Osječki studenti o prijedlogu Pravilnika o stegovnoj odgovornosti

Prenosimo izjavu studenata Sveučilišta u Osijeku u kojoj oštro osuđuju nacrt prijedloga Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata. Kako kažu, odredbe ovog prijedloga “moraju biti neprihvatljive svakom društvu koje pretendira nazivati se demokratskim i pluralističkim” te stoga pozivaju studente i hrvatsku javnost da se s njima suprotstave predloženom nacrtu Pravilnika i stanu u obranu prava na slobodu misli.

Za više informacija o samom nacrtu prijedloga i detaljan pregled primjedbi i komentara koje osječki studenti imaju na njega, posjetite njihov blog osjeckistudenti.bloger.hr. Komentar rektorice Gordane Kralik možete pročitati u današnjem članku Glasa Slavonije.

Ukoliko se želite uključiti u raspravu o mogućim izmjenama Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata, ne samo na osječkom sveučilištu već i drugim visokoškolskim ustanovama na kojima bi se slične izmjene mogle uvoditi, dođite sutra na izvanredni sastanak radne grupe za međuplenumsku suradnju koji će se održati na Filozofskom fakultetu u prostoriji A-002 s početkom u 16 sati. Čitavu izjavu osječkih studenata pročitajte u nastavku.

Značajni reformator i predsjednik SAD-a s početka 20. stoljeća Thomas Woodrow Wilson jednom prigodom je izjavio: “Povijest slobode je povijest ograničenja moći vladajućih”.

Danas se mi, osječki studenti ujedinjeni u inicijativu za besplatno visoko obrazovanje, nalazimo u nezavidnoj situaciji kada vapimo za pomoć i podršku javnosti, kako osječke, tako i cjelokupne hrvatske. Moramo upozoriti da je iz Rektorata osječkog Sveučilišta izašao prijedlog Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata s krajnje monstruoznim odredbama, takvima koje moraju biti neprihvatljive svakom društvu koje pretendira nazivati se demokratskim i pluralističkim.

Nastali studentski pokret posvećen je borbi za promjenu društvenih odnosa u korist onih koji u našem društvu privređuju, donose napredak i govore jezikom slobode. Ovim bi Pravilnikom takav pokret bio nepravedno šikaniran, obezvrijeđen i gurnut na margine društva (kazneno progonjen).

Ovaj, prije svega, intelektualistički pokret, kulminaciju je doživio tijekom studentskog preuzimanja kontrole nad dvadesetak fakulteta, na šest od sedam hrvatskih sveučilišta.

Promatrajući odredbe Pravilnika u svjetlu posljednjih društvenih zbivanja, ne možemo kao njegovu svrhu prepoznati ništa osim preuzimanja kontrole nad kritičkom mišlju i djelovanjem osječkih i hrvatskih studenata sa strane sustava kojeg studenti kritički propitkuju.

Međutim, ne želimo ulaziti u načelne rasprave, nego javnosti jasno predočiti sporne točke ovog prijedloga i naše prigovore istima nastale nakon konzultacija s pravnim stručnjacima.

  1. Stegovni sud, čije je postojanje predviđeno Pravilnikom, u svojoj osnovi nekompetentan je suditi, jer veći je dio povreda obveza preuzet iz Kaznenog zakona.
    Može li sud sastavljen od osoba koje nisu pravne struke odlučiti o nečijoj krivnji?
  2. Davanje mogućnosti stegovnom sudu fakulteta da protiv studenta izriče privremene (do okončanja postupka) stegovne mjere znači pretpostavku krivnje. Jedno od temeljnih pravnih načela prema Ustavu Republike Hrvatske (čl. 28.), načelo je nedužnosti. U kaznenom se postupku mjere zadržavanja (pritvor) izriču protiv osumnjičenika kada postoji opravdana sumnja da bi osumnjičenik mogao bijegom izbjeći suđenje, utjecati na svjedoke ili mijenjati/uništiti dokazni materijal.
    Može li Sveučilište donositi pravilnike koji su u direktnoj koliziji s Ustavom?
  3. Članak 7., stavak (5) predloženog Pravilnika uvodi verbalni delikt protiv časti i ugleda Sveučilišta, iako po Kaznenom zakonu Republike Hrvatske (čl. 203.) nema osnove za kazneno gonjenje zbog povrede časti i ugleda, ako to nije bila svrha javnog nastupa.
    Podsjeća li i vas ovo na neke od starih represivnih režima?

Za kraj, pozivamo studente, medije i ostatak hrvatske javnosti da stane u obranu prava na slobodu misli. Vapimo da branite nas, a molimo da ustanete u obranu budućnosti sebe i svih koji vam nešto znače. Kako se danas spremaju napasti nas, tako će jednog dana napasti i vas, jer mi smo krivi što se ne pokoravamo ničijim sitnim političkim, ekonomskim i kriminalnim interesima, nego se usuđujemo jasno zatražiti promjenu!

Jedan svijet, jedna borba!
Osječki studenti i studentice
Osijek, 14. rujna 2009.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve