Der Standard: Dekani kritiziraju “potpuno bijednu” politiku

Proljetos smo zajedno s cijelom javnošću bili svjedoci politikantskog i beskičmenjačkog podilaženja čelnika naših visokih učilišta ministru i državi te njihovim dnevnopolitičkim narativima i (dnevno)birokratskim izmišljotinama u vidu (trans)formiranja kojekakvih komisija. Redovno prateći situaciju u Austriji postajemo svjesni da je riječ o boljci koja je posljedica jedinstvenog sindroma naše (premrežene) političko-akademske zbilje. Naime, njihove kolege “po poziciji” – dekani austrijskih fakulteta jasno su se solidarizirali sa svojim kolegicama i kolegama, ne libeći se kritizirati službenu politiku ministra obrazovanja Hahna (koji poziva na kulturu dijaloga?), financija Prölla te saveznog kancelara Faymanna tražeći, čak, i radikalnije “udare” koji će biti usmjereni direktno prema centrima moći, tj. ministarstvu, jasno ističući “kaos” koji vlada sektorom visokog školstva. Nadamo se da će i naši akademski “vrhovnici” zaviriti na ovaj blog u potrazi za informacijama o novoj (eventualnoj) blokadi pa možda (slučajno) i pročitaju tekst koji prenosimo iz bečkog dnevnog lista Der Standard. Ako budemo imali sreće možda nešto i nauče iz prakse dekana “bečkih škola”!

Nakon više od tri tjedna mnoge predavaonice na austrijskim sveučilištima i dalje su zauzete, iako noću često samo malobrojni drže položaje. Dok se u Austriji ovaj prosvjedni tjedan odvijao bez velikih demonstracija, u Njemačkoj se sve više studenata priključuje akcijama. Plenum u bečkom Audimaxu sudjelovat će u dijalogu visokih škola, koji je sazvao ministar Hahn, no, koje će osobe kolektiv poslati na razgovore, tek će se danas još odlučiti.

U međuvremenu su dekani Sveučilišta u Beču dali ukor politici (osobito ministru Hahnu i kancelaru Faymannu). Ne žele “više prihvaćati podcjenjivanje stanja kroz političarske izjave”.

Update 17.15: Senat Sveučilišta za primijenjenu umjetnost u Beču u jednoj je rezoluciji “pozdravio i podržao” studentske prosvjede jer su doveli do toga da su sveučilišta “konačno postala predmetom široke društvene i političke diskusije”. Senat je solidaran sa studentima prije svega u zahtjevu za prekidom “dramatičnog podfinanciranja” sveučilišta. Od strane politike nužna je brza “promjena kursa” i hrabro djelovanje kao i u svladavanju bankarske krize.

Update 15.20: U Njemačkoj su, prema FZS-u (studentski krovni savez Njemačke), već na više od 50 visokih škola zauzete predavaonice, između ostalog u Hamburgu, Berlinu, Marburgu, Potsdamu, Heidelbergu, Münsteru, Bielefeldu i Darmstadtu. U mnogim gradovima štrajk obrazovanja tek treba krenuti sljedećeg utorka u velikim demonstracijama na kojima se očekuju deseci tisuća ljudi.

Update 12.50: Beč – Dekan Heinz Mayer [Pravni fakultet] i dalje simpatizira sa zahtjevima prosvjednika, međutim vidi također i troškove od 20 do 25 tisuća eura dnevno. Zbog toga je na adresu prosvjednika uputio poruku “Ako već – onda zauzeti Ministarstvo znanosti!” Predsjednici studentskog zbora već je navodno ponudio da će i sâm sudjelovati ako bi prosvjednici zauzvrat otišli iz Audimaxa.

Update 12.40: Beč – Neki dekani Sveučilišta u Beču izjasnili su se danas pred javnošću na novinskoj konferenciji. “Već više godina vlada potpun kaos u znanstvenoj politici”, ljute se oni. “Među dekanima vlada takvo neraspoloženje da više ne možemo šutjeti”, naglasio je dekan Pravnog fakulteta, Heinz Mayer, na novinskoj konferenciji u petak. Ne može se “više prihvaćati podcjenjivanje stanja kroz političarske izjave”. U to spada i da se prekine obmanjivati s deklaracijom o navodno 34 dodatnih milijuna eura za sveučilišta koja ionako opet dolaze iz budžeta sveučilišta.” Isto tako, i dekan Fakulteta za geoznanosti, geografiju i astronomiju, Heinz Fassmann, malo drži do Hahnovog dijaloga visokih škola – “sastanak na vrhu s 51 osobom gdje svatko smije govoriti 35 sekundi ili jednu minutu.”

Update 11.30: Innsbruck – Uprava Sveučilišta u Innsbrucku izašla je prema prosvjednicima s ponudom ne bi li oni oslobodili zauzetu predavaonicu. Između ostalog, Sveučilište bi im stavilo na raspolaganje vlastiti homepage, vlastitu predavaonicu i druge prostorije za aktivnosti kako bi mogli otvoreno raspravljati o razvoju sveučilišta. Redovito bi se održavali skupovi na kojima će uprava Sveučilišta biti na raspolaganju za diskusije. Novac od ministra Hahna potrošit će se na uređenje jedne “multifunkcionalne višenamjenske dvorane” za studente.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve