Izjava za medije plenuma FFRI, 26. studenog 2009.
Donosimo vam izjavu za medije studentskog plenuma Filozofskog fakulteta u Rijeci na kojem se od ponedjeljka provodila anketa o studentskoj blokadi. Prema riječima v. d. dekana prof. dr. Branka Rafajca, od 867 studenata svega se 352 studenata izjasnilo da podržava blokadu nastavnog procesa, te se predavanja moraju nastaviti. Što o provedbi istraživanja, psihološkim pritiscima i manipulacijama kažu studenti pročitajte u nastavku.
Poštovani predstavnici medija,
Jučer, 25.11., na 39. zasjedanju Plenuma FFRi-a izglasan je nastavak blokade Fakulteta u sljedećih 24 sata. Ovu konferenciju sazivamo kako bi se osvrnuli na provedeno anketno istraživanje studentskog mijenja vezanog za akcije Inicijative, koje se odvijalo od ponedjeljka u 10 sati do srijede u 12 sati) i na incidente koji su se dogodili na Fakultetu u vremenu blokade.
Prvi problem izjašnjavanja leži u tome što nije formuliran, strukturiran i izveden po pravilima referenduma, a Uprava ga smatra referendumom čiji su rezultati obvezujući. Zbog toga ga Plenum smatra ilegalnim, a njegove rezultate eventualno savjetodavnima. Formulacija pitanja: (Pročitati listić!) U formulaciji je sporna „blokada djelatnosti Fakulteta“ jer u djelatnost spadaju nastava, kolokviji i ispiti, ali i administracija, fotokopiraonica, knjižnica itd., a Inicijativa se zalaže samo za blokadu nastavnog procesa. Takvom strukturom upita ostvaruje se psihološki pritisak na studente koji glasaju jer se insinuira i blokada ispita, za koje je ovaj tjedan predviđen kao izvanredni ispitni tjedan. Plenum smatra kako takva manipulacija biračkim tijelom nije sukladna pravilima referenduma, niti se njezini rezultati onda smiju smatrati obvezujućima.
U samoj formulaciji listića može se uočiti nedostatak jer je opcija „suzdržan“ izostavljena. Nedostatak te opcije nam je bitan jer je samo provođenje izjašnjavanja dovelo studente pred gotov čin, a nisu imali sve potrebne informacije da bi se opredijelili za ili protiv.
Dodatni psihološki pritisak očituje se u tempiranju dolaska zaštitara na Fakultet u prijepodnevnim satima. Legitimiranje studenata pri ulasku na Fakultet, što nije svakodnevna pojava, neizbježno je utjecalo na studente koji su potom izlazili na ilegalni referendum.
Nikako ne možemo izbjeći i situaciju u kojoj pročelnici Odsjeka, koji su morali promatrati provedbu izjašnjavanja, sugeriraju studentima, ukoliko se slože s blokadom, da mogu izgubiti semestar, a time i godinu. Spominjanje gubljenja godine u trenutku kada se studenti moraju odlučiti da li se slažu s blokadom nastave izravno je manipuliranje njihovim glasom.
Problemi same tehničke provedbe brojni su, te dodatno dovode sumnju nad referendum, njegovu legalnost, i dodatno ojačavaju našu tvrdnju da se radi o ilegalnom referendumu.
Naputci provedbe izjašnjavanja su tvrdili da se ono mora provesti na nastavi, a ukoliko je ona blokirana studenti moraju doći glasati u urede Odsjeka. Ilegalni referendum u slučajevima mnogih odsjeka proveden je u vrijeme kada se regularna nastava uobičajeno održava, te su tada, kao što smo već rekli, mnogi profesori utjecali na studente i na ishod glasovanja. Bilo u učionicama, tajništvima odsjeka, pa čak, u slučaju nekih odsjeka, na hodnicima, tajnost glasovanja nije osigurana – studenti su bili prinuđeni ispunjavati ilegalni referendum pred službenicima svojih odsjeka. Nepostojanje jasno definiranih i ujednačenih pravila provedbe omogućeno je da ona bude još jedna od metoda manipuliranja.
Ilegalni referendum započet je u ponedjeljak, 23. studenog, u jutarnjim satima, kada blokada cijelog fakulteta još nije bila na snazi, već samo u centralnoj predavaonici 210 gornje zgrade fakulteta. Ne možemo se složiti s tempiranjem uprave fakulteta, jer je referendum započet tek onda kada se blokadu moglo anticipirati, tj. kada je fakultetu prijetilo izvanredno stanje i u kojim se uvjetima regularno glasovanje ne može provesti, posebice uzevši u obzir da se mnogi studenti koji sudjeluju u blokadi nisu bili u mogućnosti izjasniti ovim putem. O referendumu, za kojeg uprava smatra da ocrtava javno studentsko mnijenje, nije bilo ni riječi do potencijalne blokade u ponedjeljak ujutro. Zbog toga je Plenum prinuđen sumnjati u regularnost planiranja i provedbe referenduma. U dvanaest sati u srijedu 25.11.2009. izjašnjavanje je završeno.
V.d. dekana Branko Rafajac nije studentima javno obznanio rezultate izjašnjavanja, koje je sam inicirao. Umjesto putem oglasne ploče ili internetske stranice fakulteta, v.d. dekana je obavijestio medije. Čak i putem medija nismo uspjeli saznati konkretne brojke, već je na plenum došla predstavnica SZFFRI (čiji su članovi nadgledali referendum) te iznijela neslužbene rezultate.
Neslužbeni rezultati:
Ukupan broj studenata: 1492
Broj studenata s pravom glasa: 1199
Studenti bez prava glasa: 293 (apsolventi)
Ukupan broj nastavničkog tijela: 104
Ukupan broj glasova: 921 (867 studenata i 54 profesora)
Za blokadu djelatnosti Fakulteta: 352
Protiv blokade djelatnosti Fakulteta: 493
Nevažećih listića: 19
Broj Odsjeka čiji su studenti za blokadu djelatnosti Fakulteta: 6
Broj Odsjeka čiji su studenti protiv blokade djelatnosti Fakulteta: 4
Iz takvih rezultata uočavaju se sitne nepravilnosti. Zbrajanjem glasova za, protiv i nevažećih listića vidljivo je da nekoliko listića nedostaje, ali brojka je zanemariva. S druge strane šest Odsjeka, čiji su studenti podržali blokadu, čine većinu svih Odsjeka (ukupno 10), ali njihovi studenti su u manjem broju pristupili izjašnjavanju. Također, Plenum je sugerirao da se studenti ne odazovu referendumu, nudeći argumente za njegovu ilegalnost, te pružajući mogućnost informiranja te izjašnjavanja izravnim demokratskim putem na Plenumu.
Neki profesori Fakulteta nisu olako prihvatili blokadu nastave te su pokušali održati svoja predavanja. Redari Inicijative uglavnom su uspješno blokirali te pokušaje, ali u tri slučaja došlo je do neugodnih situacija. U prvom slučaju profesor je redaricu pokušao fizički istjerati iz učionice, pri čemu je nastavnim pomagalom, šestarom udario redaricu dva puta po ruci. Drugom prilikom jednoj je redarici otuđen privatni mobitel dok je pokušavala blokirati nastavni proces. Profesor, kod kojega se mobitel trenutno nalazi, nadalje odbija vratiti privatnu studentičinu imovinu.
Prilikom trećeg slučaja došlo je i do ozbiljnijih posljedica. Usprkos blokadi nastavnog procesa jedna profesorica pokušala je održati predavanje u zakazanom terminu. Nakon početnog razgovora s profesoricom utvrđeno je da postoje objektivne okolnosti zbog kojih se nastava tog kolegija treba održati. Redari Inicijative ponudili su da se predavanje proglasi alternativnim te premjesti u prostoriju za održavanje alternativne nastave. Obzirom da je profesorica odbila ponuđenu alternativu, redari su bili primorani odlukom Plenuma blokirati tu nastavu. Nažalost takva situacija je dovela do toga da je profesorici pozlilo, na što su redari Inicijative profesorici ponudili pomoć. Ubrzo nakon samog incidenta došla je i Hitna pomoć, a profesoričino stanje se stabiliziralo.
Ne možemo izbjeći i osvrt na izjave ministra Fuchsa u kojima tvrdi da „će samo prva godina biti besplatna, a ostale će se analizirati prema »osvojenim« ECTS bodovima”, kao i na izjavu da je prihvatio prijedloge Plenuma FFZG za izmjene Nacrta Zakona o Sveučilištima. Prema prvoj izjavi ministar Fuchs pokazuje da nema nikakvu namjeru ukloniti komercijalne principe iz visokog obrazovanja. Plaćanje pojedinog ECTS boda je krajnja komercijalizacija zbog toga što ti bodovi predstavljaju opterećenost studenta na pojedinom kolegiju, time i znanje koje se treba usvojiti. Iz takve premise zaključuje se da se znanje segmentira na apstraktne ECTS bodove, koji se potom naplaćuju.
Druga izjava na koju se referiramo sumnjiva je iz razloga što se predsjednik Povjerenstva koje radi na Nacrtu, prof. Puhovski u ponedjeljak javno očitovao kako nema primjerak Nacrta. Ukoliko predsjednik Povjerenstva nema uvid u Nacrt, a ministar izjavljuje kako je prihvatio studentske prigovore, prinuđeni smo zaključiti kako se Nacrt stvara iznimno netransparentno. Sukladno tome možemo očekivati da će se Nacrt proslijediti Saboru i Saborskim odborima na čitanje bez javne rasprave. Plenum FFRi smatra kako takvo postupanje nije na razini jedne demokratski uređene zemlje i ovim putem zahtjeva (!) javnu raspravu o Nacrtu Zakona o Sveučilištima.
