Izvještaj s 52. plenuma, 3. studenoga 2009.

Na pedeset i drugom plenumu, održanom 3. studenoga 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Plenum info nalazi se u prostoriji A 002 svakim radnim danom od 11 do 17 h. Tamo možete pronaći informacije o direktnoj demokraciji, funkcioniranju plenuma i besplatnom obrazovanju. Traže se ljudi za dežurstva za koja se možete upisati u A002.

Otvorena je izložba studenata Fakulteta političkih znanosti na kojoj su izložene fotografije snimljene za vrijeme studentske blokade Fakulteta i prosvjeda za besplatno obrazovanje.

Završen je priručnik Blokadna kuharica ili kako je izgledala blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu. O kuharici će se raspravljati u četvrtak u 15:30 h na grupi za informiranje. Molimo sve zainteresirane za raspravu da prije sastanka pročitaju kuharicu te da na sastanak dođu sa konkretnim prijedlozima ili ispravcima.
Kuharicu možete skinuti s ovog linka ili se javiti na mail plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenumu je pročitan odgovor studenata Fakulteta društvenih i ekonomskih znanosti Sveučilišta u Innsbrucka na našu podršku. Informirati se o trenutnoj blokadi na njihovom Fakultetu se možete klikom na ovaj link.

Plenum je obaviješten o odlukama Senata Zadarskog sveučilišta.

Uredništvo portala Slobodni filozofski traži vanjske suradnike. Potrebni su ljudi koji bi pisali tekstove na određene teme. Osim toga, potrebni su i ljudi koji bi pratili neke od portala i vijesti vezanih za obrazovanje na stranim jezicima. Zainteresirani neka se jave na slobfilblog[at]googlegroups.com ili slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Svi koji žele prevoditi neka se jave na medijska_prijevodi[at]googlegroups.com.

Plenum odbija prijedlog radne grupe za forum o otvaranju službene liste plenuma. Pozivamo sve zainteresirane da se učlane i budu aktivni na postojećem forumu.

Održala se mini akcija I mi bismo slavili! (Ali nemamo što) povodom dana Sveučilišta u Zagrebu. Studenti su držali transparente i dijelili Skripte sudionicima svečane sjednice Senata. Rektor je pozvan na plenum, ali je izjavio da je plenum manipulacija. Akcija se snimala pa video uradak slijedi.

Idući sastanak grupe za informiranje održat će se u četvrtak u 14 h u A002. Savijat će se Skripta i gledati edukativni materijali. U 15:30 počinje rasprava o Blokadnoj kuharici.

Grupa za operativu, logistiku i osiguranje sastat će se u četvrtak u 20h.

Traži se glumac. Mladići zainteresirani za sudjelovanje u drami o strašnim posljedicima plaćanja školarina neka se jave na: tijanagojic[at]yahoo.co.uk.

Grupa za međuplenumsku suradnju sastaje se u četvrtak u 18 h. Razgovarat će se o tribinama i radionicama na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu te u drugim gradovima.

Grupa za analizu dokumenata sastat će se u petak u 15 h. Secirat će se Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve. Pozivamo zainteresirane studente i ostale građane da dolaze na sastanke!

Novinar Nove TV moli anonimne sudionike plenuma koji žele stati pred kamere da ga kontaktiraju. Uvažena je primjedba da ova molba nije trebala biti zasebna točka dnevnoga reda jer nema veze s plenumom. Svi kao pojedinci imaju pravo javno istupati i iznositi vlastite stavove.
Plenum se oglašava preko izjava za medije i tiskovnih konferencija. Službeni mail medijske sekcije je medijska.sekcija[at]gmail.com.

Povjerenstvu za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju dobilo je svog presjednika, Žarka Puhovskog.

Plenum je raspravljao o okvirnom datumu blokade nastave. Nekoliko tjedana je dovoljno za kvalitetnu pripremu. Iako se o ovome razgovaralo i na radnom vikendu s kolegama iz drugih gradova, svaki plenum će odlučiti želi li u blokadu ili ne, te kada će ona započeti. Razgovaralo se o eventualnim dodatnim paralelnim akcijama.

Odlučeno je da trenutno, za vrijeme suspenzije blokade, nema potrebe za češćim plenumima.

Idući plenum održat će se u utorak, 10. studenoga 2009. u 20 h u D7.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 22:45.

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve