Izvještaj s 53. plenuma, 10. studenoga 2009.

Na pedeset i trećem plenumu održanom 10. 10. 2009. godine raspravljalo se o šesnaest točaka dnevnog reda.

Plenum je raspravljao o procjeni trenutne situacije i budućim akcijama. Raspravljalo se o eventualnoj blokadi, mogućem blokiranju alternativnih lokacija i nužnošću za koordinacijom s ostalim gradovima.

Radne grupe su podnijele izvješća.
Radna grupa za organizaciju, logistiku i osiguranje iznijela je prijedlog osiguranja fakulteta u slučaju blokade. Plenum je dao mandat radnoj grupi za planiranje provedbe moguće blokade fakulteta.

Grupa za međuplenumsku suradnju izvijestila je da se informativne tribine održavaju po cijeloj Hrvatskoj. U Austriji je u tijeku treći tjedan blokade nastave na više fakulteta, a prošlog su im se tjedna pridružili i njemački studenti.

Programska sekcija se ponovno pokreće; svi zainteresirani za osmišljavanje i organizaciju alternativnog programa na FFZG-u (tribine, projekcije filmova, radionice i sl.) pozvani su na sastanak grupe koji će se održati u petak, 13. 11., u 15 h u A002.

Radna grupa za analizu dokumenata trenutno analizira dokumente o obrazovnim sustavima u drugim zemljama sa stranice eurydice.org. Planira se analizirati i statute sveučilišta te srednjih škola. Grupa se još neće sastajati, već svi rade samostalno, a koordinacija se odvija preko mailing liste analiza_dokumenata[at]googlegroups.com. Grupa poziva zainteresirane da se pridruže.

Radna grupa za informiranje poziva što veći broj studenata, osobito brucoša, da dođu na sastanke savijati Skripte i gledati filmiće. Grupa se bavi i pitanjem mobilizacije nastavnog osoblja te finalizira rad na «kuharici» – priručniku o tome kako blokirati instituciju – koja će biti svima dostupna u digitalnom obliku, a u papirnatom obliku će se distribuirati po simboličnoj cijeni. Traže se prevoditelji za prevođenje dijelova kuharice na engleski, njemački, talijanski, francuski, španjolski, ruski te posebno novogrčki. Zainteresirani za rad u grupi za informiranje te rad na kuharici javite se na mail skripta.bo[at]gmail.com.

Plenum je odredio dvoje delegata koji će sudjelovati u emisiji Studentske teme Radio Sljemena.

Boris Buden pozvao je jednog predstavnika da o studentskoj inicijativi govori na konferenciji na bečkom Evropskom institutu za progresivnu kulturnu politiku. Plenum je izglasao predstavnicu.

Plenum je odlučio da se medijska sekcija izjavom osvrne na pismo Vesne Pusić studentima i na još nekoliko aktualnih događaja kao što su formiranje nove grupe za izradu zakona te izjava Rektorskog zbora.

Plenum je raspravljao o zaštitarima koji u SC-u provjeravaju identitet korisnika studentskih iksica. Odlučeno je da na to reagiraju miniakcije koje će održati sastanak u četvrtak u 15 h u A002.

Povjerenstvo za razvoj studija prekasno je obavijestilo plenum da pošalje delegate na sjednicu te ih nije bilo moguće izabrati. Plenum je prihvatio prijedlog da se mandati prethodno izabranih delegata u ovakvim slučajevima odnosno u vremenu kad nema plenuma koji bi izglasao nove delegate produže i na aktualnu sjednicu, a da se rotiraju na sljedećoj. Plenum je izglasao delegate za sljedeću sjednicu Povjerenstva koja će se održati u četvrtak 19. 11. u 9 h.

Plenum je točku o prijedlogu da se na sjednici Fakultetskog Vijeća 20. 11. prisutnima obrati i delegat plenuma, prebacio na sljedeći plenum. Na sljedeći plenum prebačena je i rasprava o mailing listi plenuma, a prisutni su pozvani da se pripreme i dođu s mogućim prijedlozima.

Plenum je odlučio podržati 14. Marš solidarnosti – “Protiv fašizacije društva!” koji će se održati 21. 11. 2009., a kreće u 12 h s Tomislavca. Zainteresirani za sudjelovanje i
organizaciju javite se na solidarnost[at]mladi-antifašisti.hr.

Termin sljedećeg plenuma je u utorak, 17. 11., u 20h u D7. Izabrani su novi moderatori, a plenum je zaključen nešto prije pola noći!

Vezani članci

  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve