazneno gonjenje zbog povrede časti i ugleda, ako to nije bila svrha javnog nastupa.
    Podsjeća li i vas ovo na neke od starih represivnih režima?

Za kraj, pozivamo studente, medije i ostatak hrvatske javnosti da stane u obranu prava na slobodu misli. Vapimo da branite nas, a molimo da ustanete u obranu budućnosti sebe i svih koji vam nešto znače. Kako se danas spremaju napasti nas, tako će jednog dana napasti i vas, jer mi smo krivi što se ne pokoravamo ničijim sitnim političkim, ekonomskim i kriminalnim interesima, nego se usuđujemo jasno zatražiti promjenu!
Jedan svijet, jedna borba!
Osječki studenti i studentice
Osijek, 14. rujna 2009.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve