kolumna 4. studenoga 2009.

Izvještaj s 52. plenuma, 3. studenoga 2009.

Na pedeset i drugom plenumu, održanom 3. studenoga 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Plenum info nalazi se u prostoriji A 002 svakim radnim danom od 11 do 17 h. Tamo možete pronaći informacije o direktnoj demokraciji, funkcioniranju plenuma i besplatnom obrazovanju. Traže se ljudi za dežurstva za koja se možete upisati u A002.

Otvorena je izložba studenata Fakulteta političkih znanosti na kojoj su izložene fotografije snimljene za vrijeme studentske blokade Fakulteta i prosvjeda za besplatno obrazovanje.

Završen je priručnik Blokadna kuharica ili kako je izgledala blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu. O kuharici će se raspravljati u četvrtak u 15:30 h na grupi za informiranje. Molimo sve zainteresirane za raspravu da prije sastanka pročitaju kuharicu te da na sastanak dođu sa konkretnim prijedlozima ili ispravcima.
Kuharicu možete skinuti s ovog linka ili se javiti na mail plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenumu je pročitan odgovor studenata Fakulteta društvenih i ekonomskih znanosti Sveučilišta u Innsbrucka na našu podršku. Informirati se o trenutnoj blokadi na njihovom Fakultetu se možete klikom na ovaj link.

Plenum je obaviješten o odlukama Senata Zadarskog sveučilišta.

Uredništvo portala Slobodni filozofski traži vanjske suradnike. Potrebni su ljudi koji bi pisali tekstove na određene teme. Osim toga, potrebni su i ljudi koji bi pratili neke od portala i vijesti vezanih za obrazovanje na stranim jezicima. Zainteresirani neka se jave na slobfilblog[at]googlegroups.com ili slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Svi koji žele prevoditi neka se jave na medijska_prijevodi[at]googlegroups.com.

Plenum odbija prijedlog radne grupe za forum o otvaranju službene liste plenuma. Pozivamo sve zainteresirane da se učlane i budu aktivni na postojećem forumu.

Održala se mini akcija I mi bismo slavili! (Ali nemamo što) povodom dana Sveučilišta u Zagrebu. Studenti su držali transparente i dijelili Skripte sudionicima svečane sjednice Senata. Rektor je pozvan na plenum, ali je izjavio da je plenum manipulacija. Akcija se snimala pa video uradak slijedi.

Idući sastanak grupe za informiranje održat će se u četvrtak u 14 h u A002. Savijat će se Skripta i gledati edukativni materijali. U 15:30 počinje rasprava o Blokadnoj kuharici.

Grupa za operativu, logistiku i osiguranje sastat će se u četvrtak u 20h.

Traži se glumac. Mladići zainteresirani za sudjelovanje u drami o strašnim posljedicima plaćanja školarina neka se jave na: tijanagojic[at]yahoo.co.uk.

Grupa za međuplenumsku suradnju sastaje se u četvrtak u 18 h. Razgovarat će se o tribinama i radionicama na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu te u drugim gradovima.

Grupa za analizu dokumenata sastat će se u petak u 15 h. Secirat će se Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve. Pozivamo zainteresirane studente i ostale građane da dolaze na sastanke!

Novinar Nove TV moli anonimne sudionike plenuma koji žele stati pred kamere da ga kontaktiraju. Uvažena je primjedba da ova molba nije trebala biti zasebna točka dnevnoga reda jer nema veze s plenumom. Svi kao pojedinci imaju pravo javno istupati i iznositi vlastite stavove.
Plenum se oglašava preko izjava za medije i tiskovnih konferencija. Službeni mail medijske sekcije je medijska.sekcija[at]gmail.com.

Povjerenstvu za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju dobilo je svog presjednika, Žarka Puhovskog.

Plenum je raspravljao o okvirnom datumu blokade nastave. Nekoliko tjedana je dovoljno za kvalitetnu pripremu. Iako se o ovome razgovaralo i na radnom vikendu s kolegama iz drugih gradova, svaki plenum će odlučiti želi li u blokadu ili ne, te kada će ona započeti. Razgovaralo se o eventualnim dodatnim paralelnim akcijama.

Odlučeno je da trenutno, za vrijeme suspenzije blokade, nema potrebe za češćim plenumima.

Idući plenum održat će se u utorak, 10. studenoga 2009. u 20 h u D7.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 22:45.
Tagovi:

Vezani članci

  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima U dječjim animiranim filmovima, a osobito u individualističkim reprezentacijama dispozicija i postignuća likova, zanemaruju se prikazi socioekonomske stratifikacije i klasnih podjela, a djeca i njihovi kapaciteti za razumijevanje sadržaja (pa i korijena nejednakosti) uporno podcjenjuju. Prema još uvijek prevladavajućoj viktorijanskoj optici, djeca su nevina i krhka bića koja treba štititi od svijeta, dok djeca u realnom svijetu vrlo brzo uviđaju pravila i implikacije klasnih pozicija, a rano dožive i vršnjačko nasilje upravo na tim osnovama. Klasa je, za razliku od orodnjenog, rasiziranog i seksualnog identiteta, u animiranim filmovima prikazana sporedno, uglavnom kroz nekoliko okvira: dobroćudni (narativi u kojima se siromaštvo i klasna nejednakost ili ne prikazuju ili se radnička klasa prikazuje kao da nikada nije prijetnja višoj, već s njom dijeli interese), zloćudni (klasna mobilnost je određena moralnim zaslugama protagonista), konsenzualni (bogati se prikazuju kao obični ljudi s kojima je moguće suosjećati), okvir divljenja (bogati su divni jer nesebično pomažu svijetu) i oponašanja (svi bi trebali imitirati stil i oznake bogatstva). Izbjegavajući nagovore na programatsko usmjerenje animiranog filma u buđenje klasne svijesti djece, autorica ističe značaj fiktivnog u senzibiliziranju za drugačije klasne pozicije, kao i revolucionarni potencijal dječje mašte.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve