Izvještaj s 52. plenuma, 3. studenoga 2009.

Na pedeset i drugom plenumu, održanom 3. studenoga 2009. godine, raspravljalo se o osam točaka dnevnoga reda.

Plenum info nalazi se u prostoriji A 002 svakim radnim danom od 11 do 17 h. Tamo možete pronaći informacije o direktnoj demokraciji, funkcioniranju plenuma i besplatnom obrazovanju. Traže se ljudi za dežurstva za koja se možete upisati u A002.

Otvorena je izložba studenata Fakulteta političkih znanosti na kojoj su izložene fotografije snimljene za vrijeme studentske blokade Fakulteta i prosvjeda za besplatno obrazovanje.

Završen je priručnik Blokadna kuharica ili kako je izgledala blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu. O kuharici će se raspravljati u četvrtak u 15:30 h na grupi za informiranje. Molimo sve zainteresirane za raspravu da prije sastanka pročitaju kuharicu te da na sastanak dođu sa konkretnim prijedlozima ili ispravcima.
Kuharicu možete skinuti s ovog linka ili se javiti na mail plenum.tehnikalije[at]gmail.com.

Plenumu je pročitan odgovor studenata Fakulteta društvenih i ekonomskih znanosti Sveučilišta u Innsbrucka na našu podršku. Informirati se o trenutnoj blokadi na njihovom Fakultetu se možete klikom na ovaj link.

Plenum je obaviješten o odlukama Senata Zadarskog sveučilišta.

Uredništvo portala Slobodni filozofski traži vanjske suradnike. Potrebni su ljudi koji bi pisali tekstove na određene teme. Osim toga, potrebni su i ljudi koji bi pratili neke od portala i vijesti vezanih za obrazovanje na stranim jezicima. Zainteresirani neka se jave na slobfilblog[at]googlegroups.com ili slobodnifilozofski[at]gmail.com.

Svi koji žele prevoditi neka se jave na medijska_prijevodi[at]googlegroups.com.

Plenum odbija prijedlog radne grupe za forum o otvaranju službene liste plenuma. Pozivamo sve zainteresirane da se učlane i budu aktivni na postojećem forumu.

Održala se mini akcija I mi bismo slavili! (Ali nemamo što) povodom dana Sveučilišta u Zagrebu. Studenti su držali transparente i dijelili Skripte sudionicima svečane sjednice Senata. Rektor je pozvan na plenum, ali je izjavio da je plenum manipulacija. Akcija se snimala pa video uradak slijedi.

Idući sastanak grupe za informiranje održat će se u četvrtak u 14 h u A002. Savijat će se Skripta i gledati edukativni materijali. U 15:30 počinje rasprava o Blokadnoj kuharici.

Grupa za operativu, logistiku i osiguranje sastat će se u četvrtak u 20h.

Traži se glumac. Mladići zainteresirani za sudjelovanje u drami o strašnim posljedicima plaćanja školarina neka se jave na: tijanagojic[at]yahoo.co.uk.

Grupa za međuplenumsku suradnju sastaje se u četvrtak u 18 h. Razgovarat će se o tribinama i radionicama na drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu te u drugim gradovima.

Grupa za analizu dokumenata sastat će se u petak u 15 h. Secirat će se Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Radne grupe plenuma otvorene su za sve. Pozivamo zainteresirane studente i ostale građane da dolaze na sastanke!

Novinar Nove TV moli anonimne sudionike plenuma koji žele stati pred kamere da ga kontaktiraju. Uvažena je primjedba da ova molba nije trebala biti zasebna točka dnevnoga reda jer nema veze s plenumom. Svi kao pojedinci imaju pravo javno istupati i iznositi vlastite stavove.
Plenum se oglašava preko izjava za medije i tiskovnih konferencija. Službeni mail medijske sekcije je medijska.sekcija[at]gmail.com.

Povjerenstvu za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju dobilo je svog presjednika, Žarka Puhovskog.

Plenum je raspravljao o okvirnom datumu blokade nastave. Nekoliko tjedana je dovoljno za kvalitetnu pripremu. Iako se o ovome razgovaralo i na radnom vikendu s kolegama iz drugih gradova, svaki plenum će odlučiti želi li u blokadu ili ne, te kada će ona započeti. Razgovaralo se o eventualnim dodatnim paralelnim akcijama.

Odlučeno je da trenutno, za vrijeme suspenzije blokade, nema potrebe za češćim plenumima.

Idući plenum održat će se u utorak, 10. studenoga 2009. u 20 h u D7.

Izabrani su moderatori.

Plenum je zaključen u 22:45.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve