Izjava za medije Međunarodnog studentskog pokreta

Niz grupa iz zemalja diljem svijeta, okupljenih u nezavisnu platformu pod nazivom Međunarodni studentski pokret, obilježava danas, 5. studenog, “Uvodni dan ujedinjene akcije” (“Warm-up Day of United Action”) u sklopu borbe protiv komercijalizacije obrazovanja. Tokom današnjeg dana održat će se niz akcija i prosvjeda kojima će se najaviti predstojeći “Globalni tjedan akcije – Obrazovanje nije na prodaju” koji će trajati od 9. do 18. studenog i za vrijeme kojeg su planirane protestne akcije u tridesetak zemalja širom svijeta. Tim je povodom Međunarodni studentski pokret objavio izjavu za medije, koju ovdje prenosimo u hrvatskom prijevodu. Obilježavanju današnjeg dana ujedinjene akcije pridružit će se i studenti iz Hrvatske, koji planiraju prosvjedne akcije u Splitu, Puli i Rijeci.


Tokom godina ljudi diljem svijeta bili su svjedoci vrtoglavog rasta školarina, što je mnoge bacilo u dugove koje su otplaćivali još dugo nakon što su diplomirali. Odnedavno se povećava i prisutnost korporacija na sveučilištima, pa čak i u školama. Javne obrazovne institucije sve češće su podvrgnute ekonomskim silama. Pretvaraju se u poslovne prostore u kojima studenti, učenici, nastavnici i osoblje jedva da imaju glasa. Na studente se – pa čak i učenike – gleda kao na ništa drugo do klijentelu, što stvara okružje izravno suprotstavljeno samoodređujućem učenju. Ljudi diljem svijeta pogođeni su stalnim rezanjima budžeta i rastućim utjecajem ekonomskih interesa na javno obrazovanje.

Kao odgovor na ovaj razvoj događaja, razne grupe i čitavi pokreti iz svih dijelova svijeta povezuju se kako bi se udružili u borbi za slobodne i emancipirajuće sustave javnog obrazovanja.

U četvrtak, 5. studenog 2009., “Uvodni dan ujedinjene akcije” (“Warm-up Day of United Action“) započet će niz međunarodno koordiniranih protestnih akcija koje će se održati u sklopu “Globalnog tjedna akcije – Obrazovanje nije na prodaju” (9. – 18. studenog). U ovom trenutku gotovo 70 grupa u 30 zemalja (kao što su Kanada, Liberija, Hrvatska, Filipini, Njemačka, Indonezija, Francuska, Bangladeš, Italija i SAD) poziva na javne rasprave, prosvjede i okupacije javnih prostora za vrijeme tjedna akcije.

Vijesti o blokadama na sveučilištima diljem Austrije proširile su se svijetom munjevitom brzinom i energizirale međunarodno povezivanje među aktivistima. Ljudi iz cijelog svijeta identificiraju se sa zahtjevima i ciljevima studenata koji blokiraju. Ovaj novi masovni pokret pozvao je na nacionalni dan akcije u znak podrške besplatnom javnom obrazovanju a protiv takozvanog “Bolonjskog procesa”, za koji smatraju da je dio “Uvodnog dana ujedinjene akcije”.

Studentski sindikati u Kanadi pozivaju na masovne demonstracije protiv školarina i nastavljajuće komercijalizacije javnog obrazovanja koje bi se održale istoga dana. Veće prosvjede planiraju, među ostalima, i grupe u SAD-u, Poljskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

Samo nekoliko dana kasnije, 17. studenog, pokreti u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji i drugim zemljama složno će nastaviti svoje akcije.

Redovito nalaženje aktivista na online chat-u, korištenje raznih foruma, mailing liste i internetske stranice pomažu u osiguravanju neprekinutog toka informacija među aktivistima, gdje god se nalazili. “Temelji” Globalnog tjedna akcije bili su koordinirani uz potporu ovih sredstava od strane ljudi diljem svijeta koji sebe vide kao dio nezavisne platforme “Međunarodni studentski pokret.”

Ovaj novostvoreni međunarodni pokret ima za cilj potaknuti javne rasprave o funkciji javnih obrazovnih sustava za društva u cjelini te o vezi između lokalnih problema unutar obrazovnih institucija i globalnih ekonomskih sila. Cilj mu je istaknuti nužnost slobodnog i emancipirajućeg javnog obrazovanja za bilo koje demokratsko društvo.

Ova pitanja tiču se ne samo onih koji su direktno njima pogođeni unutar tih institucija, već i društva u cjelini. Svaka grupa formulira detaljno vlastite individualne zahtjeve, no one sve stoje ujedinjene u svojoj borbi za slobodno i emancipirajuće javno obrazovanje – diljem svijeta!

Za više informacija o Međunarodnom studentskom pokretu posjetite njihove stranice na emancipating-education-for-all.org. Puni popis grupa koje podržavaju Globalni tjedan akcije dostupan je na ovoj stranici.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve