Izvještaj s 56. plenuma, 24. studenog 2009.

Na 56. plenumu raspravljalo se o jedanaest točaka dnevnog reda. Plenum je obaviješten o događanjima na drugim fakultetima te o formiranju radne grupe za pomoć u učenju. Tokom tjedna trebale bi se organizirati radničke tribine, a uskoro opet i tribine o direktnoj demokraciji i funkcioniranju plenuma. Između ostalog, raspravljalo se o sankcijama, te zaključcima današnje sjednice Rektorskog zbora. Detaljnije u nastavku.

Na pedeset i šestom plenumu održanom 24.11.2009. godine raspravljalo se o jedanaest točaka dnevnoga reda.

Plenum je obaviješten da je izglasana blokada nastavnog procesa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Na splitskom plenumu odlučeno je da će se sutra u 12h blokirati Velika dvorana Filozofskog fakulteta. Nakon blokade dvorane uslijedit će plenum na kojem će se odlučivati o daljnjim akcijama.

Stariji studenti planiraju pomoći kolegama nižih godina u svladavanju gradiva iz jezičnih vježbi. Ubrzo će biti dostupan program pomoći u učenju. Grupa za pojedine jezike sastajat će se u sklopu alternativnih predavanja na Filozofskom fakultetu. Kontakt: ucenje.blokada[at]gmail.com.

U četvrtak i subotu na fakultetu će se održati radničke tribine. Donacije za financiranje putnih troškova radnika (iz Željezare Split, Podravke…) primaju se na info pultu u auli.

Kolege koji imaju kontakte s radnicima MTČ-a i/ili Varteksa neka se jave tokom idućih dana u A002.

Studentske pravobraniteljice napominju da je prerano pričati o mogućim sankcijama zbog nepohađanja nastave. Plenum kao kolektivno tijelo ne može biti sankcionirano. Ako dođe do pojedinačnih sankcija, ako vam netko bude prijetio ili vam budu na bilo koji način ugrožena studentska prava, obratite se studentskim pravobraniteljicama na e-mail: studprav[at]ffzg.hr.

Apelira se na sve sudionike plenuma i ostale zainteresirane građane da se aktivno uključe u blokadu, da se prijave za redarsku službu, sudjeluju u radu radnih grupa i dolaze na alternativni program.

Raspravljalo se o potrebi čestog ponavljanja osnovnih tribina i radionica kako bismo informirali što veći broj ljudi. Ubrzo će biti ponovljene radionice o direktnoj demokraciji i funkcioniranju plenuma.

Plenum je obaviješten o zaključcima današnje sjednice Rektorskog zbora. Primijećeno je da stavovi ministra Fuchsa i Rektorskog zbora nisu identični. Ministar izjavljuje da bi obrazovanje trebalo biti besplatno brucošima, a na višim godinama bi trebali plaćati studenti koji padnu neki kolegij. U dodatku Često postavljanih pitanja objašnjeno je zašto model obrazovanja “besplatno za one koji ne padnu” nije besplatno obrazovanje.

Rektorski zbor pak zaključuje da bi studenti na višim godinama trebali participirati prema neutvrđenom kriteriju uspješnosti. Polazište za utvrđivanje kriterija uspješnosti trebali bi biti ostvareni ECTS bodovi. Zaključci Rektorskog zbora su samo reformulacije starih prijedloga u kojima izvanredni studenti i dalje plaćaju svoj studij i u kojima postoji novčana penalizacija po ECTS bodu.

Plenum podržava beogradske studente u njihovim prosvjedima.

Izabran je delegat za sudjelovanje u studentskoj emisiji radija Koper.

Plenum odlučuje nastaviti blokadu nastavnog procesa i sutra, 25.11.2009. Molimo sve kolege koji su u mogućnosti da dođu sutra u 8 ujutro na fakultet zbog što uspješnije provedbe blokade. Još jednom se naglašava potreba za redarima. Redari moraju pročitati upute za blokiranje.

Programska sekcija se sastaje sutra u 10:30h u A001. Dvorana D6 u 16h bit će rezervirana za kružok o plenumu i borbi za besplatno obrazovanje pod nazivom: “Zašto je plenum nelegitiman, blokada nasilna, a besplatno obrazovanje nemoguće?”.

Radna grupa odgovorna za tehnička pitanja provođenja plenuma sastat će se u 17h u A002, a u istome terminu u A001 održat će se sastanak mini akcija na koji pozivamo sve zainteresirane za alternativne metode političkog pritiska.

Idući plenum održat će se u srijedu, 25.11. u 19h u D7. Izabrani su sutrašnji moderatori i glasnogovornici.

Plenum je zaključen u 20:44h.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve