Izjava za medije plenuma FFRI, 26. studenog 2009.

Donosimo vam izjavu za medije studentskog plenuma Filozofskog fakulteta u Rijeci na kojem se od ponedjeljka provodila anketa o studentskoj blokadi.  Prema riječima v. d. dekana prof. dr. Branka Rafajca, od 867 studenata  svega se 352 studenata izjasnilo da podržava blokadu nastavnog procesa, te se predavanja moraju nastaviti. Što o provedbi istraživanja, psihološkim pritiscima i manipulacijama kažu studenti pročitajte u nastavku.

Poštovani predstavnici medija,

Jučer, 25.11., na 39. zasjedanju Plenuma FFRi-a izglasan je nastavak blokade Fakulteta u sljedećih 24 sata. Ovu konferenciju sazivamo kako bi se osvrnuli na provedeno anketno istraživanje studentskog mijenja vezanog za akcije Inicijative, koje se odvijalo od ponedjeljka u 10 sati do srijede u 12 sati) i na incidente koji su se dogodili na Fakultetu u vremenu blokade.

Prvi problem izjašnjavanja leži u tome što nije formuliran, strukturiran i izveden po pravilima referenduma, a Uprava ga smatra referendumom čiji su rezultati obvezujući. Zbog toga ga Plenum smatra ilegalnim, a njegove rezultate eventualno savjetodavnima. Formulacija pitanja: (Pročitati listić!) U formulaciji je sporna „blokada djelatnosti Fakulteta“ jer u djelatnost spadaju nastava, kolokviji i ispiti, ali i administracija, fotokopiraonica, knjižnica itd., a Inicijativa se zalaže samo za blokadu nastavnog procesa. Takvom strukturom upita ostvaruje se psihološki pritisak na studente koji glasaju jer se insinuira i blokada ispita, za koje je ovaj tjedan predviđen kao izvanredni ispitni tjedan. Plenum smatra kako takva manipulacija biračkim tijelom nije sukladna pravilima referenduma, niti se njezini rezultati onda smiju smatrati obvezujućima.

U samoj formulaciji listića može se uočiti nedostatak jer je opcija „suzdržan“ izostavljena. Nedostatak te opcije nam je bitan jer je samo provođenje izjašnjavanja dovelo studente pred gotov čin, a nisu imali sve potrebne informacije da bi se opredijelili za ili protiv.

Dodatni psihološki pritisak očituje se u tempiranju dolaska zaštitara na Fakultet u prijepodnevnim satima. Legitimiranje studenata pri ulasku na Fakultet, što nije svakodnevna pojava, neizbježno je utjecalo na studente koji su potom izlazili na ilegalni referendum.

Nikako ne možemo izbjeći i situaciju u kojoj pročelnici Odsjeka, koji su morali promatrati provedbu izjašnjavanja, sugeriraju studentima, ukoliko se slože s blokadom, da mogu izgubiti semestar, a time i godinu. Spominjanje gubljenja godine u trenutku kada se studenti moraju odlučiti da li se slažu s blokadom nastave izravno je manipuliranje njihovim glasom.

Problemi same tehničke provedbe brojni su, te dodatno dovode sumnju nad referendum, njegovu legalnost, i dodatno ojačavaju našu tvrdnju da se radi o ilegalnom referendumu.

Naputci provedbe izjašnjavanja su tvrdili da se ono mora provesti na nastavi, a ukoliko je ona blokirana studenti moraju doći glasati u urede Odsjeka. Ilegalni referendum u slučajevima mnogih odsjeka proveden je u vrijeme kada se regularna nastava uobičajeno održava, te su tada, kao što smo već rekli, mnogi profesori utjecali na studente i na ishod glasovanja. Bilo u učionicama, tajništvima odsjeka, pa čak, u slučaju nekih odsjeka, na hodnicima, tajnost glasovanja nije osigurana – studenti su bili prinuđeni ispunjavati ilegalni referendum pred službenicima svojih odsjeka. Nepostojanje jasno definiranih i ujednačenih pravila provedbe omogućeno je da ona bude još jedna od metoda manipuliranja.

Ilegalni referendum započet je u ponedjeljak, 23. studenog, u jutarnjim satima, kada blokada cijelog fakulteta još nije bila na snazi, već samo u centralnoj predavaonici 210 gornje zgrade fakulteta. Ne možemo se složiti s tempiranjem uprave fakulteta, jer je referendum započet tek onda kada se blokadu moglo anticipirati, tj. kada je fakultetu prijetilo izvanredno stanje i u kojim se uvjetima regularno glasovanje ne može provesti, posebice uzevši u obzir da se mnogi studenti koji sudjeluju u blokadi nisu bili u mogućnosti izjasniti ovim putem. O referendumu, za kojeg uprava smatra da ocrtava javno studentsko mnijenje, nije bilo ni riječi do potencijalne blokade u ponedjeljak ujutro. Zbog toga je Plenum prinuđen sumnjati u regularnost planiranja i provedbe referenduma. U dvanaest sati u srijedu 25.11.2009. izjašnjavanje je završeno.

V.d. dekana Branko Rafajac nije studentima javno obznanio rezultate izjašnjavanja, koje je sam inicirao. Umjesto putem oglasne ploče ili internetske stranice fakulteta, v.d. dekana je obavijestio medije. Čak i putem medija nismo uspjeli saznati konkretne brojke, već je na plenum došla predstavnica SZFFRI (čiji su članovi nadgledali referendum) te iznijela neslužbene rezultate.

Neslužbeni rezultati:
Ukupan broj studenata: 1492
Broj studenata s pravom glasa: 1199
Studenti bez prava glasa: 293 (apsolventi)
Ukupan broj nastavničkog tijela: 104
Ukupan broj glasova: 921 (867 studenata i 54 profesora)
Za blokadu djelatnosti Fakulteta: 352
Protiv blokade djelatnosti Fakulteta: 493
Nevažećih listića: 19
Broj Odsjeka čiji su studenti za blokadu djelatnosti Fakulteta: 6
Broj Odsjeka čiji su studenti protiv blokade djelatnosti Fakulteta: 4

Iz takvih rezultata uočavaju se sitne nepravilnosti. Zbrajanjem glasova za, protiv i nevažećih listića vidljivo je da nekoliko listića nedostaje, ali brojka je zanemariva. S druge strane šest Odsjeka, čiji su studenti podržali blokadu, čine većinu svih Odsjeka (ukupno 10), ali njihovi studenti su u manjem broju pristupili izjašnjavanju. Također, Plenum je sugerirao da se studenti ne odazovu referendumu, nudeći argumente za njegovu ilegalnost, te pružajući mogućnost informiranja te izjašnjavanja izravnim demokratskim putem na Plenumu.

Neki profesori Fakulteta nisu olako prihvatili blokadu nastave te su pokušali održati svoja predavanja. Redari Inicijative uglavnom su uspješno blokirali te pokušaje, ali u tri slučaja došlo je do neugodnih situacija. U prvom slučaju profesor je redaricu pokušao fizički istjerati iz učionice, pri čemu je nastavnim pomagalom, šestarom udario redaricu dva puta po ruci. Drugom prilikom jednoj je redarici otuđen privatni mobitel dok je pokušavala blokirati nastavni proces. Profesor, kod kojega se mobitel trenutno nalazi, nadalje odbija vratiti privatnu studentičinu imovinu.

Prilikom trećeg slučaja došlo je i do ozbiljnijih posljedica. Usprkos blokadi nastavnog procesa jedna profesorica pokušala je održati predavanje u zakazanom terminu. Nakon početnog razgovora s profesoricom utvrđeno je da postoje objektivne okolnosti zbog kojih se nastava tog kolegija treba održati. Redari Inicijative ponudili su da se predavanje proglasi alternativnim te premjesti u prostoriju za održavanje alternativne nastave. Obzirom da je profesorica odbila ponuđenu alternativu, redari su bili primorani odlukom Plenuma blokirati tu nastavu. Nažalost takva situacija je dovela do toga da je profesorici pozlilo, na što su redari Inicijative profesorici ponudili pomoć. Ubrzo nakon samog incidenta došla je i Hitna pomoć, a profesoričino stanje se stabiliziralo.

Ne možemo izbjeći i osvrt na izjave ministra Fuchsa u kojima tvrdi da „će samo prva godina biti besplatna, a ostale će se analizirati prema »osvojenim« ECTS bodovima”, kao i na izjavu da je prihvatio prijedloge Plenuma FFZG za izmjene Nacrta Zakona o Sveučilištima. Prema prvoj izjavi ministar Fuchs pokazuje da nema nikakvu namjeru ukloniti komercijalne principe iz visokog obrazovanja. Plaćanje pojedinog ECTS boda je krajnja komercijalizacija zbog toga što ti bodovi predstavljaju opterećenost studenta na pojedinom kolegiju, time i znanje koje se treba usvojiti. Iz takve premise zaključuje se da se znanje segmentira na apstraktne ECTS bodove, koji se potom naplaćuju.

Druga izjava na koju se referiramo sumnjiva je iz razloga što se predsjednik Povjerenstva koje radi na Nacrtu, prof. Puhovski u ponedjeljak javno očitovao kako nema primjerak Nacrta. Ukoliko predsjednik Povjerenstva nema uvid u Nacrt, a ministar izjavljuje kako je prihvatio studentske prigovore, prinuđeni smo zaključiti kako se Nacrt stvara iznimno netransparentno. Sukladno tome možemo očekivati da će se Nacrt proslijediti Saboru i Saborskim odborima na čitanje bez javne rasprave. Plenum FFRi smatra kako takvo postupanje nije na razini jedne demokratski uređene zemlje i ovim putem zahtjeva (!) javnu raspravu o Nacrtu Zakona o Sveučilištima.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjost Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael" i "Alternative i budućnosti". "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas", a od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.
  • 30. studenoga 2024. Boriti se s nadom, boriti se bez nade, ali apsolutno se boriti Koncept burn out-a ne misli se samo u neoliberalnom individualističkom okviru, jer postoje i brojni primjeri njegova propitivanja kroz različite revolucionarne borbe na ljevici. Jednu od takvih analiza nam daje i Hannah Proctor u knjizi „Burn out: The Emotional Experience of Political Defeat”, u kojoj učimo iz historije poraza progresivnih pokreta. Iako je sam termin burn out prvi put upotrebljen 1974., sagorijevanja u političkim kolektivima su se iskušavala kao umor, (lijeva) melankolija, doživljaj stalnih poraza, depresija, nostalgija, hitnosti i inercija, militantna briga, iscrpljenost, zajedničko raspadanje, ogorčenje, razočarenje nakon emotivnih ulaganja politički projekt koji se pokaže pun mana, autoviktimizacija, nasilje, bolesti različitih društvenih pokreta i kao žalovanja. Nekada je, dakle, burn out bio simptom koji proživljavaju oni koji su se borili za bolje društvo, dok je u današnjem neoliberalnom kontekstu indikator stanja onih koji nastoje da uspiju unutar postojećeg sistema, te koji burn out „liječe“ postavljanjem granica, označavanjem drugih kao toksičnih i okretanjem glave na drugu stranu kako bi se sačuvao unutrašnji mir. Međutim, unatoč promjeni od politiziranog kolektiviteta do apatije i rastućeg individualizma, historijska iskustva nam daju neke lekcije i za sadašnjost i za budućnost, a knjiga nas podsjeća kako kolektivna briga nije opcija (za srednjoklasni komfor) već preduvjet svake borbe, političke akcije i prakse.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve