kolumna 24. studenoga 2009.

Izvještaj s 56. plenuma, 24. studenog 2009.

Na 56. plenumu raspravljalo se o jedanaest točaka dnevnog reda. Plenum je obaviješten o događanjima na drugim fakultetima te o formiranju radne grupe za pomoć u učenju. Tokom tjedna trebale bi se organizirati radničke tribine, a uskoro opet i tribine o direktnoj demokraciji i funkcioniranju plenuma. Između ostalog, raspravljalo se o sankcijama, te zaključcima današnje sjednice Rektorskog zbora. Detaljnije u nastavku.


Na pedeset i šestom plenumu održanom 24.11.2009. godine raspravljalo se o jedanaest točaka dnevnoga reda.

Plenum je obaviješten da je izglasana blokada nastavnog procesa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Na splitskom plenumu odlučeno je da će se sutra u 12h blokirati Velika dvorana Filozofskog fakulteta. Nakon blokade dvorane uslijedit će plenum na kojem će se odlučivati o daljnjim akcijama.

Stariji studenti planiraju pomoći kolegama nižih godina u svladavanju gradiva iz jezičnih vježbi. Ubrzo će biti dostupan program pomoći u učenju. Grupa za pojedine jezike sastajat će se u sklopu alternativnih predavanja na Filozofskom fakultetu. Kontakt: ucenje.blokada[at]gmail.com.

U četvrtak i subotu na fakultetu će se održati radničke tribine. Donacije za financiranje putnih troškova radnika (iz Željezare Split, Podravke…) primaju se na info pultu u auli.

Kolege koji imaju kontakte s radnicima MTČ-a i/ili Varteksa neka se jave tokom idućih dana u A002.

Studentske pravobraniteljice napominju da je prerano pričati o mogućim sankcijama zbog nepohađanja nastave. Plenum kao kolektivno tijelo ne može biti sankcionirano. Ako dođe do pojedinačnih sankcija, ako vam netko bude prijetio ili vam budu na bilo koji način ugrožena studentska prava, obratite se studentskim pravobraniteljicama na e-mail: studprav[at]ffzg.hr.

Apelira se na sve sudionike plenuma i ostale zainteresirane građane da se aktivno uključe u blokadu, da se prijave za redarsku službu, sudjeluju u radu radnih grupa i dolaze na alternativni program.

Raspravljalo se o potrebi čestog ponavljanja osnovnih tribina i radionica kako bismo informirali što veći broj ljudi. Ubrzo će biti ponovljene radionice o direktnoj demokraciji i funkcioniranju plenuma.

Plenum je obaviješten o zaključcima današnje sjednice Rektorskog zbora. Primijećeno je da stavovi ministra Fuchsa i Rektorskog zbora nisu identični. Ministar izjavljuje da bi obrazovanje trebalo biti besplatno brucošima, a na višim godinama bi trebali plaćati studenti koji padnu neki kolegij. U dodatku Često postavljanih pitanja objašnjeno je zašto model obrazovanja “besplatno za one koji ne padnu” nije besplatno obrazovanje.

Rektorski zbor pak zaključuje da bi studenti na višim godinama trebali participirati prema neutvrđenom kriteriju uspješnosti. Polazište za utvrđivanje kriterija uspješnosti trebali bi biti ostvareni ECTS bodovi. Zaključci Rektorskog zbora su samo reformulacije starih prijedloga u kojima izvanredni studenti i dalje plaćaju svoj studij i u kojima postoji novčana penalizacija po ECTS bodu.

Plenum podržava beogradske studente u njihovim prosvjedima.

Izabran je delegat za sudjelovanje u studentskoj emisiji radija Koper.

Plenum odlučuje nastaviti blokadu nastavnog procesa i sutra, 25.11.2009. Molimo sve kolege koji su u mogućnosti da dođu sutra u 8 ujutro na fakultet zbog što uspješnije provedbe blokade. Još jednom se naglašava potreba za redarima. Redari moraju pročitati upute za blokiranje.

Programska sekcija se sastaje sutra u 10:30h u A001. Dvorana D6 u 16h bit će rezervirana za kružok o plenumu i borbi za besplatno obrazovanje pod nazivom: “Zašto je plenum nelegitiman, blokada nasilna, a besplatno obrazovanje nemoguće?”.

Radna grupa odgovorna za tehnička pitanja provođenja plenuma sastat će se u 17h u A002, a u istome terminu u A001 održat će se sastanak mini akcija na koji pozivamo sve zainteresirane za alternativne metode političkog pritiska.

Idući plenum održat će se u srijedu, 25.11. u 19h u D7. Izabrani su sutrašnji moderatori i glasnogovornici.

Plenum je zaključen u 20:44h.
Tagovi:

Vezani članci

  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 27. lipnja 2023. Globalni kulturni ratovi i kakve veze pandemija ima s tim? (drugi dio) Osim što je ostavila traga na mnogobrojnim ljudskim životima, pandemija AIDS-a je krajem 20. stoljeća utjecala i na razvoj LGBT pokreta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i globalno. Nekadašnji radikalni Pokret za oslobođenje gejeva i lezbijki napravio je zaokret prema bračnoj jednakosti kao osnovnom cilju, koji se zahvaljujući američkoj kulturnoj dominaciji i dalje nameće kao jedno od glavnih obilježja borbe za prava LGBT osoba. Dalekosežne posljedice ovakvog liberalnog razvodnjavanja i konzervativnog kooptiranja LGBT pokreta u kontekstu rješavanja AIDS krize konzervativnim biopolitikama braka i obitelji, ogledaju se i u današnjim borbama protiv (ultra)konzervativnih politika i praksi, koje u SAD-u i drugdje u svijetu izravno i neizravno ugrožavaju živote transrodne populacije.
  • 20. lipnja 2023. Materijalistička kritika građanske jugonostalgije Postoje različite jugonostalgije, među kojima je i ona (malo)građanskog ili liberalnog tipa. Osim fokusa na određeni (uži) period Jugoslavije, ideju socijalizma razmatra kroz pojednostavljenu predstavu povijesti kao sukoba „modernizma“ i „antimodernizma“, te „individualizma“ i „kolektivizma“. Socijalizam se zamišlja više kao „životni stil“, ispražnjen od emancipatornog političkog sadržaja, a nit vodilja zapravo je uklapanje u svjetski poredak slobodnog tržišta – ova kulturna imaginacija prije svega žali što je propuštena karta za „pravi“ kapitalizam. Za razliku od idealističkog historijskog pristupa, materijalistička analiza Jugoslaviji pristupa kroz analizu klasnih odnosa, a umjesto na potrošačke standarde, usredotočuje se na radničku participaciju u proizvodnji (samoupravne ekonomije, politike, tendencije, krize i neuspjehe). Materijalistička analiza državnog socijalizma utoliko nije nostalgična, nego kritička.
  • 15. lipnja 2023. Iz istorije borbe za socijalno stanovanje u Srbiji Neposredno nakon Prvog svjetskog rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca uvedene su regulativne mjere kojima je država ozbiljnije intervenirala u odnose zajmodavaca i podstanara: rekvizicija stanova, moratorij na iseljenje i ograničenja cijena najamnina. Iako je stambena bijeda nakon rata dosegla ogromne razmjere, državne politike kao pomoć najsiromašnijima bile su isključivo ustupak borbi i otporu, kojima je ritam udarala snažna Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista). Partija je kreirala progresivni stambeni program, pozivala na bojkot, predvodila prosvjede i organizirala štrajkove protiv stambene oskudice i drugih pitanja, te aktivno pratila provođenje zakona i situaciju na terenu – osobito u Srbiji, najpogođenijoj ratnim razaranjima i stoga s najviše problema u polju stanovanja. Gotovo nepostojeća regulacija podstanarstva i neoliberalno socijalno stanovanje koje ne zadovoljava potrebe najugroženijih u našim današnjim državama, daju nam povoda da uzmemo ovakve historijske primjere i periode u kojima je izborena barem minimalna reforma stanovanja kao smjerokaz za aktualne i buduće borbe.
  • 29. svibnja 2023. Vampiri, zombiji i druga čudovišta kapitalizma Različite su paradigme strahova (strepnja, izgubljenost, otuđenost, jeza, tjelesna panika, apokaliptičnost) reflektirane u žanru horora tijekom povijesnog razvoja kapitalizma, kroz figure čudovišta koja odražavaju suštinske bojazni vezane uz reprodukciju života u tom sistemu. Komparativno se koristeći analizom popkulturne imaginacije u ovom žanru, te historijsko-materijalističkim pristupom, autor trasira genealogiju suvremenih čudovišta (zombija, vukodlaka, vještica, vampira, kanibala) i afektivnih struktura straha u period prvobitne akumulacije i uspostavljanja kapitalističkog društvenog okvira, izvlačeći na vidjelo neskriveno nasilje i monstruoznost sâmog kapitalizma, čija je eksploativna struktura danas umnogome normalizirana kao fetišizirana apstrakcija.
  • 29. travnja 2023. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju treći po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Bavit ćemo se kapitalističkim obrazovanjem, odnosom eksploatacije i opresivnih ejblističkih režima, orodnjenim nasiljem, pitanjem nacionalizma, slijepim pjegama u primjenama pojmova roda, spola i klase, političkom ofenzivom na transrodnu zajednicu, umjetničkim radom te kritičkim čitanjem popularne kulture. Prijave traju do 10. svibnja 2023. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 15. do 20. svibnja. Vidimo se!
  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju Muzeji kao hijerarhizirani zapadnocentrični prostori moći, znanja i historije ne samo da brišu povijest kolonizacije i imperijalnih porobljavanja, nego uglavnom i postoje zahvaljujući ovim dinamikama i pljački artefakata autohtonih kultura, dok u svojim postavima i programima perpetuiraju nacionalizam i identitetske teme. Muzeji, ipak, mogu biti građeni i kao mjesta društvene pravednosti i jednakosti, kao što na jugoslavenskim prostorima svjedoči uspostavljanje brojnih revolucionarnih muzeja nakon oslobodilačke borbe i tijekom izgradnje socijalizma. U suvremenim raspravama koje vode konzervativni i reformski muzealci_ke, novi val zahtjeva za dekolonizacijom i restitucijom muzeja (što ne uključuje samo prakse vraćanja artefakata opljačkanim zajednicama) ocrtava tragove na kojima bi se mogli graditi novi progresivni muzeji ‒ za sve.
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima U dječjim animiranim filmovima, a osobito u individualističkim reprezentacijama dispozicija i postignuća likova, zanemaruju se prikazi socioekonomske stratifikacije i klasnih podjela, a djeca i njihovi kapaciteti za razumijevanje sadržaja (pa i korijena nejednakosti) uporno podcjenjuju. Prema još uvijek prevladavajućoj viktorijanskoj optici, djeca su nevina i krhka bića koja treba štititi od svijeta, dok djeca u realnom svijetu vrlo brzo uviđaju pravila i implikacije klasnih pozicija, a rano dožive i vršnjačko nasilje upravo na tim osnovama. Klasa je, za razliku od orodnjenog, rasiziranog i seksualnog identiteta, u animiranim filmovima prikazana sporedno, uglavnom kroz nekoliko okvira: dobroćudni (narativi u kojima se siromaštvo i klasna nejednakost ili ne prikazuju ili se radnička klasa prikazuje kao da nikada nije prijetnja višoj, već s njom dijeli interese), zloćudni (klasna mobilnost je određena moralnim zaslugama protagonista), konsenzualni (bogati se prikazuju kao obični ljudi s kojima je moguće suosjećati), okvir divljenja (bogati su divni jer nesebično pomažu svijetu) i oponašanja (svi bi trebali imitirati stil i oznake bogatstva). Izbjegavajući nagovore na programatsko usmjerenje animiranog filma u buđenje klasne svijesti djece, autorica ističe značaj fiktivnog u senzibiliziranju za drugačije klasne pozicije, kao i revolucionarni potencijal dječje mašte.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve