Izjava za medije Međunarodnog studentskog pokreta

Niz grupa iz zemalja diljem svijeta, okupljenih u nezavisnu platformu pod nazivom Međunarodni studentski pokret, obilježava danas, 5. studenog, “Uvodni dan ujedinjene akcije” (“Warm-up Day of United Action”) u sklopu borbe protiv komercijalizacije obrazovanja. Tokom današnjeg dana održat će se niz akcija i prosvjeda kojima će se najaviti predstojeći “Globalni tjedan akcije – Obrazovanje nije na prodaju” koji će trajati od 9. do 18. studenog i za vrijeme kojeg su planirane protestne akcije u tridesetak zemalja širom svijeta. Tim je povodom Međunarodni studentski pokret objavio izjavu za medije, koju ovdje prenosimo u hrvatskom prijevodu. Obilježavanju današnjeg dana ujedinjene akcije pridružit će se i studenti iz Hrvatske, koji planiraju prosvjedne akcije u Splitu, Puli i Rijeci.

Tokom godina ljudi diljem svijeta bili su svjedoci vrtoglavog rasta školarina, što je mnoge bacilo u dugove koje su otplaćivali još dugo nakon što su diplomirali. Odnedavno se povećava i prisutnost korporacija na sveučilištima, pa čak i u školama. Javne obrazovne institucije sve češće su podvrgnute ekonomskim silama. Pretvaraju se u poslovne prostore u kojima studenti, učenici, nastavnici i osoblje jedva da imaju glasa. Na studente se – pa čak i učenike – gleda kao na ništa drugo do klijentelu, što stvara okružje izravno suprotstavljeno samoodređujućem učenju. Ljudi diljem svijeta pogođeni su stalnim rezanjima budžeta i rastućim utjecajem ekonomskih interesa na javno obrazovanje.

Kao odgovor na ovaj razvoj događaja, razne grupe i čitavi pokreti iz svih dijelova svijeta povezuju se kako bi se udružili u borbi za slobodne i emancipirajuće sustave javnog obrazovanja.

U četvrtak, 5. studenog 2009., “Uvodni dan ujedinjene akcije” (“Warm-up Day of United Action“) započet će niz međunarodno koordiniranih protestnih akcija koje će se održati u sklopu “Globalnog tjedna akcije – Obrazovanje nije na prodaju” (9. – 18. studenog). U ovom trenutku gotovo 70 grupa u 30 zemalja (kao što su Kanada, Liberija, Hrvatska, Filipini, Njemačka, Indonezija, Francuska, Bangladeš, Italija i SAD) poziva na javne rasprave, prosvjede i okupacije javnih prostora za vrijeme tjedna akcije.

Vijesti o blokadama na sveučilištima diljem Austrije proširile su se svijetom munjevitom brzinom i energizirale međunarodno povezivanje među aktivistima. Ljudi iz cijelog svijeta identificiraju se sa zahtjevima i ciljevima studenata koji blokiraju. Ovaj novi masovni pokret pozvao je na nacionalni dan akcije u znak podrške besplatnom javnom obrazovanju a protiv takozvanog “Bolonjskog procesa”, za koji smatraju da je dio “Uvodnog dana ujedinjene akcije”.

Studentski sindikati u Kanadi pozivaju na masovne demonstracije protiv školarina i nastavljajuće komercijalizacije javnog obrazovanja koje bi se održale istoga dana. Veće prosvjede planiraju, među ostalima, i grupe u SAD-u, Poljskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

Samo nekoliko dana kasnije, 17. studenog, pokreti u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Austriji i drugim zemljama složno će nastaviti svoje akcije.

Redovito nalaženje aktivista na online chat-u, korištenje raznih foruma, mailing liste i internetske stranice pomažu u osiguravanju neprekinutog toka informacija među aktivistima, gdje god se nalazili. “Temelji” Globalnog tjedna akcije bili su koordinirani uz potporu ovih sredstava od strane ljudi diljem svijeta koji sebe vide kao dio nezavisne platforme “Međunarodni studentski pokret.”

Ovaj novostvoreni međunarodni pokret ima za cilj potaknuti javne rasprave o funkciji javnih obrazovnih sustava za društva u cjelini te o vezi između lokalnih problema unutar obrazovnih institucija i globalnih ekonomskih sila. Cilj mu je istaknuti nužnost slobodnog i emancipirajućeg javnog obrazovanja za bilo koje demokratsko društvo.

Ova pitanja tiču se ne samo onih koji su direktno njima pogođeni unutar tih institucija, već i društva u cjelini. Svaka grupa formulira detaljno vlastite individualne zahtjeve, no one sve stoje ujedinjene u svojoj borbi za slobodno i emancipirajuće javno obrazovanje – diljem svijeta!

Za više informacija o Međunarodnom studentskom pokretu posjetite njihove stranice na emancipating-education-for-all.org. Puni popis grupa koje podržavaju Globalni tjedan akcije dostupan je na ovoj stranici.

Vezani članci

  • 12. svibnja 2025. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju peti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2025. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 6. lipnja 2025. Vidimo se!
  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]

  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve