Izjava za medije plenuma FFRI, 26. studenog 2009.

Donosimo vam izjavu za medije studentskog plenuma Filozofskog fakulteta u Rijeci na kojem se od ponedjeljka provodila anketa o studentskoj blokadi.  Prema riječima v. d. dekana prof. dr. Branka Rafajca, od 867 studenata  svega se 352 studenata izjasnilo da podržava blokadu nastavnog procesa, te se predavanja moraju nastaviti. Što o provedbi istraživanja, psihološkim pritiscima i manipulacijama kažu studenti pročitajte u nastavku.


Poštovani predstavnici medija,

Jučer, 25.11., na 39. zasjedanju Plenuma FFRi-a izglasan je nastavak blokade Fakulteta u sljedećih 24 sata. Ovu konferenciju sazivamo kako bi se osvrnuli na provedeno anketno istraživanje studentskog mijenja vezanog za akcije Inicijative, koje se odvijalo od ponedjeljka u 10 sati do srijede u 12 sati) i na incidente koji su se dogodili na Fakultetu u vremenu blokade.

Prvi problem izjašnjavanja leži u tome što nije formuliran, strukturiran i izveden po pravilima referenduma, a Uprava ga smatra referendumom čiji su rezultati obvezujući. Zbog toga ga Plenum smatra ilegalnim, a njegove rezultate eventualno savjetodavnima. Formulacija pitanja: (Pročitati listić!) U formulaciji je sporna „blokada djelatnosti Fakulteta“ jer u djelatnost spadaju nastava, kolokviji i ispiti, ali i administracija, fotokopiraonica, knjižnica itd., a Inicijativa se zalaže samo za blokadu nastavnog procesa. Takvom strukturom upita ostvaruje se psihološki pritisak na studente koji glasaju jer se insinuira i blokada ispita, za koje je ovaj tjedan predviđen kao izvanredni ispitni tjedan. Plenum smatra kako takva manipulacija biračkim tijelom nije sukladna pravilima referenduma, niti se njezini rezultati onda smiju smatrati obvezujućima.

U samoj formulaciji listića može se uočiti nedostatak jer je opcija „suzdržan“ izostavljena. Nedostatak te opcije nam je bitan jer je samo provođenje izjašnjavanja dovelo studente pred gotov čin, a nisu imali sve potrebne informacije da bi se opredijelili za ili protiv.

Dodatni psihološki pritisak očituje se u tempiranju dolaska zaštitara na Fakultet u prijepodnevnim satima. Legitimiranje studenata pri ulasku na Fakultet, što nije svakodnevna pojava, neizbježno je utjecalo na studente koji su potom izlazili na ilegalni referendum.

Nikako ne možemo izbjeći i situaciju u kojoj pročelnici Odsjeka, koji su morali promatrati provedbu izjašnjavanja, sugeriraju studentima, ukoliko se slože s blokadom, da mogu izgubiti semestar, a time i godinu. Spominjanje gubljenja godine u trenutku kada se studenti moraju odlučiti da li se slažu s blokadom nastave izravno je manipuliranje njihovim glasom.

Problemi same tehničke provedbe brojni su, te dodatno dovode sumnju nad referendum, njegovu legalnost, i dodatno ojačavaju našu tvrdnju da se radi o ilegalnom referendumu.

Naputci provedbe izjašnjavanja su tvrdili da se ono mora provesti na nastavi, a ukoliko je ona blokirana studenti moraju doći glasati u urede Odsjeka. Ilegalni referendum u slučajevima mnogih odsjeka proveden je u vrijeme kada se regularna nastava uobičajeno održava, te su tada, kao što smo već rekli, mnogi profesori utjecali na studente i na ishod glasovanja. Bilo u učionicama, tajništvima odsjeka, pa čak, u slučaju nekih odsjeka, na hodnicima, tajnost glasovanja nije osigurana – studenti su bili prinuđeni ispunjavati ilegalni referendum pred službenicima svojih odsjeka. Nepostojanje jasno definiranih i ujednačenih pravila provedbe omogućeno je da ona bude još jedna od metoda manipuliranja.

Ilegalni referendum započet je u ponedjeljak, 23. studenog, u jutarnjim satima, kada blokada cijelog fakulteta još nije bila na snazi, već samo u centralnoj predavaonici 210 gornje zgrade fakulteta. Ne možemo se složiti s tempiranjem uprave fakulteta, jer je referendum započet tek onda kada se blokadu moglo anticipirati, tj. kada je fakultetu prijetilo izvanredno stanje i u kojim se uvjetima regularno glasovanje ne može provesti, posebice uzevši u obzir da se mnogi studenti koji sudjeluju u blokadi nisu bili u mogućnosti izjasniti ovim putem. O referendumu, za kojeg uprava smatra da ocrtava javno studentsko mnijenje, nije bilo ni riječi do potencijalne blokade u ponedjeljak ujutro. Zbog toga je Plenum prinuđen sumnjati u regularnost planiranja i provedbe referenduma. U dvanaest sati u srijedu 25.11.2009. izjašnjavanje je završeno.

V.d. dekana Branko Rafajac nije studentima javno obznanio rezultate izjašnjavanja, koje je sam inicirao. Umjesto putem oglasne ploče ili internetske stranice fakulteta, v.d. dekana je obavijestio medije. Čak i putem medija nismo uspjeli saznati konkretne brojke, već je na plenum došla predstavnica SZFFRI (čiji su članovi nadgledali referendum) te iznijela neslužbene rezultate.

Neslužbeni rezultati:
Ukupan broj studenata: 1492
Broj studenata s pravom glasa: 1199
Studenti bez prava glasa: 293 (apsolventi)
Ukupan broj nastavničkog tijela: 104
Ukupan broj glasova: 921 (867 studenata i 54 profesora)
Za blokadu djelatnosti Fakulteta: 352
Protiv blokade djelatnosti Fakulteta: 493
Nevažećih listića: 19
Broj Odsjeka čiji su studenti za blokadu djelatnosti Fakulteta: 6
Broj Odsjeka čiji su studenti protiv blokade djelatnosti Fakulteta: 4

Iz takvih rezultata uočavaju se sitne nepravilnosti. Zbrajanjem glasova za, protiv i nevažećih listića vidljivo je da nekoliko listića nedostaje, ali brojka je zanemariva. S druge strane šest Odsjeka, čiji su studenti podržali blokadu, čine većinu svih Odsjeka (ukupno 10), ali njihovi studenti su u manjem broju pristupili izjašnjavanju. Također, Plenum je sugerirao da se studenti ne odazovu referendumu, nudeći argumente za njegovu ilegalnost, te pružajući mogućnost informiranja te izjašnjavanja izravnim demokratskim putem na Plenumu.

Neki profesori Fakulteta nisu olako prihvatili blokadu nastave te su pokušali održati svoja predavanja. Redari Inicijative uglavnom su uspješno blokirali te pokušaje, ali u tri slučaja došlo je do neugodnih situacija. U prvom slučaju profesor je redaricu pokušao fizički istjerati iz učionice, pri čemu je nastavnim pomagalom, šestarom udario redaricu dva puta po ruci. Drugom prilikom jednoj je redarici otuđen privatni mobitel dok je pokušavala blokirati nastavni proces. Profesor, kod kojega se mobitel trenutno nalazi, nadalje odbija vratiti privatnu studentičinu imovinu.

Prilikom trećeg slučaja došlo je i do ozbiljnijih posljedica. Usprkos blokadi nastavnog procesa jedna profesorica pokušala je održati predavanje u zakazanom terminu. Nakon početnog razgovora s profesoricom utvrđeno je da postoje objektivne okolnosti zbog kojih se nastava tog kolegija treba održati. Redari Inicijative ponudili su da se predavanje proglasi alternativnim te premjesti u prostoriju za održavanje alternativne nastave. Obzirom da je profesorica odbila ponuđenu alternativu, redari su bili primorani odlukom Plenuma blokirati tu nastavu. Nažalost takva situacija je dovela do toga da je profesorici pozlilo, na što su redari Inicijative profesorici ponudili pomoć. Ubrzo nakon samog incidenta došla je i Hitna pomoć, a profesoričino stanje se stabiliziralo.

Ne možemo izbjeći i osvrt na izjave ministra Fuchsa u kojima tvrdi da „će samo prva godina biti besplatna, a ostale će se analizirati prema »osvojenim« ECTS bodovima”, kao i na izjavu da je prihvatio prijedloge Plenuma FFZG za izmjene Nacrta Zakona o Sveučilištima. Prema prvoj izjavi ministar Fuchs pokazuje da nema nikakvu namjeru ukloniti komercijalne principe iz visokog obrazovanja. Plaćanje pojedinog ECTS boda je krajnja komercijalizacija zbog toga što ti bodovi predstavljaju opterećenost studenta na pojedinom kolegiju, time i znanje koje se treba usvojiti. Iz takve premise zaključuje se da se znanje segmentira na apstraktne ECTS bodove, koji se potom naplaćuju.

Druga izjava na koju se referiramo sumnjiva je iz razloga što se predsjednik Povjerenstva koje radi na Nacrtu, prof. Puhovski u ponedjeljak javno očitovao kako nema primjerak Nacrta. Ukoliko predsjednik Povjerenstva nema uvid u Nacrt, a ministar izjavljuje kako je prihvatio studentske prigovore, prinuđeni smo zaključiti kako se Nacrt stvara iznimno netransparentno. Sukladno tome možemo očekivati da će se Nacrt proslijediti Saboru i Saborskim odborima na čitanje bez javne rasprave. Plenum FFRi smatra kako takvo postupanje nije na razini jedne demokratski uređene zemlje i ovim putem zahtjeva (!) javnu raspravu o Nacrtu Zakona o Sveučilištima.

Vezani članci

  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima U dječjim animiranim filmovima, a osobito u individualističkim reprezentacijama dispozicija i postignuća likova, zanemaruju se prikazi socioekonomske stratifikacije i klasnih podjela, a djeca i njihovi kapaciteti za razumijevanje sadržaja (pa i korijena nejednakosti) uporno podcjenjuju. Prema još uvijek prevladavajućoj viktorijanskoj optici, djeca su nevina i krhka bića koja treba štititi od svijeta, dok djeca u realnom svijetu vrlo brzo uviđaju pravila i implikacije klasnih pozicija, a rano dožive i vršnjačko nasilje upravo na tim osnovama. Klasa je, za razliku od orodnjenog, rasiziranog i seksualnog identiteta, u animiranim filmovima prikazana sporedno, uglavnom kroz nekoliko okvira: dobroćudni (narativi u kojima se siromaštvo i klasna nejednakost ili ne prikazuju ili se radnička klasa prikazuje kao da nikada nije prijetnja višoj, već s njom dijeli interese), zloćudni (klasna mobilnost je određena moralnim zaslugama protagonista), konsenzualni (bogati se prikazuju kao obični ljudi s kojima je moguće suosjećati), okvir divljenja (bogati su divni jer nesebično pomažu svijetu) i oponašanja (svi bi trebali imitirati stil i oznake bogatstva). Izbjegavajući nagovore na programatsko usmjerenje animiranog filma u buđenje klasne svijesti djece, autorica ističe značaj fiktivnog u senzibiliziranju za drugačije klasne pozicije, kao i revolucionarni potencijal dječje mašte.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve